Kada je posljednjeg dana rujna konačno usvojen dokument koji Bosni i Hercegovini može otključati pristup više od milijardi maraka sredstava Europske unije, predsjedateljica Vijeća ministara Borjana Krišto bila je nesumnjivo zadovoljna. U posljednji trenutak spriječen je gubitak dodatnih stotinu milijuna eura, nakon što je ranije isti toliki iznos nepovratno izgubljen za BiH.
No, nakon mjeseci bezuspješnih pokušaja, Krišto je i sama svjesna da je usvajanje plana o tome kako će BiH potrošiti novac tek preduvjet za početak pravog posla.
“Time nismo ništa završili, ali smo pokazali svoje opredjeljenje da provodimo reforme koje su potrebne svim građanima BiH, a ujedno i na našem putu prema punopravnom članstvu Europske unije”, kazala je.
Vjeruje da se u sljedeća tri mjeseca može nadoknaditi zaostatak koji BiH ima u usvajanju nekih od ključnih zakona, poput novog Zakona o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću te Zakona o Sudu BiH.
“Potrebna je politička volja da usvojimo nužne zakone. Ja sam i dalje optimistična i vjerujem da do kraja godine možemo napraviti ključne iskorake, na dobrobit svih naroda i građana”, rekla je Krišto.
Javno dostupni podaci s platforme Odgovorno.st, kao i oni koje je Detektor prikupio putem zahtjeva za pristup informacijama, pokazuju da su dužnosnici ranije rušili važne europske zakone koji su sadržavali alate za borbu protiv korupcije.
BiH je u protekle dvije godine razmatrala najmanje deset takvih zakona, a procedure njihova usvajanja nisu uvijek bile do kraja transparentne.
Netransparentnost pri usvajanju zakona
Vijeće ministara je u ožujku ove godine usvojilo Nacrt zakona o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću (VSTV). Ranije su bile usvojene izmjene ovog zakona kojima je bilo predviđeno da se u roku od godinu dana usvoji potpuno novi zakon, ali je taj rok probijen. Uz to, mehanizmi provjere imovine sudaca i tužitelja, koji su trebali biti testirani radi poboljšanja zakonskog rješenja, nikada nisu počeli s primjenom.
Zakon o VSTV-u usvojen je uz podršku ministara Borjane Krišto, Elmedina Konakovića, Zukana Heleza, Sevlida Hurtića, Davora Bunoze i Dubravke Bošnjak. Protiv su bili ministri Staša Košarac i Srđan Amidžić. Njihove pojedinačne aktivnosti dostupne su na platformi Odgovorno.st.
Zakon je u Vijeću ministara BiH usvojen u obliku koji javnost nije imala prilike vidjeti niti analizirati. Predstavnici pravosudnih i međunarodnih institucija te nevladinog sektora još su u studenome prošle godine upozorili na nedostatke i odredbe koje mogu biti predmet zloupotrebe ili pogrešne prakse.
“Riječ je o općoj netransparentnosti, budući da su i nacrti i prijedlozi zakona inače javno dostupni. Ovdje to nije bio slučaj, čak ni na traženje teksta zakona”, kazao je Damjan Ožegović iz Transparency Internationala u BiH.
Nacrt zakona definira da sastav VSTV-a u pravilu odražava sastav naroda u BiH u skladu s Ustavom, pri čemu u Vijeću mora biti najmanje po četiri člana iz svakog konstitutivnog naroda i dva iz reda ostalih, te najmanje osam članova jednog spola. Broj članova VSTV-a ovim je zakonskim rješenjem povećan s 15 na 20. Ovaj zakon jedan je od 14 prioriteta za približavanje BiH Europskoj uniji.
Kako bi se postigao uravnotežen spolni i etnički sastav Vijeća, ždrijebom će se prije objave javnog poziva odrediti institucije iz kojih će se izborom članova osigurati zastupljenost. Postupak ždrijebanja bit će reguliran pravilnikom koji donosi Vijeće na prijedlog komisije u kojoj sudjeluju predstavnici VSTV-a i Ministarstva pravde BiH.
Ovaj je tekst zakona u svibnju bio na dnevnom redu hitne sjednice Doma naroda Parlamenta BiH, ali nije usvojen jer je većina glasovala protiv. Među onima koji su oborili zakon bili su Šefik Džaferović, Dženan Đonlagić, Zlatko Miletić, Safet Softić, Kemal Ademović, Želimir Nešković, Džemal Smajić i Nenad Vuković.
