„Evo, 30 godina mi samo držimo usta iznad vode”, opisaće sarajevski tapetar Ibrahim Feraget tri desetljeća života u Bosni i Hercegovini, oslikavajući razliku između nade s kojom je prvi put izašao na izbore i današnjeg dubokog razočaranja.
Kao čovjek koji od završetka rata nije propustio niti jedne izbore, Feraget razliku između poslijeratnih i današnjih glasovanja vidi upravo u tom osjećaju.
„Pa onda sam imao nadu, sad nemam. Imao sam nadu da će se nešto promijeniti, a evo 30 godina mi samo držimo usta iznad vode, zahvaljujući isključivo i samo političarima”, kazao je Feraget.
Njegovo povjerenje u izborni sustav potpuno je urušeno na prošlim izborima, kada je dao glas rođaku koji je bio kandidat manje stranke, da bi nakon objave službenih rezultata shvatio kako u njegovoj općini taj kandidat nije imao niti jedan jedini glas.
„Vjerovao sam da moj glas vrijedi do prošlih izbora kad sam glasao za rođaka koji je bio na listi. Minorna partija, smiješna. Da bih poslije pregledao rezultate – taj moj rođak nije imao nijedan glas na toj općini. A ja lično glasao i znam da sam tačno glasao, da mi nije nevažeći listić. E sad, ko je ovdje lud, ja ne znam. Vjerovatno mi”, prisjetio se sarajevski tapetar.
Dodaje kako na predizbornim plakatima godinama gleda ista lica te kroz smijeh prepričava anegdotu o sugrađaninu koji je, ugledavši plakate na putu prema džamiji, izjavio kako je od muke ostao bez vjerskog obreda. Unatoč svemu, od odlaska na birališta ne odustaje, a na glasovanje redovito potiče i svoje dvije odrasle kćeri kako im, kako kaže, netko ne bi ukrao glas.
„Nacionalno pitanje više nije u trendu”
Dok predizborna kampanja uoči Općih izbora 4. listopada ponovno prolazi u sjeni zapaljive nacionalističke retorike, geopolitičkih pritisaka te regionalnih napetosti dodatno pojačanih sprovodom osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića u Beogradu, građani u Sarajevu i Banja Luci razmišljaju o sasvim drugim prioritetima, navodi Radio Slobodna Evropa.
Nemanja, student sigurnosti i kriminalistike iz Banja Luke, smatra kako izbori u društvu ne mijenjaju onoliko koliko se u javnosti predstavlja. Dok su mu lokalni izbori lakši za odlučivanje jer bira konkretne ljude, opće i predsjedničke izbore doživljava tek kao formalnu obvezu.
„Znači svi ti političari, njihov lik oblijepljen po cijelom gradu, njihova obećanja. Imamo glasanje, brojanje glasova i uvijek postoje neke malverzacije. A izbori kao izbori. Da nešto mijenjaju, da su posebno važni u našem društvu? – nisu onoliko koliko se predstavljaju”, kazao je Nemanja, naglašavajući da su to sve lica koja se godinama ponavljaju.
Za razliku od vodećih političara, mlade generacije sve manje opterećuju nacionalne teme.
„Više su ti neki socioekonomski faktori. Nacionalno pitanje je već izašlo iz trenda. To više ovi mainstream političari guraju svoje priče već zadnjih 20 godina, to je narod navikao. Puno su važniji ekonomski faktori, generalno sigurnost građana kao pojedinca u društvu”, istaknuo je banjolučki student.
Za razliku od mnogih vršnjaka koji pakiraju kofere, Nemanja svoju budućnost vidi u domovini, ističući kako bi se povjerenje u vlast najbrže vratilo kada bi političari jednostavno ispunili svoja predizborna obećanja.
Razbijanje „mita o izlaznosti”: Zašto je birački popis prenapuhan?
U javnosti se godinama provlači teza o drastičnom padu interesa građana za izbore, budući da je službena izlaznost pala s nekadašnjih 83 posto iz 1996. godine na oko 51 posto u 2022. roku. Međutim, Dario Jovanović iz Koalicije „Pod lupom” upozorava da se radi o takozvanom „mitu o izlaznosti”.
Problem leži u činjenici da se postotak računala usporedbom izišlih birača s ukupnim biračkim popisom koji uopće ne odražava stvaran broj stanovnika koji žive u zemlji. Od 2006. godine u BiH je uvedena pasivna registracija kojom se svi punoljetni građani automatizmom upisuju u Središnji birački popis. Tako se na popisima nalazi oko 3,4 milijuna birača, dok podaci Svjetske banke govore kako u BiH stvarno živi oko 3,14 milijuna stanovnika.
Jovanović to slikovito objašnjava usporedbom sa školskim razredom.
„Razred je krenuo u školsku godinu sa 50 učenika u razredu. U međuvremenu taj razred je napustilo 20 učenika ili ne dolaze na nastavu. Međutim zbog proceduralne birokratije u školama oni se još uvijek vode kao razred sa 50, a ne sa 30 djece koje stvarno dolaze svakodnevno na nastavu”, izjavio je Jovanović.
Prema istraživanjima Koalicije „Pod lupom”, stvarni odaziv građana koji zaista žive u BiH iznosi visokih sedam od deset stanovnika.
Optički skeneri i biometrija protiv izbornih krađa
Na predstojećim Općim izborima 4. listopada, na kojima će 3,4 milijuna registriranih birača birati članove Predsjedništva BiH, zastupnike u entitetskim i državnom parlamentu te županijskim skupštinama, uvode se velike tehnološke novine. Glasački listići popunjavat će se kružićima umjesto dosadašnjeg znaka „X”, a na biralištima će se koristiti optički skeneri i biometrijska identifikacija putem otiska prsta.
„Više nećete moći glasati u ime druge osobe niti zloupotrijebiti prazne listiće nakon 19 sati. Skeniraće se važeći dokumenti i davati otisak prsta”, objasnio je Jovanović, naglašavajući kako tehnologija rješava ključne manipulacije na sam dan izbora.
Unatoč najavljenim promjenama, među građanima vlada podijeljen optimizam. Dok mlađi birači vjeruju da skeneri mogu smanjiti zlouporabe, stariji se pribojavaju novih procedura.
„Mislim da ću to uspjeti da obavim glasanje, da neću pogriješiti. A hoće li biti sa novim sistemom toliko grešaka, da je pitanje da li će ti izbori uspjeti”, kazao je Đorđe Gamber, umirovljenik iz Banja Luke.
Slične strahove dijeli i umirovljenik Mufid Zimić iz Sarajeva, ističući kako bi starijim osobama na biralištima trebalo pružiti pomoć kako ne bi pogriješili pri glasovanju. Studenat Nemanja pak dodaje da tehnologija ne može spriječiti kupovinu glasova na terenu prije samog izbornog dana.
Nakon upozorenja Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP) i promatrača na preuranjenu kampanju, zlouporabu javnih resursa i porast govora mržnje, Mufid Zimić atmosferu među biračima sažima anegdotom iz svog nogometnog kluba Vratnik.
„Baš jedan pita: ‘Eto milion da ti neko da, znaš li za koga ćeš glasati?’ Kaže ovaj drugi: ‘Bogami ne znam, džaba milion, ja ne znam za koga ću glasati.’ Mislim da je to činjenica koja je stvarnost u našem društvu, i zato neka nam dragi Bog pomogne. Mi sami sebi ne znamo pomoći”, zaključio je Zimić.
Istina.media
