Kada su s vreline hercegovačkog sunca i 40 stupnjeva u hladovini novinari Detektora u srpnju ušli u zgradu poliklinike Mart (Medical Art Center) u Ljubuškom, svijet je postao mnogo ugodnije mjesto.
Veliko svijetlo predsoblje, nov bijeli namještaj, klimatizirane prostorije, lagana umirujuća glazba i ljubazno osoblje na recepciji koje ulijeva nadu da ćete iz klinike nakon zahvata izaći zadovoljniji fizičkim izgledom nego ranije.
Sve je izgledalo prilično obećavajuće. Osim jednog važnog detalja, koji nije bio javan.
Poliklinici Mart zabranjen je rad, a jedan od liječnika koji radi s pacijentima u toj ustanovi nema licencu za rad u Bosni i Hercegovini.
Detektor je otkrio najmanje 15 liječnika koji su u BiH radili ili još uvijek rade bez neophodnih licenci ili suglasnosti, a jedan od njih pacijente prima upravo u poliklinici koja nije u registrima nadležnog ministarstva i ima zabranu rada. Istraživanje je otkrilo da bi taj broj mogao biti i veći, s obzirom na to da u pojedinim županijama nema zdravstvenih inspektora koji kontroliraju rad zdravstvenih ustanova.
Zahvati unatoč zabrani rada
Mart, koja je registrirana 2024. kao privatna zdravstvena ustanova, na svojoj web stranici nudi tretmane botoksa, filera, vitaminske infuzije, usluge u području fizijatrije, biopsiju, uklanjanje tumora, ultrazvučnu dijagnostiku i rekonstrukciju dojke.
Na stranici koja kliniku promovira kao medicinski umjetnički centar navodi se da su posvećeni “dovođenju najviših standarda estetske kirurgije u Bosnu i Hercegovinu”.
Vlasnica poliklinike Edina Hadžalić novinarima Detektora u dva je navrata tvrdila da poliklinika ne radi, već da je “u procesu verifikacije“.
Unatoč tome, novinarka Detektora, koja se predstavila kao zainteresirana pacijentica, na licu mjesta zakazala je termin za konzultacije i zahvat nakon toga.
“Sada nije vrijeme za kemijski piling zbog sunca, ali možemo napraviti kolagena vlakna… Što se tiče botoksa (…) samo se preporučuje taj dan baš da se zaštitite“, rečeno joj je.
Jedan mililitar hijalurona koji bi novinarki ubrizgali u usne, objasnili su, košta 500 maraka. Može uzeti i pola ako smatra da bi cijeli bio previše. Botoks – 300 maraka po regiji. Ukoliko uradi tri regije, s popustom – 700 maraka.
Uz riječi “nemojte se Vi ništa brinuti”, zakazala je finalne konzultacije za idući tjedan “s doktoricom“ i dogovor termina za zahvate. Rečeno je da će tada dobiti i detaljnije informacije o tome koja će vrsta botoksa biti korištena.
Nakon uspješno zakazanog termina, novinarke Detektora predstavile su se vlasnici i objasnile da su u kliniku došle jer prethodnih tjedana, nakon početnog razgovora, više nije željela odgovarati na pozive.
“Je l’ možemo išta poslije? Imam ovdje taman gošće“, bila je jedna od prvih reakcija Edine Hadžalić.
Kasnije će reći: “Ne razumijem zašto vi pokušavate na silu doći do nas.”
U razgovoru nakon toga ispostavit će se da su “gošće“, dvije nasmijane mlade žene u predsoblju, njezine prijateljice s kojima “dogovara narudžbe materijala“.
Crno tržište botoksa bila je tema istraživanja Centra za istraživačko novinarstvo BiH, koji je 2025. godine otkrio kako se u BiH koristi i botoks koji nije registriran i koji ubrizgavaju nestručne osobe.
U razgovoru koji je uslijedio, vlasnica poliklinike nije mogla pružiti Detektoru konkretne informacije o tome je li im zabranjen rad, tko je i kada izdao licence liječnicima koji rade u Martu, te kada su registrirani u Ministarstvu zdravstva Županije Zapadnohercegovačke.
Između ostalog, novinarkama je rekla da u poliklinici nemaju liječnike, te da nemaju zabranu rada, kao i da ne rade.
