“Do današnjeg dana robni promet se još uvijek nije vratio na razinu na kojoj je bio prije rušenja pruge, ali u slijedećem periodu očekujemo lagani rast prijevoza”, potvrdili su Istini iz Željeznica FBiH
Tek nakon što je prirodna nepogoda u listopadu 2024. godine uništila željezničku prugu u Donjoj Jablanici, postalo je jasno koliko je ova transportna arterija vitalna za bosanskohercegovačku ekonomiju. Riječ je o dionici koja je, prema podacima JP Željeznice FBiH, činila čak 32% ukupnog godišnjeg teretnog prometa ovog javnog poduzeća. Prije katastrofe, prugom Sarajevo–Ploče svakodnevno je prolazilo u prosjeku 14 teretnih vlakova, prevozeći oko 6.500 tona robe dnevno – od uglja i koksa, preko čelika i željeza, do kontejnerskog transporta.
Piše: Maja Kristić/Istina.media
Obustava prometa u posljednjem kvartalu 2024. godine i njegov izostanak sve do kraja siječnja 2025. donijeli su konkretne i ozbiljne posljedice: prema podacima Željeznica FBiH, samo indirektna šteta i izgubljeni prihodi procjenjuju se na 22,5 milijuna KM. Nakon mjeseci čekanja, promet na ovoj važnoj željezničkoj liniji konačno je obnovljen, zahvaljujući besplatnoj sanaciji oštećenja pruge u Donjoj Jablanici, koju je preuzela turska kompanija.
No, upravo ta sporost dodatno je oslabila poziciju Željeznica na tržištu, a poslovni subjekti su u međuvremenu našli alternativne načine distribucije robe.
Željeznice FBiH: Očekuju rast
Iz Željeznica FBiH potvrđuju da se promet još nije vratio na razinu prije prekida, ali izražavaju optimizam:
“Do današnjeg dana robni promet se još uvijek nije vratio na razinu na kojoj je bio prije rušenja pruge, ali u slijedećem periodu očekujemo lagani rast prijevoza. Situacija na tržištu transportnih usluga se mijenja iz dana u dan, a neki naši veliki korisnici zbog problema u vlastitoj proizvodnji direktno utiču na obim i količinu prevezenog tereta prugama ŽFBiH. Naši dugogodišnji poslovni partneri imaju povjerenja u ŽFBiH i svjesni su da je prijevoz željeznicom ipak najjednostavniji i najisplativiji, tako da se nadamo brzoj normalizaciji i uspješnoj poslovnoj godini.”
Ekonomski analitičar Admir Čavalić ističe da posljedice višemjesečnog prekida prometa na pruzi Sarajevo–Ploče ne pogađaju samo Željeznice FBiH, već imaju širi učinak na kompletno bosanskohercegovačko gospodarstvo:
“Ukoliko računamo direktnu štetu na infrastrukturu, sa propuštenim željezničkim prometom, plus oportunitetni trošak, onda je jasno da je govorimo o šteti od par desetina milijuna konvertibilnih maraka. To je kratkoročna šteta. Posljedice odnosno šteta se odnosi na JP Željeznice FBiH direktno, ali i na različite budžete, te na privatni sektor, posebno industrijske proizvođače koji su uobičajeno značajni izvoznici. Zbog toga ne čudi što imamo kontinuitet pada industrijske proizvodnje u FBiH.”
Na pitanje o stvarnom ekonomskom gubitku po bh. gospodarstvo i izvoznike zbog višemjesečnog prekida željezničkog prometa na relaciji Sarajevo–Ploče, ekonomist Admir Čavalić ističe da je još uvijek teško precizno govoriti o ukupnom utjecaju na vanjskotrgovinsku razmjenu BiH.
„Kada je riječ o vanjskotrgovinskoj aktivnosti, još uvijek nije poznato koliko je i na koji način strukturno pogođena – ti efekti će se jasnije moći sagledati tek sredinom godine,” navodi Čavalić.
Prva četiri mjeseca 2024. i 2025. na prugama ŽFBiH
Kao ilustraciju posljedica, dovoljno je pogledati komparativne podatke za period siječanj–travanj 2024. i isti period 2025. godine. U 2024. godini, u ta četiri mjeseca, na relaciji Sarajevo–Čapljina prevezeno je 800.869 tona robe, dok je u 2025. godini, nakon što je promet na pruzi ponovo uspostavljen krajem siječnja zabilježen prijevoz 325.409 tona robe.
Ekonomist Admir Čavalić pojašnjava da, iako u siječnju 2025. gotovo da nije bilo željezničkog prometa zbog rekonstrukcije pruge, i bez tog mjeseca pad prometa ostaje očit, što jasno pokazuje da oporavak ne ide očekivanim tempom.
“To pokazuje trend za ožujak i travanj (veljača se blago približila planu). Ukoliko se u mjesecu svibnju, lipnju, srpnju itd. nastavi ovaj trend to znači da su pronađeni alternativni načini distribucije – što nije dobro za Željeznice FBiH – ali i strateško opredjeljenje da se promet dugoročno prebaci na željeznice. Vjerojatno da je od početka godine dosta ugovora izgubljeno i pitanje je da li se ti ugovori, korisnici uopće mogu vratiti. Biznisi se brzo adaptiraju spram novih uvjeta, u ovom slučaju transporta,” ističe Čavalić.
Kraj godine će sve pokazati
Čavalić upozorava da bi Željeznice Federacije BiH mogle zabilježiti značajne financijske gubitke do kraja godine, budući da pruga Sarajevo–Ploče čini više od 30 posto ukupnog teretnog prometa ovog javnog poduzeća.
„Očekujem da će JP Željeznice FBiH tražiti veću podršku federalnog budžeta pri eventualnom rebalansu ili u prijedlogu za 2026. godinu“, navodi Čavalić, ističući da se bez stabilnog i funkcionalnog željezničkog prometa teško može govoriti o ozbiljnoj vanjskotrgovinskoj strategiji jedne zemlje.
Pitanje koje ostaje otvoreno je – hoće li nadležne institucije prepoznati ozbiljnost situacije i pravovremeno reagirati, ili će, kao i kod obnove pruge kod Donje Jablanice, čekati da netko drugi riješi problem.
