Sredinom studenoga 2024. godine mirni gradić na sjeveru Bosne i Hercegovine nadomak granice s Hrvatskom obasjale su policijske rotacije.
Specijalna policija ulazi na drugi kat obiteljske kuće u Bosanskoj Krupi i uhićuje gosta, koji je odsjedao sam.
Ispostavit će se da je gost jedan od najtraženijih europskih bjegunaca, ruski državljanin Aleksandr Bezrukavyi, čije su uhićenje vlasti Poljske okarakterizirale kao ozbiljan udarac ruskoj mreži sabotaža u Europi, piše Detektor.
Za njim je po nalogu te zemlje bila raspisana Interpolova tjeralica. Osumnjičen je da je po nalogu ruskih obavještajnih službi organizirao pripreme za sabotaže, koje podrazumijevaju slanje međunarodnih paketa sa skrivenim eksplozivom na adrese u SAD-u i Kanadi.
Nekoliko mjeseci nakon uhićenja, Sud BiH odobrio je izručenje Bezrukavyija Poljskoj. Njegov značaj i težinu optužbi s kojima se suočava pokazuje i to da je po njega u BiH poslan vojni avion.
Detektor je rekonstruirao njegove aktivnosti u BiH i otkrio da su u međuvremenu bh. vlasti protiv ovako visoko rangiranog operativca pokrenule istragu – ali za krivotvorenje dokumenata, propustivši priliku da utvrde okolnosti pod kojima je najmanje dva puta ilegalno prelazio granicu i ispitaju njegove aktivnosti u državi.
Kroz razgovore s onima koji su bili u kontaktu s njim, izvorima upućenima u slučaj i uvid u dostupnu dokumentaciju, Detektor donosi do sada nepoznate detalje o Bezrukavyiju i njegovom boravku u BiH.
“Potpuno se normalno, kao svaki gost, ponašao (…) on je cijelo vrijeme provodio u stanu, mislim da čak nije nigdje ni izlazio”, ispričala je za Detektor vlasnica smještaja, koji je Bezrukavyi iznajmio u BiH.
Pred sudom u Sarajevu, Aleksandr Bezrukavyi (44) za sebe je rekao da je nezaposleni kuhar iz ruskog grada Rostova na Donu i da nije služio vojsku.
Oženjen je manekenkom Natalijom Bezrukavnom, podrijetlom iz Dagestana, s kojom ima dvoje maloljetne djece.
Uvidom u opsežnu dokumentaciju iz suda, koja je postala dostupna po okončanju njegovog izručenja u veljači 2025. i koja sadrži stotine stranica, vidi se da je policija u Bosanskoj Krupi u trenutku uhićenja od Bezrukavyija zaplijenila boravišnu dozvolu u Španjolskoj, dva mobilna telefona iPhone, četiri kabela za punjenje, 1.300 eura u novčanicama od po 100 eura, kao i zapakiranu SIM-karticu “Vodafonea”.
Policajci koji su Bezrukavyiju stavili lisice u svom zapisniku su napisali da je bio u dobrom psihičkom stanju, bez vidljivih ozljeda. On je zapisnik odbio potpisati.
Uvidom u tjeralicu Poljske koja je sastavni dio sudskog predmeta o izručenju Bezrukavyija iz BiH, vidi se da ga ta država sumnjiči da je od nepoznatog datuma do sredine kolovoza 2024. godine, kao dio grupe u Poljskoj, koja je, kako se navodi, radila po nalogu obavještajne službe Rusije, pripremao sabotaže koje se temelje na slanju paketa u SAD i Kanadu, o čemu su međunarodni mediji već izvijestili.
Kako se vidi, on se sumnjiči da je s drugima, među kojima su neki ukrajinski državljani, kupovao odjeću i obuću, koje je slao brzom poštom DHL, kako bi testirao kanale slanja eksploziva.
Kako je za Detektor objasnio tužitelj Okružnog tužiteljstva u Varšavi Artur Kaznowski, ta institucija istražuje sabotaže, koje uključuju slanje kurirskih paketa s prikrivenim napravama koje su se zapalile tijekom transporta, što je izazvalo požare u transportnim kontejnerima na aerodromima u Leipzigu i Birminghamu.
“Drugi dio ove istrage odnosi se na pripreme za slanje takvih paketa u SAD i Kanadu. Aleksandar B. je osumnjičen za ovo djelo. Njegove aktivnosti bile su povezane s radom za sadašnju rusku obavještajnu službu protiv Republike Poljske”, naveo je Kaznowski u pisanom odgovoru, u kojem je pohvalio suradnju s vlastima u BiH.
Dodao je i da su, pored Bezrukavyija, u ovom slučaju pritvorene četiri osobe ukrajinske nacionalnosti.
