Predmet „Begić protiv Bosne i Hercegovine“, koji se vodi pred Europskim sudom za ljudska prava (ESLJP), okončan je djelomičnim usvajanjem pritužbi Zlatana Begića te utvrđivanjem diskriminacije u vezi s njegovom kandidaturom za predsjednika ili potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine, kao i za člana rukovodstva državnog parlamenta.
Nakon što Središnje izborno povjerenstvo (SIP) 2022. godine nije prihvatilo njegovu kandidaturu za predsjednika Federacije BiH jer se izjasnio kao pripadnik Ostalih, Begić je podnio žalbe Sudu BiH i Ustavnom sudu BiH, tvrdeći da je diskriminiran jer se ne može kandidirati za dužnost predsjednika ili potpredsjednika Federacije BiH ukoliko ne pripada jednom od tri konstitutivna naroda.
Sud BiH potvrdio je stajalište SIP-a da se Begić ne može kandidirati jer bi to bilo protivno Ustavu Federacije BiH, zbog čega je Begić podnio apelaciju Ustavnom sudu BiH. Prije nego što je Ustavni sud BiH donio odluku u siječnju prošle godine, podnesena je i aplikacija Europskom sudu za ljudska prava, prenosi Klix.
Europski sud za ljudska prava utvrdio je da Begić ima pravo podnijeti predstavku u ovom slučaju, sukladno članku 34. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Kao dodatni argument navedeno je i to da u međuvremenu nije provedena presuda Ustavnog suda BiH, kojom je također utvrđeno da je Begić bio diskriminiran.
ESLJP je razmatrao više Begićevih pritužbi, pri čemu je prihvaćena samo jedna – ona koja se odnosi na povredu članka 1. Protokola br. 12 uz Konvenciju. Sud je naveo da su „pritužbe podnositelja zahtjeva bile samo djelomično uspješne te da se znatan dio njegovih podnesaka odnosio na nedopušteni dio zahtjeva“.
Utvrđivanje povrede članka 1. Protokola br. 12 znači da je potvrđena diskriminacija koju je država Bosna i Hercegovina počinila na štetu Zlatana Begića u ostvarivanju prava na kandidiranje. ESLJP je naložio Bosni i Hercegovini izmjenu ustavnih i zakonskih odredbi koje proizvode diskriminaciju.
S druge strane, Sud nije utvrdio povredu članka 17. Konvencije, niti je prihvatio Begićev zahtjev za naknadu nematerijalne štete u iznosu od 14.400 eura. Umjesto traženih 14.400 eura na ime sudskih troškova, ESLJP je odlučio da Bosna i Hercegovina Begiću mora isplatiti 10.000 eura, uvećano za pripadajuće poreze.
Begić je Europskom sudu za ljudska prava podnio i još jednu predstavku, koja se odnosi na diskriminaciju zbog nemogućnosti kandidiranja za dužnost predsjednika ili dopredsjednika Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.
I u tom je slučaju utvrđena povreda članka 1. protokola br. 12 uz konvenciju, a Sud je naložio Bosni i Hercegovini isplatu dodatnih 10.000 eura.
Istina.media
