Čelnici država članica NATO-a okupit će se u utorak i srijedu u turskoj prijestolnici Ankari na sastanku na vrhu na kojem bi europske članice trebale preuzeti glavni teret za obranu vlastitog kontinenta.
„Udvostručujemo naše napore kako bismo NATO učinili onim što je oduvijek trebao biti – uravnotežen savez s Europom na čelu za vlastitu obranu – NATO 3.0“, rekao je američki ministar obrane Pete Hegseth u Bruxellesu na nedavno održanom sastanku ministara obrane država članica.
Sjedinjene Američke Države već su započele sa smanjivanjem svojega angažmana i vojnih sposobnosti u Europi, koja treba preuzeti konvencionalnu obranu, dok bi Washington nastavio pružati nuklearni kišobran i strateške obavještajne podatke.
Europa bi trebala osigurati konvencionalnu, nenuklearnu moć kopnenih, zračnih i pomorskih snaga unutar Saveza, dok bi se Sjedinjene Američke Države više angažirale u indo-pacifičkoj regiji, javlja Hina.
Zadaća je jasna
Čelnici će razmotriti napredak od posljednjeg samita u Haagu prošle godine i definirati plan za nastavak ostvarivanja ključnih ciljeva NATO-a.
„Predstojeća zadaća je jasna: pretvoriti obveze koje su saveznici preuzeli u konkretne rezultate. Povećana ulaganja, industrijska proizvodnja i kontinuirana potpora Ukrajini – sve to doprinosi jačem NATO-u i većoj sigurnosti za sve nas“, poručio je glavni tajnik NATO-a Mark Rutte.
Pod pritiskom američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji često kritizira NATO i optužuje članice da ne izdvajaju dovoljno za obranu te da se previše oslanjaju na SAD, sve članice osim Španjolske na samitu u Haagu pristale su povećati izdvajanja za obranu na pet posto BDP-a do 2035. godine. Od toga se 3,5 posto odnosi na čisto obrambene izdatke, a preostalih 1,5 posto na troškove povezane s obranom.
„Neki saveznici čine više od drugih pa imamo zemlje poput Poljske, skandinavskih država, baltičkih država i Njemačke koje prednjače“, izjavio je američki veleposlanik pri NATO-u Matt Whittaker.
„Ali imamo neke koje zaostaju, bilo zato što ne troše dovoljno ili zato što nisu na vjerodostojnom putu da ispune obveze preuzete u Haagu“, dodao je Whittaker.
Tri zemlje koje bi ove godine mogle pasti ispod ranijeg cilja izdvajanja od dva posto BDP-a – Albanija, Češka i Slovenija – mogle bi se naći pod pojačanim pritiskom.
Trumpova ljutnja
Trump se naljutio na europske saveznike optužujući ih za izostanak potpore američkom ratu u Iranu te zaprijetio da bi Sjedinjene Američke Države mogle preispitati svoju sigurnosnu potporu državama članicama.
Posljednjih tjedana Trump se sukobio s nekoliko europskih čelnika, a posljednja u nizu bila je talijanska premijerka Giorgia Meloni, koja je dugo igrala na kartu da može biti posrednik između američkog predsjednika i europskih čelnika.
Ipak, s jednim od čelnika i dalje ima vrlo dobre odnose – turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoğanom.
Prošli je tjedan izjavio da možda čak ne bi ni došao na samit da ga ne organizira Erdoğan u Turskoj.
Kako bi ga umirio, Rutte je tijekom nedavnog sastanka u Bijeloj kući predstavio podatke prema kojima su Europa i Kanada prošle godine povećale obrambenu potrošnju za gotovo 20 posto te da su za prošlu i ovu godinu predviđena dodatna ulaganja od oko 140 milijardi dolara.
Čelnici NATO-a u Ankari usvojit će završnu deklaraciju, službeni dokument koji se donosi na kraju svakog samita šefova država i vlada, a kojim se definiraju ključni strateški prioriteti i smjernice Saveza.
Na deklaraciji već tjednima rade veleposlanici država članica.
Prema dosad dostupnim informacijama, saveznici će potvrditi „nepokolebljivu predanost“ kolektivnoj obrani iz članka 5. Sjevernoatlantskog ugovora.
Također će najaviti pomoć Ukrajini u iznosu od 70 milijardi eura ove godine i isto toliko sljedeće, odnosno ukupno 140 milijardi eura.
No, to nije u cijelosti novi iznos. U njega je uključeno 60 milijardi eura zajma koje je Europska unija osigurala za Ukrajinu za ovu i sljedeću godinu, kao i bilateralna pomoć koju su neke članice Saveza već uvrstile u svoje proračune. Ostatak do predviđenog iznosa bit će nova sredstva.
Financijsku pomoć Ukrajini osigurat će Kanada i europski saveznici, dok su Sjedinjene Američke Države nakon Trumpova povratka u Bijelu kuću odlučile da više neće financirati vojnu pomoć ukrajinskim snagama.
Rusija i Teheran
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, koji će biti u Ankari, izjavio je kako očekuje da se u završnoj deklaraciji nađe i potpora za protuzračnu i proturaketnu obranu njegove zemlje.
U završnoj deklaraciji trebao bi se naći i dio u kojem se navodi da Rusija predstavlja dugoročnu prijetnju euroatlantskoj sigurnosti i stabilnosti te da Iran nikada ne smije imati nuklearno oružje.
Čelnici će pozvati Teheran da poštuje slobodu plovidbe u Hormuškom tjesnacu.
Prema programu skupa u Ankari, za čelnike država članica i njihove supružnike u utorak navečer bit će priređeni prijem i večera, na koje su pozvani i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, predsjednik Europskog vijeća António Costa, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen te južnokorejski predsjednik Lee Jae-myung.
Paralelno s tim ministri vanjskih poslova i ministri obrane zasebno će se okupiti na radnoj večeri.
U srijedu prijepodne sastat će se Sjevernoatlantsko vijeće na razini šefova država ili vlada. Predviđeno je da sastanak traje samo tri sata. Prema izjavama nekih diplomata, samit je skraćen kako Trumpu ne bi postalo dosadno.
Na marginama samita
Na marginama samita u utorak će se održati forum obrambene industrije NATO-a, na kojem će sudjelovati visoki politički i vojni dužnosnici iz 32 države članice NATO-a, partnerskih zemalja te predstavnici tvrtki globalne obrambene industrije.
Očekuje se potpisivanje više ugovora s obrambenom industrijom, čija bi vrijednost mogla dosegnuti više milijardi eura.
Samit se održava u raskošnoj turskoj predsjedničkoj palači, golemom kompleksu koji se prostire na više od 200 tisuća četvornih metara s više od 1.100 prostorija, čija je izgradnja stajala više od 500 milijuna eura.
Erdoğanova oporba tu palaču smatra simbolom rastrošnosti njegove autokratske vlasti. Zanimljivo je da je palača izgrađena bez valjane građevinske dozvole.
Turski vrhovni upravni sud presudio je 2015. godine da je gradnja palače bila protupravna jer je izgrađena na zaštićenom šumskom području.