Kako je britanski Guardian otkrio u svibnju 2025., Bezrukavyi je dosta vremena proveo u ukrajinskom gradu Harkivu, gdje se primirio poslije početka invazije Rusije na Ukrajinu. Nakon što se domogao Varšave 2024., okružio se ukrajinskim prijateljima i poznanicima.
Detektor je otkrio da je, tijekom boravka u ekstradicijskom pritvoru u BiH, Bezrukavyi primao posjete iz Veleposlanstva Rusije u Sarajevu.
Kako se vidi u dokumentaciji, u nekoliko navrata ga je posjetio drugi tajnik Veleposlanstva Oleg Kudryavtsev, koji je bio prisutan i na jednom od ročišta Bezrukavyiju i sjedio iza njega. Za Detektor je potvrđeno da je uobičajena praksa da, tijekom postupka koji se vodi protiv stranog državljanina, na ročištima bude prisutan i predstavnik veleposlanstva matične zemlje.
Na jednom od njih Bezrukavyi je pročitao pismo na svom materinskom, ruskom jeziku, koje je trebalo poslužiti kao argument zašto BiH ne bi trebala izručiti Poljskoj. U njemu se navodi da je slučaj političke prirode i da je rezultat narušenih diplomatskih odnosa između Poljske i Rusije poslije invazije na Ukrajinu 2022. godine.
Nakon što je pročitao pismo, Bezrukavyi se okrenuo prema ruskom diplomatu tražeći odobravanje.
Zahtjev za posjete ruskog diplomata Bezrukavyiju potpisao je konzul Veleposlanstva Anton Sokolov, kojega je nakon invazije Rusije na Ukrajinu protjerala Hrvatska, kroz koju je Bezrukavyi također prolazio na svom europskom putu. Posljednji posjet Kudryavtseva dogodio se 12. veljače 2025., dan prije izručenja ruskog bjegunca Poljskoj.
Rusija je, kao što su mediji već pisali, nakon uhićenja Bezrukavyija, za njim raspisala tjeralicu i tražila od BiH njegovo izručenje. Kako se vidi u dokumentima iz suda, Moskva je uputila bh. pravosuđu 12. prosinca zahtjev za izručenje Bezrukavyija, gotovo mjesec dana nakon njegova uhićenja. Kako je za Detektor rečeno iz Ministarstva pravde BiH, djela za koja ga je Rusija teretila bila su posjedovanje narkotika i oružja.
Bezrukavyi se tijekom ročišta izjasnio da želi biti izručen iz BiH u Rusiju.
Njegova supruga Natalija Bezrukavna, koja i dalje živi u Rusiji, vodi aktivan profil na platformi Telegram, otkrio je Detektor. Ona svoj bogat društveni život često dijeli objavljujući fotografije sa zabava i putovanja u Tursku i Egipat.
Ona također ima i druge aktivne profile na mrežama, a Detektor je njihovom pretragom pronašao i do sada neobjavljene fotografije Bezrukavyija, s obiteljskih odmora.
Prije nego što će biti uhićen, Bezrukavyi je u BiH boravio u dva navrata.
Prvi put je ušao u BiH u veljači 2024. godine. Nakon slijetanja na sarajevski aerodrom, turistički je razgledao grad, saznaje Detektor iz obavještajnih izvora u BiH. Plan je potom podrazumijevao ilegalni prelazak granice s Hrvatskom.
Detektor je iz europskih sigurnosnih krugova saznao da ga je tamo čekao prijatelj, ukrajinski državljanin, s kojim je rezervirao smještaj u jednom od privatnih apartmana na jednu noć u Zagrebu.
Kako je Detektoru rečeno, taj prijatelj koristio je mnogo lažnih identiteta.
Iz sudske dokumentacije vidi se da je Bezrukavyi potom otišao u Španjolsku, a mediji su pisali da je tamo sklopio brak kojim je sebi osigurao dozvolu za boravak u EU. Nakon toga otišao je u Poljsku.
U BiH je ponovno ušao sredinom studenoga 2024., ilegalnim prelaskom iz Hrvatske, nakon tri mjeseca skrivanja po državama EU.
Međutim, za institucije BiH on je cijelo vrijeme bio u BiH.
Detektor je saznao da lokalne sigurnosne službe nisu detektirale njegove namjere i ilegalni izlazak iz zemlje prvi put, niti su provjeravale zbog čega on nije službeno napustio BiH nakon isteka od tri mjeseca, koliko je ruskim državljanima dopušteno ostati u BiH.
S obzirom na to da je Bezrukavyi u BiH ušao u veljači 2024., u svibnju je trebao i službeno napustiti zemlju, do čega nije došlo jer je on tada već bio u EU.