“Imam informaciju da je sve u redu”, kazala je Hadžalić. Na konstataciju da je novinarka upravo zakazala zahvat, nije odgovorila. Objasnila je da ima udrugu koja se bavi humanitarnim radom u borbi protiv raka dojke. “Ne mogu s vama naći zajedničku temu“, dodala je.
Nakon što su novinarke Detektora napustile kliniku, Hadžalić ih je naknadno pozvala u jedan od najljepših ljubuških restorana na ručak, što su novinarke odbile. Ttijekom tog razgovora dogovoreno je da Hadžalić s odvjetnikom provjeri kada je i gdje poliklinika registrirana, kao i gdje su liječnici licencirani, te da te informacije ustupi dan kasnije.
Sutradan je ipak kratko rekla: “Odlučili smo se da nećemo službeno davati nikakve izjave”.
Zatvorena i zapečaćena poliklinika
Da bi privatna poliklinika radila, zakon propisuje da je potrebno da bude osnovana kao pravna osoba, upisana u sudski registar, a zatim i da dobije dozvolu županijskog ministarstva zdravstva. Zdravstvena ustanova može početi s radom nakon konačnosti rješenja ministarstva o ispunjavanju uvjeta. Među njima su uvjeti o prostoru u kojem poliklinika radi, zaposlenom osoblju, higijensko-sanitarnim mjerama koje mora poštovati, te opremi kojom mora raspolagati.
Postoji i registar privatnih zdravstvenih ustanova, koji u slučaju poliklinike Mart vodi Ministarstvo zdravstva Županije Zapadnohercegovačke. Iz te institucije u pisanom odgovoru za Detektor 16. lipnja 2026. navedeno je da u registru zdravstvenih ustanova nemaju evidentiranu polikliniku Mart.
Ukoliko poliklinika radi, a nije upisana u registar, navodi se u odgovoru Ministarstva, za informacije je nadležna inspekcija.
Uprava za inspekcijske poslove ŽZH zabranila je rad poliklinici Mart i novčano je kaznila, potvrđeno je u pisanom odgovoru 6. srpnja za Detektor. Kako se navodi, poliklinika je zatvorena i zapečaćena.
Liječnici bez važećih licenci u BiH
Jedna od liječnica u poliklinici je i specijalistica plastične, rekonstruktivne i estetske kirurgije iz Splita, Zrinka Pribudić. U poslovnim registrima navodi se i kao direktorica poliklinike Mart.
Prema domaćem zakonodavstvu, svaki liječnik u BiH, bez obzira na to je li državljanin ili dolazi iz inozemstva, mora imati licencu za rad s pacijentima, objašnjeno je Detektoru u pisanom odgovoru iz Liječničke komore Tuzlanske županije.
Prema službenim podacima koje je 3. lipnja 2026. godine Detektor dobio od Liječničke komore Županije Zapadnohercegovačke, u kojoj se nalazi i Ljubuški, Pribudić nema licencu za rad u ovoj županiji.
Vlasnica poliklinike Edina Hadžalić novinarima Detektora je u telefonskom razgovoru rekla da Pribudić “trenutno ne pruža” nikakve usluge pacijentima jer je “poliklinika u procesu verifikacije”. Isto je ponovila i prilikom dolaska novinara u Ljubuški.
Videozapisi na društvenim mrežama na kojima se vidi liječnica Pribudić kako radi s pacijenticama, tek su reklama, rekla je Hadžalić. “Mi nju plasiramo u BiH. (…) Mi moramo pripremiti teren da kad krenemo imamo pacijente”.
Kao dokaz da liječnica Pribudić ima licencu, vlasnica je pokazala fotografiju iz telefona na kojoj njih dvije poziraju nasmijane ispred zgrade iz koje su izašle. Iz razgovora, novinarke shvaćaju da se radi o trenutku kada je liječnica Pribudić polagala neophodni ispit za rad u BiH, što ne znači da je dobila licencu.
Na profilima društvenih mreža poliklinike Mart među snimkama se nalaze i one na kojima se vidi kako Pribudić izvodi estetske zahvate na pacijenticama. Ocjena za njezin rad ostavljena je i na Google recenzijama poliklinike.
