Nakon što je Općinski sud u Sarajevu donio prvostepenu presudu kojom u cijelosti prihvaća tužbeni zahtjev Sebije Izetbegović protiv Univerziteta u Sarajevu te poništava odluke Senata i rješenje bivšeg rektora kojima joj je poništen upis u matičnu knjigu magistranata i oduzeto akademsko zvanje, u javnosti je ostalo otvoreno ključno pitanje: je li Izetbegović uopće dokazala da je položila ispite zbog kojih je sporni upis bio poništen?
Političko slavlje i stvarni dometi sudske odluke
Dok dužnosnici Stranke demokratske akcije, čija je članica i bivša ravnateljica Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu, slave navodni trijumf i tvrde kako je dokazano da je riječ o političkom progonu, stvarna pravna pozadina presude otkriva posve drukčiju sliku.
Presuda sama po sebi ne potvrđuje postojanje položenih ispita, izjavio je upućeni izvor. Službeni zapisnik s glavne rasprave pokazuje da je pravni tim tužiteljice odstupio od merituma te se usredotočio isključivo na proceduralna pitanja.
„Na zadnjem ročištu je odvjetnik Sebije Izetbegović izjavio da oni ne spore da ona nije položila ispite, niti da nije stekla magisterij, oni samo spore da Univerzitet nije proveo pravilno neku proceduru“, izjavio je pravni zastupnik Univerziteta u Sarajevu Enver Smajkan.
Nadležnost parničnog suda i najava žalbi
Pravni zastupnik UNSA-e izričito naglašava kako parnični sud uopće nije bio nadležan za ocjenu zakonitosti upravnog postupka te najavljuje žestoku pravnu bitku pred višim sudskim instancama.
„Podnijet ću žalbu protiv rješenja Općinskog suda u Sarajevu, a i druga pravna sredstva protiv Županijskog suda u Sarajevu, o čemu sada neću detaljnije govoriti“, izjavio je Smajkan.
Smajkan dodatno pojašnjava institucionalnu nadležnost:
„Parnični sud je po članu 16. Zakona o parničnom postupku apsolutno nenadležan da sudi i cijeni kako je UNSA vodio upravni postupak i kako je primjenjivao pravila iz Zakona o upravnom postupku i drugih propisa. A, članom 265. stav 4. Zakona o upravnom postupku izričito je propisana nadležnost upravnog suda da u upravnom sporu to cijeni, a to je Županijski sud u Sarajevu i Odjeljenje za upravne sporove“, kazao je Smajkan.
On također dodaje:
„Smatram da je ovdje došlo do grube povrede zakonske i ustavne nadležnosti rješavanja sporova koje rješava parnični sud i sporova koje rješava upravni sud“, izjavio je Smajkan, istakzevši da predmet uopće nije smio biti dodijeljen parničnom sudu.
Fokus na proceduru umjesto na meritum
Prema tvrdnjama UNSA-e, Zakon o upravnom postupku prepoznaje tek dvije bitne povrede koje mogu opravdati poništenje nekog akta iz proceduralnih razloga – situaciju u kojoj stranci nije omogućeno izjašnjavanje ili kada je odluku donio nenadležan organ, piše Raport.
Budući da su te zakonske pretpostavke u konkretnom slučaju bile ispunjene, obrana se svjesno opredijelila za osporavanje formalne strane procedure umjesto dokazivanja postojanja samih ispita.
Izostanak materijalnih dokaza i pravna nesigurnost
S obzirom na to da Medicinski fakultet u Zagrebu nije potvrdio postojanje valjanih dokaza o polaganju spornih ispita, obrani je bilo jednostavnije ishoditi proceduralnu pobjedu nego ulaziti u meritum. Na taj se način u dijelu javnosti stvara pogrešan dojam o ispravnosti diplome, iako pravo pitanje, koje se tiče pravne sigurnosti svih građana u Sarajevskoj županiji, ostaje neriješeno: zašto sud nije dopustio provođenje redovnog upravnog postupka u kojem bi se utvrdile sve činjenice oko najspominjatijih ispita u državi?
Ovako, pomoglo se samo Sebiji Izetbegović da se stvara privid da je ona bila u pravu u pogledu tog stepena obrazovanja, što nije sudski dokazano.
Istina.media