Delegat Safet Softić za Detektor je objasnio da zakon nije podržao jer u njemu nisu sadržani prijedlozi relevantnih institucija i organizacija.
“Nisu uvažene primjedbe Venecijanske komisije, nije prihvaćeno oko 40 primjedbi VSTV-a, a dodatno se pojačava etnički kriterij prilikom formiranja komisija i izbora članova VSTV-a”, kaže Softić.
Također je naglasio da je zakon predvidio da se jedan član VSTV-a kandidira ispred državnih organa, što dodatno pojačava etnički princip.
Nacrtom je definirano da su suci i tužitelji dužni dostavljati Vijeću svoj početni i godišnji izvještaj o imovini i interesima, uključujući način i vrijeme stjecanja, nabavnu vrijednost, prihode, obveze i imovinu članova obitelji. Dodatne provjere trebao bi provoditi Odjel za provođenje postupka.
“Glavna zamjerka je da predviđene sankcije nositeljima pravosudnih funkcija nisu odvraćajuće. Također, odjel koji je trebao provjeravati imovinske kartone nositelja pravosudnih funkcija teško funkcionira u praksi”, kazao je Ožegović.
VSTV je u studenome 2023. godine, usvajanjem nove sistematizacije radnih mjesta, formirao novi odjel za provjeru imovinskih izvještaja kandidata za pravosudne funkcije – što je bilo predviđeno ranijim izmjenama zakona. No, odjel je s radom počeo tek 2. lipnja, godinu i pol dana nakon osnivanja.
Podatke o tome koje su zakone parlamenti, skupštine i vlade usvojili ili odbacili, možete pogledati na stranici Odgovorno.st, u rubrici koja sadrži sve institucije na državnoj i entitetskoj razini koje odlučuju o zakonima važnima za europski put BiH.
Tri domaće nevladine organizacije – Balkanska istraživačka mreža BiH (BIRN BiH), Transparency International u BiH i Zašto ne – na platformi Odgovorno.st prate i objedinjuju podatke o individualnoj i institucionalnoj odgovornosti, radu javnih dužnosnika i nepravilnostima. Ova platforma građanima pruža uvid u integritet i aktivnosti političara, što im može pomoći pri donošenju odluka na izborima.
SNSD koči usvajanje Zakona o Sudu BiH
Na dnevnom redu Zastupničkog doma Parlamenta BiH u svibnju ove godine bio je Zakon o Sudu BiH, koji nije dobio podršku. Protiv su glasali gotovo svi zastupnici, osim Predraga Kožula i Darijana Filipovića, koji su bili suzdržani, te Marinka Čavare, koji nije glasao.
Zastupnik Šemsudin Mehmedović objašnjava da zakon nije podržao zbog nadležnosti koje on propisuje u tekstu, koji zahtijeva doradu.
“Sporna je bila, prije svega, procedura koja je trebala biti ‘uzmi ili ostavi’. Smatram da predloženi nacrt ima dosta nedosljednosti i da bi ga bilo teško provoditi u praksi, te sam tražio da ide u redovnu proceduru, kako bi se popravilo ono što se popraviti može”, kazao je.
Dodao je da lokacija sjedišta ovog suda ne bi trebala biti izvan drugih državnih pravosudnih institucija te da se ne slaže s prijedlogom da bude na Palama.
Zastupnik Jasmin Imamović kaže da sada postoji politički dogovor o lokaciji sjedišta, koji je postignut nakon sjednice u svibnju, objašnjavajući da je on osobno podržao prijedlog zakona zastupnika Predraga Kojovića, koji smatra dobrim.
“Mi smo, na temelju prvih rasprava, glasali protiv hitne procedure, jer ona onemogućava amandmane i doradu”, objasnio je razloge glasanja protiv zakona u svibnju.
Već u lipnju ove godine, na konferenciji “Zakon o Sudu BiH: Izazovi institucionalnog nametanja i obrana ustavnog poretka Republike Srpske”, održanoj u zgradi Vlade RS-a, Milorad Dodik i Radovan Višković poručili su da je zakon štetan za Republiku Srpsku te da delegati SNSD-a i njihovi koalicijski partneri u Parlamentu neće dati podršku tom zakonu.
Izvršni direktor udruge “Vaša prava”, Emir Prcanović, objašnjava da su problem stvorile tri verzije Zakona o Sudu koje su došle pred zastupnike – jedna iz Ministarstva pravde te dvije koje su predložili zastupnici.