Na pitanje tko je izdao licencu za Pribudić, Edina Hadžalić rekla je da je to uradila “nadležna komora“. Nakon dodatnih novinarskih pitanja, precizirala je da je riječ o “komori BiH”, koja ne postoji. Detektor se obratio i Federalnoj liječničkoj komori, odakle je potvrđeno da je nadležnost za izdavanje licenci na županijskim komorama, a nadležna za Pribudić ranije je već potvrdila Detektoru da ona nema licencu.
Iz KBC Split, u kojoj Pribudić radi, nije odgovoreno na pisani upit Detektora o tome smatraju li da njezin angažman u Martu šteti kredibilitetu njihove ustanove.
Početkom lipnja ove godine predstavljen je i novi član poliklinike Mart, specijalist maksilofacijalne kirurgije Goran Šimić, koji radi u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici u Mostaru. SKB Mostar nije odgovorio na upite novinarima do objave ovog teksta.
Poplava “konzultanata” i izigravanje zakona
“Trenutno imamo poplavu ‘konzultanata’ koji dolaze u privatne klinike”, rekao je za Detektor predsjednik Liječničke komore Federacije BiH i specijalist neuropsihijatrije Rifat Rijad Zaid.
Za njega je riječ o “sivoj zoni” i izigravanju zakona. “Dolaze i po kojekakvim prostorijama, stanovima, da ne kažem halama, nude ‘besplatne medicinske savjete’ narodu koji tu dolazi. To je potpuno protuzakonito, ti strani liječnici na taj način ne smiju dolaziti u BiH, ne smiju nuditi ili pružati zdravstvene usluge jer oni ne nude recepte iz kuhanja, nego stručan medicinski savjet koji može prouzročiti konkretnu posljedicu”, objasnio je Rijad Zaid.
Detektor je potvrdio početkom lipnja 2026. da u Liječničkoj komori Županije Zapadnohercegovačke nije licenciran ni doktor Josip Baković, abdominalni kirurg iz Zagreba, koji u prosjeku jednom mjesečno dolazi i radi s pacijentima u privatnoj poliklinici Futura u Širokom Brijegu.
I liječnik iz Turske Ozcan Ciklatekerlio trebao je imati licencu Liječničke komore Županije Sarajevo (ŽS). Njegove usluge u Sarajevu 2022. godine reklamirala je poliklinika Vatanmed, no u Liječničkoj komori ŽS-a za Detektor su potvrdili da nisu izdali licencu za Ciklatekerlia.
Detektor je otkrio i da na popisu Ministarstva za liječnike kojima je izdana dozvola za obavljanje konzultantskog rada nije ni najmanje deset liječnika iz Turske koji su u razdoblju od početka 2024. do lipnja 2026. godine boravili u poliklinici Sanasa u Sarajevu.
U Hercegovačko-neretvanskoj županiji najmanje dva liječnika pružaju povremene usluge pacijentima u Mostaru bez izdanih licenci i odobrenja.
Nedostatak zdravstvenih inspektora u županijama
Županijske uprave za inspekcijske poslove imaju predviđeno mjesto zdravstvenog inspektora, koji kontrolira i zakonitost rada privatnih ustanova. Ipak, kako je Detektor otkrio, u nekim županijama inspektora iz područja zdravstva uopće nema.
Iz Uprave za inspekcijske poslove Hercegbosanske županije navode da ne mogu provoditi inspekcijski nadzor jer nemaju zaposlenu osobu s odgovarajućim zdravstvenim usmjerenjem VSS – doktor, te da sve zahtjeve iz ove oblasti delegiraju Federalnoj upravi za inspekcijske poslove.
Zdravstvenog inspektora nemaju ni u Županiji Posavskoj, navode u pisanom odgovoru Detektoru. U posljednjih godinu i pol nema ga ni u Županiji Središnja Bosna, otkad je osoba zadužena za taj segment na bolovanju.
Iz Kantonalne uprave za inspekcijske poslove u Sarajevu navode da su intervenirali u poliklinici New Life, gdje su utvrdili da doktor Seven Ali nije imao licencu za rad, nakon čega su izrekli novčane kazne i privremeno zabranili rad.
Sead Sefić iz projekta Glasaj za život jasno kaže što rad liječnika bez licence može značiti za pacijente: “Dolazite u dodir s čovjekom koji možda nije dovoljno stručan i educiran. Nedostatak licence je poguban za pacijenta”.
