Konferencija “Reforme na čekanju: Sloboda medija u BiH i europski standardi” održana je 28. siječnja 2025. godine u Sarajevu u organizaciji Mediacentra Sarajevo, Vijeća za tisak i online medije BiH te organizacije “JaBiHEU”.
Nakon što su autorice Lejla Gačanica i Anida Sokol predstavile izvješće na temu istraživanja “Zaštita medijskih sloboda u BiH: Koraci ka europskoj integraciji”, a koje će doprinijeti jasnijoj slici trenutačnog, ali i idealnog zakonodavnog okvira za slobodu medija u Bosni i Hercegovini , održana su dva panela “Sloboda medija: Europski standardi” te “Sloboda medija u BiH: Izazovi i potrebne reforme”.
Bosna i Hercegovina (BiH), prema riječima Anide Sokol, zaostaje ne samo za Europskom unijom (EU), već i za zemljama u regiji, piše media.ba.
Kazala je da reforme postaju sve hitnije zbog kontinuiranog pogoršanja medijskih sloboda u BiH, izazova povezanih s digitalizacijom i primjenom novih tehnologija u medijskom sektoru te zakonskih inicijativa koje bi mogle dodatno ugroziti slobodu izražavanja.
“Provođenjem ovih reformi vlasti u BiH bi pokazale posvećenost zaštiti medijskih sloboda i evropskom putu zemlje. Iako rješenja i preporuke već postoje, politička volja ostaje ključni faktor za njihovo donošenje i implementaciju”, izjavila je Sokol.
Na panelu ““Sloboda medija u BiH: Izazovi i potrebne reforme” sudjelovala je i glavna urednica portala Istina.media te s okupljenim kolegama podijelila iskustva o slobodnom novinarstvu u Bosni i Hercegovini.
Upitana kako ocjenjuje trenutno stanje slobode medija u BiH, naročito u Hercegovini Perić je kazala da ni sama ne zna odgovor na to pitanje.
“Razmišljala sam u vožnji do Sarajeva jesmo li slobodni i nisam našla točan odgovor. Ja sam počela raditi ovaj posao u vremenima mraka, kada su sindikalci i sociolozi prebijani zbog izgovorene i napisane riječi. Ta su vremena prošla. Osobno se ujutro probudim s osjećajem da sam hrabra i slobodna sve napisati, takva mi je priroda i tako shvaćam slobodu. Netko ju poima na drugi način i bira biti slobodan od posla, i slobodan da ne napiše ni slova o par tisuća prosvjetara koji traže mrvu veću plaću par metara od njihove redakcije, jer to ne ide korist politikama kojima služe. Sloboda je danas dakle relativna stvar, i ne shvaća je svatko isto”, kazala je.
Na upit kako zaštita novinare izgleda u praksi, jer se i osobno suočava sa prijetnjama, kazala je da stvari stoje loše.
“Vidimo to na primjerima femicida, ali i svakodnevno, bilo tko ovdje od nas može biti napadnut. Nemojte biti naivni i vjerovati da sustav štiti. Sustav kod nas nastupa simptomatski. Kad vas netko prebije ili ubije, onda oni ispituju kako i zašto. Meni su prošlo ljeto razbili prednje staklo na automobilu. Vjerujete da ja to tada, premda vječni legalist nisam prijavila. Zašto? Gledam na sat, skoro 16 sati, moram po dijete u vrtić, znam kako su prošle prethodne prijave i u trenu odlučim ne prijaviti”, ispričala je Perić te navela još nekoliko primjera gdje je odgovor sustava na prijave novinara bio neadekvatan.
Na upit kako se stanje može poboljšati istaknula je da bez neovisne policije i pravosuđa neće biti pomaka, kako za novinare, tako i za kompletno građanstvo.
Prvi panel bavio se temama poput zakonskog okvira EU za slobodu medija (EMFA, DSA, Anti-Slapp direktiva), izazova harmonizacije s EU standardima te prioritetima iz izvješća Europske komisije: transparentnost vlasništva medija, sigurnost novinara/ki i financiranje javnih servisa.
Panelisti su u ovom dijelu uz moderiranje Anide Sokol bili: Danijel Kovačević, Delegacije EU u BiH
Milanka Šudum, šefica Odsjeka za komunikacije Ministarstva komunikacija i prometa BiH, Maida Ćulahović, ZaštoNe? i Amela Odobašić, Regulatorna agencija za komunikacije BiH (RAK BiH).
Na drugom se panelu pak govorilo o stanju slobode medija i slobode izražavanja u BiH, utjecaju izostanka progresivnih medijskih politika na rad medija i medijske slobode – transparentnost vlasništva medija, sigurnost novinara i financiranje javnih servisa te ulozi civilnog sektora.
