”To je politika, a ove sale su prazne. Obiđite sale i vidjet ćete da su sve prazne”, izjavio je Nikola Špirić, dopredsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, doma koji nikako da napravi korak naprijed i čije se sjednice svode na stanke i otkazivanja, navodi FTV.
”Ove sale su prazne, ne radi se zato što ti ljudi sporadično dođu u te sale i dođu na posao. Neko u deset, neko u petnaest dana, a neko se ni na sjednici ne pojavi koja se uredno zakaže”, rekao je Kemal Ademović (NiP), predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.
Federalna televizija navodi kako se nikome ništa ne dogodi nakon toliko nerada.
”Izlasci iz sale poslovnička su mogućnost da, bez posljedica, spriječe novu većinu, smjene ili razmatranje bilo čega što im ne odgovara. Mjesecima koriste je SNSD i HDZBiH. Sve po zakonu, a bez mogućnosti da ih se na drugačije primora”, prenosi Bljesak.info.
Ozbiljan problem
Stručnjak za ustavno pravo Davor Trlin pojašnjava da stalno obaranje kvoruma predstavlja ozbiljan politički problem i može imati pravne posljedice, ali tek u određenim okolnostima prerasta u kazneno-pravni problem.
”Može prerasti u kazneno-pravni problem kada postoji jasno dokaziva zloupotreba funkcije, namjera i šteta”, kazao je Trlin.
FTV navodi kako obaranje kvoruma nije kazneno djelo. Ali bi moglo postati ukoliko se jasno i nedvosmisleno dokaže da je cilj paraliza državnih institucija kroz zloupotrebu položaja i nesavjestan rad ili napad na ustavni poredak. Teško dokazivo, uz dodatni problem imuniteta koji izaslanici imaju.
”Izaslanici imaju pravo, ali i obvezu da prisustvuju sjednicama i sudjeluju u radu zakonodavnog organa, te u tom smislu ovakvo ponašanje predstavlja zloupotrebu prava i po mom mišljenju protuustavno djelovanje. Imunitet može otežati ili usporiti proces, ali ne predstavlja trajnu zaštitu od krivične odgovornosti”, rekao je Trlin.
Iz državnog tužiteljstva poručuju kako su blokirane institucije politički, a ne pravni problem.
”Tužiteljstvo apsolutno nema nikakve ingerencije nad zakonodavnom vlašću, niti nad radom zakonodavne vlasti. Mi smo organ koji postupa kada postoje dokazi da su počinjena krivična djela, tako da ne možemo rješavati političke probleme i to je iluzorno”, izjavio je glavni tužitelj Tužiteljstva Bosne i Hercegovine Milenko Kajganić.
24/30
Političku iluziju rada naspram teške svakodnevnice građana najbolje ilustriraju primanja. Jer sale su možda prazne, ali računi ne. Za dvadeset sjednica prošle godine isplaćeno im je 1.351.000 maraka. Godišnja primanja članova Kolegija iznose u prosjeku oko šest tisuća konvertibilnih maraka mjesečno, uz paušale, naknade za komisije i druge benefite, a pojedini godišnje ostvaruju i više od 90.000 konvertibilnih maraka.
”O toj visini primanja neka svatko govori za sebe. O društvenoj odgovornosti neka svatko govori za sebe. Ja mogu govoriti za sebe. Ja radim 24 sata, trideset dana u mjesecu. Da li se to nekome sviđa ili ne, to je drugo – neki su me ljudi izabrali da to radim za njih, ja to radim časno i pošteno”, rekao je Dragan Čović, dopredsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.
Ništa manje ne zarađuju ni predsjednici Klubova. Na godišnjem razini 96 tisuća maraka. Daleko od onih koji rade osam sati dnevno, svaki dan, za minimalna ili prosječna primanja od tisuću i šesto maraka, navodi FTV.
