Rok za potpisivanje ugovora između Vlade entiteta Federacije Bosne i Hercegovine i američke tvrtke „AAFS Infrastructure & Energy” o izgradnji plinovoda Južna interkonekcija istekao je, dok ključni energetski projekt ostaje blokiran zbog neriješenog pitanja državne imovine.
Zakonom o plinovodu Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina – Republika Hrvatska propisano je da ugovor s investitorom bude zaključen u roku od 30 dana od stupanja zakona na snagu. Zakon je usvojen u travnju ove godine, što znači da je zakonski rok istekao početkom lipnja, ali ugovor još nije potpisan.
Parcele i plinovod
Glavna prepreka ostaje pitanje državne imovine, odnosno zemljišta i parcela preko kojih bi prolazila trasa plinovoda. Upravo zbog toga projekt nije ušao u fazu realizacije.
Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić izjavio je da se paralelno izrađuje studija izvedivosti i usklađuju odredbe ugovora, ali da je pitanje državne imovine potrebno riješiti kako bi projekt mogao biti realiziran, navode Nezavisne novine.
Na sastanku održanom prošloga tjedna u Parlamentu Federacije BiH, kojemu su nazočili predstavnici Vlade FBiH, investitora i zastupnici, razmatrana je mogućnost potpisivanja predugovora do konačnog rješavanja imovinskopravnih pitanja. Međutim, od te se ideje, prema dostupnim informacijama, odustalo nakon što su zastupnici zatražili da se nijedan ugovor ne potpisuje prije nego što bude riješeno pitanje državne imovine.
Zastupnik Stranke demokratske akcije (SDA) Mirsad Zaimović ocijenio je zabrinjavajućim to što se, kako tvrdi, očekuje intervencija visokoga predstavnika u rješavanju ovoga pitanja. Sličan stav iznio je i zastupnik Demokratske fronte (DF) Mahir Mešalić, navodeći da je od resornog ministra zatraženo da se ne potpisuje nikakav ugovor dok imovinski spor ne bude okončan.
Najdugotrajniji politički spor
Pitanje državne imovine jedan je od najdugotrajnijih političkih sporova u Bosni i Hercegovini. Dok vlasti entiteta Republika Srpska tvrde da državna imovina ne postoji i da ona pripada entitetima, u Federaciji BiH smatraju da su prirodna bogatstva, šume, vode i drugo zemljište vlasništvo države Bosne i Hercegovine.
Dodatnu neizvjesnost predstavlja činjenica da Bosna i Hercegovina još nije ratificirala međudržavni sporazum s Hrvatskom o izgradnji Južne interkonekcije, koji su početkom svibnja potpisali predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto i hrvatski premijer Andrej Plenković.
Južna interkonekcija predviđa izgradnju novoga plinovoda kojim bi Bosna i Hercegovina bila povezana s hrvatskim plinskim sustavom preko Zagvozda i Posušja, čime bi se otvorio alternativni pravac opskrbe prirodnim plinom i smanjila ovisnost o postojećim rutama. Projektom je planirana i izgradnja više plinskih elektrana, s obzirom na to da planirani kapacitet plinovoda premašuje sadašnje potrebe domaćega tržišta.
Istina.media
