Građani Sarajeva izrazili su oštro nezadovoljstvo nakon poskupljenja godišnje naknade za korištenje grobnih mjesta na gradskim grobljima. Mnoge je na grobovima njihovih najmilijih dočekala obavijest s upozorenjem da će posmrtni ostaci biti prebačeni u zajedničku kosturnicu, a grobno mjesto ponovno stavljeno na prodaju ako se naknada ne bude redovito uplaćivala.
Na pitanje je li u Bosni i Hercegovini smrt postala skuplja od života, građani odgovaraju da su troškovi sprovoda i dženaza postali preveliko financijsko opterećenje.
„Ja sam korak do mezarja, a ne znam kako će me pokopati”, kazao je jedan građanin.
„Na rate kad se razbije, opet je pristupačno. Inače ne bi bilo moguće, to je strašno”, dodaje drugi.
“Nije mi jasno, ako smo kupili to grobno mjesto, čemu onda plaćanje. Ljudi to sami održavaju, tako da mi nije opravdano. Da je usluga kako treba, bilo bi”, još je jedno mišljenje.
Većinom se građani slažu da je skupo, a pojedini navode da je potrebno dići kredit da bi se pokrili svi troškovi.
Što ulazi u osnovne troškove ukopa?
Iz Županijskog javnog komunalnog poduzeća Pokop Sarajevo navode da osnovna cijena tehničkog dijela dženaze iznosi 785 KM, dok je cijena sprovoda nešto viša zbog dodatne opreme Pokopa poput lijesa. Važno je napomenuti da ove cijene ne uključuju vjerske obrede.
„To je tehnički dio, dok vjerske zajednice obavljaju svoj dio posla”, objasnio je Nedžad Holjan, direktor Pokopa.
„Mi radimo i pripremu ateista. Cijena sprovoda je nešto veća jer u nju ulazi nošenje kapele, nošenje naslona, iskop, zatrpavanje i formiranje groba. To je sve što je uračunato u osnovnu cijenu”, kazao je Holjan.
Obvezna godišnja naknada i sudbina napuštenih grobova
Troškovi ne završavaju samim ukopom. Srodnike nakon toga očekuje i redovito plaćanje godišnje naknade za korištenje grobnog mjesta, koja iznosi 15,13 KM.
Novo poskupljenje otvorilo je i pitanje što se događa u slučajevima kada umrli nema srodnika ili kada se naknada ne plaća. Iz poduzeća Pokop ističu da nitko nije oslobođen ove obveze, navodi BHRT. Ako se naknada ne izmiri dulje od 10 godina, grobno mjesto se po zakonu proglašava napuštenim, a posmrtni ostaci izmještaju se u spomen-kosturnicu na Gradskom groblju Vlakovo.
„Mi po internim procedurama pokušavamo doći do srodnika putem e-pošte i telefonskih kontakata na bilo koji način kako se mjesto ne bi proglasilo napuštenim”, izjavio je Holjan.
„Nama to nije u interesu, naš je interes da se naknada redovito izmiruje”, naglasio je direktor Pokopa.
Bez krematorija u BiH: Dodatni troškovi za građane
Dodatni problem predstavlja i činjenica da u Bosni i Hercegovini još ne postoji krematorij. Iako je izgradnja prvog krematorija bila planirana, radovi su obustavljeni zbog administrativnih i tehničkih prepreka.
Građani koji se odluče za kremaciju primorani su pokojnike, uz visoke troškove međunarodnog transporta, prevoziti u krematorije u Zagrebu, Beogradu ili Novom Sadu. Ako nemaju dovoljno novca za žurnu realizaciju, samo za jednu noć čuvanja tijela preminulog u mrtvačnici moraju izdvojiti oko 30 KM.
Zbog svega navedenog, među građanima se sve češće čuje gorka izreka da je u BiH život skup, a smrt još skuplja.
Istina.media