Kako je za Detektor navedeno u pisanom odgovoru Službe za poslove sa strancima, ta institucija je 15. studenoga 2024. prekontrolirala Bezrukavyija i tada utvrdila da je on ostao boraviti nakon isteka razdoblja prava na bezvizni boravak.
Iz te institucije također je u pisanom odgovoru navedeno da ne raspolažu informacijom je li on kontaktirao s nekim iz BiH.
Detektor je otkrio da je Bezrukavyi prilikom oba dolaska u BiH koristio isti smještaj u Bosanskoj Krupi.
Vlasnica tog smještaja, Sabina Bešić Lips, koja živi u Njemačkoj, otkrila je u prvom razgovoru za medije nakon uhićenja Bezrukavyija da joj je rezervacija stigla preko aplikacije Booking te da su ga primili njezini roditelji.
„Jest njima bilo čudno da je došao kao strani državljanin pješice. Većinom kod nas dolaze s motorima. On je došao pješice, ali oni su pomislili da je možda neki stranac koji je s nekim našim, tko je tu iz Krupe, pa ga je tu izbacio da prespava“, rekla je Bešić u telefonskom razgovoru za Detektor.
Objasnila je da prije toga nisu imali turiste iz Rusije te da su nakon svega odbili jednu rezervaciju ruskih državljana koja je stigla 2025. godine, bojeći se za svoju sigurnost.
Tijekom intervjua nekoliko je puta ponovila da se gost ponašao uobičajeno te da nitko nije primijetio ništa sumnjivo.
Prilikom prvog boravka, Bešićev otac i brat su, u želji da zarade dodatni novac od gosta, odradili i uslugu vožnje Bezrukavyija do šume u Ivanjskoj, na samoj granici s Hrvatskom, što je popularna migrantska ruta.
„Tu je meni brat rekao tada da je on samo htio taksi i da je htio platiti njemu da ga odvede, ali moj brat nije znao što i kako“, objasnila je Bešić.
Prilikom rezervacije drugi put, prema riječima Bešićeve, rezerviran je smještaj za dvije osobe, iako je Bezrukavyi došao sam.
Tom prilikom razmijenjene su i poruke na engleskom jeziku putem aplikacije WhatsApp, u kojima je vlasnici smještaja 14. studenoga 2024. u 11:25 prije podne najavljeno da Bezrukavyi stiže za pola sata, a ne poslije 14 sati, kada pravila smještaja dopuštaju ulazak u sobu.
Dan kasnije stigla je i policija.
„Moji roditelji su sjedili u svom stanu [na prvom katu] i odjednom je cijela kuća bila osvijetljena. Policija ili neka specijalna jedinica uperila je sva svjetla u kuću i onda je moj otac izašao na balkon, a oni su mu rekli da šuti, da otvori vrata, što je on i učinio. Nisu znali o čemu se radi, nisu shvatili da njega traže. I oni su njega kod nas uhitili i cijelu kuću su pretražili“, ispričala je Bešić.
Dodala je da je policija pretražila i imanje oko kuće, a da su s njom obavili videopoziv u kojem su je ispitali o okolnostima boravka Bezrukavyija.
Iz Kantonalnog tužiteljstva Unsko-sanskog kantona za Detektor je u pisanoj izjavi navedeno da je 22. rujna 2025. godine donesena naredba da se neće voditi istraga protiv Bezrukavyija zbog krivotvorenja isprave jer, kako se navodi, „očigledno da prijavljeno djelo nije kazneno djelo“.
Bešić je za Detektor rekla i da su ona i njezina obitelj do sada odbijali govoriti za medije jer su se bojali za svoju sigurnost.
Broj koji je podijelila s Detektorom, a s kojim je komunicirala dolazak Bezrukavyija drugi put, ima ukrajinski pozivni i još je uvijek aktivan. Nije poznato nalazi li se na teritoriju BiH.
Kako je Detektor saznao iz europskih sigurnosnih krugova, broj je korišten i prilikom rezervacije smještaja u Zagrebu.
Detektor je putem aplikacije Telegram poslao poruku s pitanjima u vezi s Bezrukavyijem na taj broj. U odgovoru je negirano poznanstvo s Bezrukavyijem.
Na poziv se javio muški glas, koji je prekinuo vezu čim je čuo da ga kontaktiraju novinari.
Broj je, kako je Detektor utvrdio, do 6. ožujka 2022. godine na platformi Telegram bio registriran kao „FromSibirwithlove“ (Iz Sibira s ljubavlju), a nakon toga kao „Alexey_exchange“ (Alexey razmjena).
