Paul Julius Freiherr von Reuter (Baron Reuter), poznat po tome što je osnovao novinsku agenciju “Reuters Telegraphic Comp. Incorporated”, rođen je na današnji dan prije 210 godina, 21. srpnja 1816. u njemačkom Kasselu.
Njegovo je pravo ime zapravo bilo Israel Josphat Beer, a baron Reuter nije bio ni pisac, ni novinar, ni urednik, nego – poduzetnik.
Od malih nogu njegov fokus bio je – uspjeti! Tako je u banci svoga strica počeo raditi kao pisar kad je imao samo 13 godina. Poslije nekoliko godina zaključio je kako bi predugo trajalo dok postane bankar i počeo je raditi u jednoj nakladničkoj kući.
Od 1845. bio dioničar berlinske nakladničke kuće “Reiter und Startgardt.”
Sa židovske vjere na kršćanstvo
Uvidjevši da bi bolje prolazio kad ne bi bio židovskog podrijetla – pokrstio se, 1844. godine i prešao na baptizam te promijenio ime.
Nedugo zatim preselio se u Göttingen, gdje je upoznao Gaussa, slavnog matematičara i fizičara, koji se tada bavio telegrafijom. Vidjevši to “čudo tehnike”, Reuter je počeo razmišljati kako bi ga upotrijebio i zaradio novac.
Izazvavši svojim političkim pamfletima neprijateljstvo vlasti, otišao 1848. u Pariz, koji je još bio svjetska metropola i u političkom smislu pa je odlučio ondje okušati sreću.
Nakon nekog vremena došao je napokon na pravu ideju: kad je prekinuta telegrafska linija Aachen – Bruxelles, za prijenos informacija organizirao je golubinju poštu, no to je ipak završilo neuspjehom, prenosi Bljesak.info.
Odlazak u London rezultirao uspjehom
Reuter se tada uputio u London i u središtu grada otvorio telegrafski ured. Napokon je dobro zarađivao prenoseći komercijalne informacije, no nekoliko godina nije uspio nagovoriti novine da za razumno malu naknadu, plaćenu unaprijed, od njega uzimaju vijesti iz inozemstva i objavljuju ih.
Paul Julius Reuter (plemićku je titulu dobio od engleske kraljice 1871. godine, ali ju je bilježio “po njemački”) bio je, dakako, uporan čovjek i 8. listopada 1858. objavljena je prva vijest s oznakom Reuter.
Već sljedeće godine uslijedio je uistinu velik uspjeh: agencija Reuters prenijela je govor Napoleona III. isti dan kad ga je održao u francuskom parlamentu.
Postupno je uspio nagovoriti izdavače dnevnih novina da se pretplate na njegov servis (1858. londonski Times i dr. utjecajni britanski dnevnici počeli su objavljivati inozemne vijesti njegove agencije).
Povukao se 1878. godine, a njegovo je ime postalo sinonimom za pouzdane i brze vijesti. Umro je u Nici 26. veljače 1899. godine.
Nemoguće je zaustaviti neugodne istine
Prema često prepričavanoj anegdoti, kada je doznao da Reuters izvještava o izvanrednom stanju na Kosovu, tadašnji kosovski komunistički dužnosnik Džavid Nimani navodno je uzviknuo:
“Zaustavite Reuters!”
Rečenica je postala simbol jednog vremena i jedne iluzije – uvjerenja da se kontrolom medija može kontrolirati stvarnost. A Reuters je nastavio izvještavati.
Vlasti su željele ‘zaustaviti Reuters’ jer je predstavljao ono čega se zatvoreni sustavi najviše boje: neovisnu informaciju.
Kroz povijest su različiti režimi pokušavali zabranjivati novinare, kontrolirati tiskare, gasiti radio postaje, cenzurirati televiziju, blokirati internet…
Međutim, svaki tehnološki napredak samo je otežavao kontrolu informacija. U 19. stoljeću to je bio telegraf, u 20. stoljeću radio i televizija, a danas su to internet i društvene mreže. Zbog toga je ‘Zaustavite Reuters!’ preživio kao metafora uzaludnog pokušaja zaustavljanja vijesti.
Medijske slobode danas nisu problem samo autoritarnih država. Pritisci na medije danas su često sofisticiraniji nego prije. Novinare se više ne pokušava uvijek zaustaviti cenzurom ili zabranom objave.
Umjesto toga koriste se politički i ekonomski pritisci, zaustavljanje oglašavanja, uskraćivanje pristupa informacijama, kampanje diskreditacije, strateške tužbe protiv novinara poznate kao SLAPP tužbe.
Današnji pokušaj da se zaustavi Reuters rijetko izgleda kao zabrana. Češće izgleda kao uskraćeni oglas, sudska tužba ili kampanja diskreditacije. Takvi mehanizmi postoje u različitim oblicima diljem Europe, a – dakako – i kod nas.
