Europski sud za ljudska prava (ESLJP) u Strasbourgu potvrdio je za Radio Slobodna Europa 10. travnja da je odbio zahtjev pravnog tima Milorada Dodika za uvođenje privremene mjere.
Tom se mjerom tražilo zaustavljanje primjene sudskih odluka u Bosni i Hercegovini, na temelju kojih mu je oduzet mandat predsjednika entiteta Republike Srpske.
U odgovoru za RSE navodi se da je zahtjev za privremenu mjeru, u skladu s Pravilom 39 Suda, razmotren i odbijen, bez dodatnog izjašnjavanja o njegovu sadržaju.
Milorad Dodik polovicom prošle godine pravomoćno je osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija presudom Suda Bosne i Hercegovine zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika. Sud je utvrdio da je Dodik, kao tadašnji predsjednik RS-a, svjesno potpisivao i primjenjivao zakone koje je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt prethodno poništio.
Apelacija Milorada Dodika protiv Bosne i Hercegovine podnesena je u siječnju 2026. godine, nakon čega je zatraženo i izricanje privremene mjere.
Dodikov pravni zastupnik Goran Bubić nije želio komentirati odluku Europskog suda za ljudska prava za Radio Slobodna Europa.
Istodobno, vršiteljica dužnosti agentice Bosne i Hercegovine pred Europskim sudom za ljudska prava Monika Mijić potvrdila je za RSE da Bosna i Hercegovina u ovom trenutku još nije zaprimila predmet od Suda u Strasbourgu.
Odluka o privremenoj mjeri ne prejudicira ishod Dodikove apelacije, o kojoj će Sud u Strasbourgu eventualno odlučivati u sljedećim fazama postupka, nakon što predmet bude dostavljen i BiH te se izjasne sve strane u postupku.
Iz Europskog suda za ljudska prava nisu za RSE pojasnili u kojoj je trenutačno fazi Dodikova apelacija.
Što je Pravilo 39 Europskog suda za ljudska prava?
Privremene mjere pred Europskim sudom za ljudska prava mogu se zatražiti na temelju Pravila 39 Poslovnika Suda.
Riječ je o izvanrednom mehanizmu koji se primjenjuje isključivo u iznimnim okolnostima, kada postoji neposredan i ozbiljan rizik od nenadoknadive štete za neko od prava zaštićenih Europskom konvencijom o ljudskim pravima.
Prema službenim pojašnjenjima Suda dostavljenim RSE-u, privremene mjere najčešće se izriču u predmetima koji se odnose na deportacije, izručenja ili druge situacije u kojima bi podnositelj zahtjeva mogao biti izložen opasnosti za život ili nečovječnom i ponižavajućem postupanju.
Sud vrlo rijetko primjenjuje Pravilo 39, a odluke o privremenim mjerama donose se bez prejudiciranja kasnije odluke o prihvatljivosti ili meritumu predmeta.
U dosadašnjoj praksi, Europski sud više je puta naglašavao da Pravilo 39 nije namijenjeno za zaustavljanje izvršenja redovitih sudskih presuda ili političko-institucionalnih odluka, osim u iznimnim situacijama.
Za što je Milorad Dodik pravomoćno osuđen?
Milorad Dodik polovicom prošle godine pravomoćno je osuđen presudom Suda Bosne i Hercegovine zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini.
Na temelju pravomoćne presude, Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine 6. kolovoza 2025. godine donijelo je odluku o prestanku mandata Dodiku na funkciji predsjednika Republike Srpske.
Sud BiH 18. kolovoza 2025. godine odbio je žalbu njegovih odvjetnika, čime je odluka SIP-a postala konačna i izvršna.
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u studenome je odbio apelaciju Dodika na izrečenu presudu te dodatno pojasnio da je Dodiku mandat predsjednika Republike Srpske prestao 12. lipnja 2025. godine, odnosno danom nastupanja pravomoćnosti presude Suda BiH.
Dodatno je pojasnio i da nakon tog datuma nije imao ustavno ovlaštenje za obavljanje predsjedničke funkcije.
Istina.media