Broj je član nekoliko grupa na Telegramu, među kojima su ukrajinski ljubitelji automobila marke Nissan, ali i grupa za kriptovalute.
Tadašnji državni tužitelj BiH Dubravko Čampara, koji je radio na slučaju ekstradicije Bezrukavyija, rekao je za Detektor da Tužiteljstvo nema podatke o tome što je sve Bezrukavyi radio u BiH.
„On je saslušan kod nas. Rekao je da je bio u BiH, da je pobjegao iz Europe i Rusije, da je tu došao kako bi se sakrio jer mu je to najjednostavnije, najjeftinije, tako da nikada nije davao ništa od podataka u smislu da je priznao nešto ili da je htio surađivati“, objasnio je Čampara, koji je u međuvremenu podnio ostavku, nakon što je Državno tužiteljstvo protiv njega pokrenulo predistražne radnje koje nisu povezane sa slučajem Bezrukavyija.
Priznao je da je potencijalno bilo osnova da se Bezrukavyi procesuira za krijumčarenje, ali da je, s obzirom na to da ga je Poljska tražila za teško kazneno djelo, bilo prioritetno raditi na procesu ekstradicije, a ne da se ruski bjegunac zadržava u BiH.
„Ne vjerujem da bi to odgovaralo ni Poljacima, jer im se izrazito žurilo, ali ni Rusima, jer su oni odjednom raspisali tjeralicu za njim ne bi li zaustavili izručenje u Poljsku“, dodao je Čampara.
Tužitelj Okružnog tužiteljstva u Varšavi Artur Kaznowski za Detektor je rekao i da vlasti te zemlje nemaju saznanja da je Bezrukavyi počinio ili planirao počiniti bilo kakve zločine u BiH.
Ministar pravosuđa BiH Davor Bunoza objasnio je za Detektor da se nije čuo ni s Poljacima ni s Rusima, ali da ne bi odobrio ekstradiciju Bezrukavyija u Poljsku da je sud smatrao da je on počinio kazneno djelo u BiH.
Bunoza u svojoj izjavi nije uzeo u obzir dva ilegalna prelaska državne granice, koja su zabranjena Zakonom o graničnoj kontroli BiH, te navode Poljske o opasnim namjerama Bezrukavyija i radu za rusku službu.
„Nama je Sud BiH dozvolio i za Rusiju i za Poljsku i rekao: ‘Postupite po zakonu’“, rekao je Bunoza, koji je svojim potpisom potvrdio izručenje ruskog bjegunca Poljskoj.
Ministar nije htio odgovoriti na dodatna pitanja o ovom slučaju.
Profesor međunarodnih odnosa iz Sarajeva Adnan Huskić smatra da bi bilo zdravorazumski da su nadležni u BiH bili svjesni boravka Bezrukavyija u državi te da su pratili njegovo kretanje.
„Posebno ako imate osobu za koju postoje jasne indicije i informacije koje ga čine sigurnosno interesantnim“, rekao je on u pisanoj izjavi za Detektor, dodajući da ne može sa sigurnošću reći jesu li institucije tako i postupile.
Na pitanje za koja kaznena djela je BiH mogla pokrenuti istragu u ovom slučaju, Huskić je mišljenja da je riječ o ilegalnom prelasku granice, posjedovanju krivotvorenih dokumenata, a potencijalno i o špijunaži.
„Bez želje da oslobađam odgovornosti, lako je moguće da se u ovom slučaju vršilo praćenje u suradnji sa zapadnim obavještajnim agencijama, a da su informacije o tome dostupne vrlo uskom krugu ljudi, zbog specifične situacije u BiH, gdje ruski agenti i pristaše sjede u najvišim organima vlasti ili rukovode državnim agencijama za provođenje zakona“, ocijenio je Huskić.
U odgovoru poljskog tužiteljstva za Detektor navodi se da je istraga protiv grupe koja se sumnjiči za sabotaže pokrenuta 5. kolovoza 2024., na osnovi informacija državne sigurnosne agencije.
Prvo uhićenje u ovom slučaju dogodilo se dan poslije, da bi ih se u mjesecima kasnije dogodilo još nekoliko.
U međuvremenu, kako se objašnjava u pisanom odgovoru tužiteljstva, u suradnji s europskim sigurnosnim agencijama radi se na identifikaciji svih koji su bili dio ovog plana.
Tužiteljstvo je navelo i da za kazneno djelo za koje se osumnjičeni terete prijeti kazna i doživotnog zatvora.
Kako su u rujnu otkrili novinari poljskog lista Gazeta Wyborcza, Rusija je tražila izručenje Bezrukavyija i od Varšave.
Vlasti te zemlje, kao i BiH, odbile su taj zahtjev Moskve.
Istina.media