Osim Perić, panelisti su drugog panela bili Maida Muminović, Mediacentar Sarajevo, Darko Martinčević, Tužiteljstvo Kantona Sarajevo, Albijana Trnavci, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK te Borka Rudić, generalna tajnica Udruženja “BH novinari”.
Izvršna direktorica Mediacentra Sarajevo Maida Muminović naglasila je da EU iz godine u godinu u svojim izvješćima upozorava da BiH mora ostvariti napredak u oblasti medijskih sloboda. Zakonska rješenja koja se očekuju od nas na putu ka EU članstvu, kako je dodala Muminović, također se čekaju godinama.
Iz Ministarstva komunikacija i transporta BiH je rečeno da provode aktivnosti na izradi više zakona koji su bitni za medijsku zajednicu u BiH. Svi zakoni, kako je izjavila Milanka Sudžum, šefica Odsjeka za komunikacije Ministarstva komunikacija i transporta BiH, usklađuju se u maksimalnoj mogućoj mjeri sa odgovarajućim EU propisima za određenu oblast.
Aktivnosti na izradi Zakona o elektronskim komunikacijama, Zakona o elektronskim medijima i Zakona o javnom radiotelevizijskom sistemu u BiH su, kako je rekla, počele u 2024. godini i nastavljaju se u 2025. godini.
“Programom rada Ministarstva komunikacija i transporta BiH za 2025. godinu planirano je okončanje svih aktivnosti na razini radnih grupa, a zatim slijede javne konzultacije, pribavljanje mišljenja od nadležnih institucija BiH, nadležnih entitetskih institucija, Vlade Distrikta Brčko BiH, kao i od nadležnih tijela Vijeća ministara BiH. Nakon prikupljenih pozitivnih mišljenja, zakoni se upućuju u redovne procedure razmatranja i donošenja”, izjavila je.
Istakla je da je Ministarstvo komunikacija i transporta BiH u 2025. godini počelo aktivnosti na izradi Zakona o transparentnosti vlasništva nad medijima u BiH, a radnoj grupi pomaže nevladin sektor, Fondacija Mediacentar Sarajevo, Udruženje JaBiHEU, Vijeće za štampu i online medije BiH, uz finansijsku podršku Evropske unije u BiH.
Maida Muminović upozorila je na donošenje zakonskih inicijativa koje štete medijskim slobodama i slobodi izražavanja. Rasprava Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Federacije BiH najavljena je danas na sjednici Predstavničkog doma Parlamenta FBiH. Prijedlozi za kriminalizaciju neovlaštenog objavljivanja spisa i dokumenata, kako govori Muminović, praktično znače da nijedan novinar, nijedna redakcija bez prethodne saglasnosti ne može objaviti dokumente koji mogu biti u interesu javnosti.
Takva predložena rješenja dosta podsjećaju na rješenja izmjena Krivičnog zakonika u RS, smatra Muminović.
“Takve izmjene zakona se uopće ne bi smjele usvojiti. Ova odredba je iznimno problematična upravo zbog toga što ne predviđa taj izuzetak da se nešto može objaviti ukoliko je u interesu javnosti. Nejasno nam je kako je jedna takva odredba našla svoj put u predložene izmjene ovog zakona”, izjavila je Muminović.
Iz Vijeća za štampu i online medije u BiH, komentarišući isti prijedlog zakona, rečeno je da podržavaju sve inicijative usmjerene ka zaštiti prava na lični i porodični život, imajući u vidu razmjere štete koja može nastati povredom ovog prava u online sferi. Pri tome je, kako je izjavila pravnica i projekt koordinatorica Vijeće za štampu i online medije u BiH Maida Bahto Kestendžić, neophodno uspostaviti balans između prava na privatnost i javnog interesa, što u ovom slučaju nije učinjeno niti su iz primjene isključeni mediji.
“Upozoravamo da su slobodni mediji osnova demokratskog društva, a krivična regulacija slobode izražavanja i onemogućavanje medija da izvještavaju o temama od javnog interesa tome ne može doprinijeti, naprotiv”, poručila je Bahto Kestendžić.
Na konferenciji se govorilo o potrebnim reformama za zaštitu medijskih sloboda i slobode izražavanja, izazovima u usklađivanju sa pravnom stečevinom EU, preporukama Europske komisije, poput financijske nezavisnosti javnih servisa i zaštite novinara i novinarki. Naglašeno je da je zaštita slobode izražavanja i medijskih sloboda obaveza države te da su u tom pravcu neophodne zakonske izmjene koje bi suštinski podržale ostvarivanje i zaštitu slobode izražavanje.
Konferencija se održala u okviru projekta “Reforme za integritet medija i slobodu govora” koju financira Europska unija i Veleposlanstvo Kraljevine Nizozemske u BiH, a zajednički provode Mediacentar Sarajevo, Vijeće za tisak i online medije u BiH te organizacija “JaBiHEU”.
Studiju Zaštita medijskih sloboda u Bosni i Hercegovini pogledajte u nastavku:
