Ustavni sud Bosne i Hercegovine donio je odluku kojom se izričito zabranjuju sve isplate iz proračuna Republike Srpske na temelju ugovora o konzultantskim uslugama sklopljenog između direktora Predstavništva RS-a u Beču Mladena Filipovića i kanadske lobističke tvrtke „Dickens & Madson Canada Inc.”.
Zabrana obuhvaća i bilo kakvo drugo financiranje lobističkih aktivnosti čiji su ciljevi u suprotnosti s Ustavom BiH, odlukama Ustavnog suda te institucijama države. Dok pravni stručnjaci u ovom slučaju vide elemente kaznene odgovornosti za napad na ustavni poredak, iz Banje Luke poručuju kako je riječ o politički motiviranom procesu.
Stopirano financiranje neustavnog lobiranja novcem građana
Odluka Ustavnog suda BiH uslijedila je nakon apelacije zamjenika predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Denisa Zvizdića, podnesene zbog spornih isplata s proračunske stavke namijenjene radu entitetskih predstavništava u inozemstvu. Prema službenim podacima, samo je tijekom 2025. godine za ove namjene iz proračuna RS-a izdvojeno više od 40 milijuna KM, a izdašno financiranje nastavljeno je i tijekom ove godine.
Iz Zvizdićeva ureda priopćeno je kako ova obvezujuća odluka postavlja jasne granice i trajno sprječava trošenje javnog novca za podrivanje države.
„Suština je jasna — javni novac ne može se koristiti za financiranje lobiranja čiji su ciljevi usmjereni protiv Bosne i Hercegovine, njezina teritorijalnog integriteta, suvereniteta i ustavnog poretka. Novac građana mora služiti razvoju i boljem životu ljudi”, naglašeno je u priopćenju.
Elementi kaznenog djela napada na ustavni poredak
Pravni stručnjaci upozoravaju da dosadašnje isplate i sklapanje spornog ugovora otvaraju pitanje kaznene odgovornosti. Harun Išerić, asistent na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Sarajevu, ističe kako u postupcima entitetskih dužnosnika postoje elementi kaznenog djela „napad na ustavni poredak”.
Išerić podsjeća na izmjene Kaznenog zakona BiH koje je u srpnju 2023. godine nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt. Prema tim amandmanima, ovo se kazneno djelo može počiniti bilo kojom protupravnom radnjom — uključujući i zagovaranje otcjepljenja RS-a — bez obzira na to je li uporabljena sila ili prijetnja silom.
„Ustavni sud još je 2009. godine utvrdio da lobiranje samo po sebi nije neustavno, sve dok entitet ne podriva međunarodni subjektivitet i integritet države. RS je dosad vješto izbjegavao neustavne formulacije u ugovorima. Međutim, ovo je prvi put da svjedočimo ugovoru koji izričito navodi neustavne ciljeve — otcjepljenje RS-a od BiH — zbog čega je ovakva odluka Suda bila potpuno očekivana”, objašnjava Išerić.
Da u cijelom slučaju ima elemenata kaznene odgovornosti smatra i profesor ustavnog prava Nurko Pobrić, naglašavajući kako su entitetska lobiranja u inozemstvu od početka bila pod znakom sumnje, no ključno je pitanje hoće li pravosuđe pokrenuti postupak.
Reakcije lobističke kuće, Vlade RS-a i pasivnost Tužiteljstva BiH
Iz kanadske tvrtke „Dickens & Madson Canada Inc.” na upit Detektora odgovorili su kako su sve uplate za njihove usluge izvršene prije donošenja odluke Ustavnog suda BiH te ustvrdili da su sve njihove aktivnosti u skladu s politikom administracije Donalda Trumpa. Na pitanje jesu li ih institucije RS-a upoznale s odlukom Suda, kratko su poručili da je njihova međusobna komunikacija povjerljive prirode.
S druge strane, iz Vlade Republike Srpske navode kako još nisu službeno zaprimili niti imaju uvid u odluku Ustavnog suda BiH.
„S obzirom na javno dostupne informacije, smatramo da je apelacija pred Ustavnim sudom BiH politički motivirana s ciljem umanjivanja uspjeha i rezultata rada Vlade RS-a na međunarodnom planu”, stoji u odgovoru entitetske Vlade.
Dodatnu dimenziju slučaju daje podatak da je Tužiteljstvo BiH u svibnju 2026. godine obustavilo istragu protiv Mladena Filipovića za napad na ustavni poredak, uz obrazloženje da ne postoje osnove sumnje. Tužiteljstvo do zaključenja teksta nije odgovorilo na pitanje hoće li nova odluka Ustavnog suda predstavljati novu okolnost koju će uzeti u razmatranje.
Išerić upozorava da je Ustavni sud izričito naložio Narodnoj skupštini RS-a, Vladi RS-a i predstavništvima obustavu svih isplata. Ukoliko se odluka bude ignorirala, Sud će donijeti rješenje o neprovođenju, čime se aktivira obveza Tužiteljstva BiH da reagira zbog neizvršavanja sudskih odluka. No, poučen dosadašnjim iskustvom, Išerić izražava sumnju u reakciju tužitelja, ističući da je „sigurnosni osigurač pravne države u kvaru”, dok izostaje i adekvatna reakcija Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća (VSTV).