“Te tri verzije ostale su zapreka same sebi. Prije svega, Parlament treba odlučiti koju će verziju uzeti kao valjanu i o kojoj će raspravljati, mada bi, po meni, bilo svrsishodnije da su se ranije, kroz komisije, dogovorili s predlagateljima i usvojili tekst po dogovoru”, kazao je Prcanović.
Istaknuo je da je ključna poruka organizacija civilnog društva da se zakon mora donijeti uvažavajući pravni sustav BiH, kako bi se u konačnici razdvojio sustav žalbenog odlučivanja, te da cijeli proces mora biti transparentan, što do sada nije bio slučaj.
“Mi živimo u društvu u kojem je odsustvo dijaloga svake vrste naša svakodnevnica – ne želi se dati prostor ljudima koji se bave tom problematikom kako bi unaprijedili položaj građana BiH”, poručio je.
U ožujku prošle godine Zastupnički dom Parlamenta BiH usvojio je Prijedlog zakona o sprječavanju sukoba interesa u institucijama na razini BiH, nakon čega ga je usvojio i Dom naroda.
Njime se nositeljima javnih funkcija zabranjuje obavljanje više od jedne javne funkcije na bilo kojoj razini vlasti. Prema odredbama ovog zakona, javni dužnosnici dužni su podnijeti ostavku na svaku od nespojivih i nedopuštenih funkcija i poslova najkasnije u roku od osam dana nakon preuzimanja javne funkcije.
Komisiju za odlučivanje o sukobu interesa u institucijama BiH ranije su činili zastupnici, odnosno politički imenovani predstavnici. Ta je praksa promijenjena stupanjem na snagu ovog zakona, kojim je propisano da komisiju čini sedam članova imenovanih na temelju kompetencija, ugleda i stručnosti.
“Iako je komisija formirana, ona se trenutno bavi više sama sobom nego sukobom interesa – daju neka mišljenja, koja, ruku na srce, nisu obvezujuća”, kazao je Damjan Ožegović iz Transparency Internationala BiH.
On je objasnio da trenutna komisija ne sankcionira utvrđeno kršenje zakona i da odgovornost prebacuje na Vijeće ministara.
Portal Detektor ranije je pisao o problemima u radu ove komisije, odnosno o sukobu interesa u slučaju Marije Ćosić, koja obavlja funkciju šefice kabineta i savjetnice državnog zastupnika Marinka Čavare, dok je istodobno i općinska vijećnica u Busovači.
Transparency International u BiH, nakon pisanja Detektora o “slučaju Ćosić”, podnio je prijavu zbog sumnje na sukob interesa Komisiji, čije očitovanje – kao ni sankcioniranje zbog neefikasnog rada – ne očekuju uskoro.
Osim ovog zakona, Dom naroda nije usvojio nijedan drugi antikorupcijski zakon od 2024. godine do danas, zbog odgađanja sjednica, nedostatka kvoruma ili blokada nekog od naroda u Domu.
U svibnju je Zastupnički dom Parlamenta BiH usvojio Zakon o javnim nabavama, koji su podržali svi prisutni zastupnici. Međutim, ovaj zakon do danas nije uvršten na dnevni red Doma naroda, piše Detektor.
Entitetski zakoni bez pomaka i unaprjeđenja
Dom naroda Federalnog parlamenta usvojio je početkom ove godine Nacrt zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, s prijedlogom da se ovaj tekst koristi za izradu prijedloga zakona i da se provede javna rasprava. Javna rasprava bila je otvorena za javnost do svibnja ove godine.
Ovim se zakonom uređuje zaštita zviždača u Federaciji, postupci prijave nepravilnosti, opseg zaštite, postupci zaštite prava, ali i obveze prijavitelja. Kako je navedeno tijekom javne rasprave, njime se djelomično preuzima Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća Europe o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Europske unije.
Zakonom je sadržan članak o zaštiti osobnih podataka prijavitelja nepravilnosti, propisane su kaznene odredbe za pravne i fizičke osobe, kao i za fizičke osobe koje prijavljuju ili javno razotkrivaju lažne informacije.
Zakon o zaštiti zviždača postoji od 2014. godine na razini BiH, ali obuhvaća samo zaposlenike državnih institucija. Zakon su usvojili i parlamenti Republike Srpske i Brčko distrikta, ali se na federalni još uvijek čeka.
Transparency International zaprimio je najviše prijava zbog sumnje na korupciju iz entiteta Federacije, u kojem su naveli da ne postoji zakonsko rješenje za zaštitu prijavitelja.
„Izuzetak predstavlja Kanton Sarajevo, koji je 2023. donio svoj zakon, uslijed čega je šest osoba dobilo status zaštićenog prijavitelja korupcije, od ukupno osam primljenih zahtjeva, što ostale građane ovog entiteta stavlja u diskriminirajući položaj“, naveli su ranije iz ove organizacije povodom obilježavanja Svjetskog dana zviždača.
Federalni parlament nije usvojio nijedan drugi antikorupcijski zakon od početka 2024. godine do danas.
Narodna skupština Republike Srpske usvojila je nekoliko zakona za koje je oporba uglavnom glasala protiv i koje su stručnjaci kritizirali.
Krajem prošle godine Narodna skupština usvojila je Zakon o zaštiti osoba koje prijavljuju korupciju, po hitnom postupku. Ovaj zakon nisu podržali zastupnici Vukota Govedarica, Darko Berjan, Dragomir Vasić, Đorđe Vučinić, Zagorka Grahovac, Milan Kasapović, Milan Savanović, Mirjana Orašanin, Nebojša Vukanović, Nedeljko Glamočak, Ognjen Bodiroga, Pero Đurić i Tomica Stojanović.
U svibnju ove godine Narodna skupština usvojila je i Prijedlog zakona o financiranju političkih organizacija, što su organizacije civilnog društva ocijenile kao stvaranje paralelnog sustava i otvaranje prostora za korupciju.
„To će omogućiti izvlačenje javnog novca u stranačke blagajne preko privilegiranih privatnih poduzeća, dok će s druge strane teško pogoditi sve stranke koje nemaju kontrolu nad javnim resursima“, naveo je Transparency International u BiH.
Zakon je uslijedio kao odgovor na odluku visokog predstavnika kojom se obustavljaju isplate iz proračuna Savezu nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Ujedinjenoj Srpskoj.
Iz Transparencyja su nakon usvajanja zakona naveli da se njime, za razliku od važećeg zakona BiH, ne predviđaju nikakve zabrane doniranja stranaka za tvrtke koje posluju s državom, što „praktično znači legalizaciju korupcije i svojevrsnog reketa“.
Narodna skupština je, nakon presude bivšem predsjedniku RS-a Miloradu Dodiku, usvojila Zakon o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, Zakon o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja vanustavnih institucija BiH, Zakon o dopuni Kaznenog zakonika Republike Srpske te Zakon o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću RS-a.
Njih je u skupštinskoj proceduri dio oporbe pokušao oboriti. Nebojša Vukanović, zastupnik u Narodnoj skupštini Republike Srpske, za Detektor kaže da su zakoni usvojeni u NSRS-u unazadili prije svega ljudska prava, ali i borbu protiv korupcije.
„Milorad Dodik uspio je vratiti RS desetljećima unatrag i stanje je mnogo gore nego u vrijeme komunizma. Oni sustavno rade na zarobljavanju institucija, na kršenju ljudskih prava, na gušenju slobode govora“, kazao je on.
Vukanović je rekao da svi usvojeni zakoni ograničavaju slobode i ljudska prava zajamčena Ustavom i Europskom konvencijom za ljudska prava, objašnjavajući ih kao potrebu vlasti za kontroliranjem društva.
„Narodna skupština je uništena, potpuno ponižena. Sjetite se koliko je bilo odluka – od toga da neće biti izbora, pa izađe Dodik na izbore i prijavljuje kandidata, pa kažu da će imati agenciju za lijekove, pa je nema“, objasnio je.
Rekao je da posljedice kriminalizacije klevete osjećaju on i njegovi suradnici, koje zatrpavaju tužbama kako bi se umorili od političkog djelovanja i prestali kritizirati procese koji se događaju.
Ove je zakone Ustavni sud proglasio neustavnima, a organizacije civilnog društva ukazale su da smanjuju ljudska prava i slobode te uvode represivne mjere u društvu.
Tri domaće nevladine organizacije – Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH), Transparency International u BiH i „Zašto ne“ – na platformi Odgovorno.st mapiraju i objedinjeno prikazuju podatke o pojedinačnoj i institucionalnoj odgovornosti, radu javnih dužnosnika i nepravilnostima. Ova platforma građanima pruža podatke o integritetu i aktivnostima političara, što može pomoći pri donošenju odluke hoće li svoj glas povjeriti nekome od njih na izborima.
Istina.media
