Korupcija, nepotizam i loše upravljanje doveli su sarajevsku kompaniju namjenske industrije Pretis d.d. na rub kolapsa, tvrdi američki investitor Regulus Global.
Ova kompanija, putem svoje kćeri tvrtke Sikto d.o.o., posjeduje 41,5 posto dionica Pretisa, koji se bavi proizvodnjom artiljerijske municije. Većinski vlasnik Pretisa, s 51 posto udjela, jest Vlada Federacije Bosne i Hercegovine.
Spor između Vlade Federacije BiH i kompanije Regulus Global traje više od godinu dana.
Optužbe za loše upravljanje i nestanak novca
Iz Regulusa tvrde da politički utjecaj koči investicije i razvoj kompanije jer se na ključne pozicije postavljaju kadrovi koji, kako navode, “nisu dorasli zadatku te su radili na štetu sarajevske kompanije Pretis”.
Na to je krajem ožujka u medijskim istupima upozorio potpredsjednik za operacije Regulus Globala, Akos Horvath.
“Od klijenata je kompaniji uplaćeno oko 140 milijuna eura, od čega je oko 40 milijuna potrošeno na operativne troškove, za kupovinu zemljišta za buduća postrojenja, ali i dalje nedostaje jako puno novca. Ne zna se što se dogodilo sa 100 milijuna eura”, kazao je Horvath.
Zbog, kako navodi, propusta u poslovanju, blokiranja investicija i mogućih financijskih malverzacija, Regulus Global upozorio je da bi mogao pokrenuti pravne postupke protiv Vlade Federacije Bosne i Hercegovine ukoliko se stanje ne popravi.
Na upite Radija Slobodna Europa (RSE) da dodatno pojasne tvrdnje i eventualne naredne korake, iz ove kompanije nisu odgovorili.
Odgovor vlasti i najava tužbi
S druge strane, ministar energije, rudarstva i industrije Federacije BiH Vedran Lakić najavio je tužbu protiv Regulusa zbog, kako tvrdi, iznošenja netočnih informacija, što je potvrdio i za Radio Slobodna Europa.
“Zasigurno ćemo mi dokumentirati ono što imamo, što znamo i na neki način ćemo nastojati biti partneri. To je američka tvrtka koja želi biti ovdje, ali prvi i osnovni interes mora biti Pretis, a ne pojedinačni interesi koji su se javljali u prethodnom razdoblju”, kazao je Lakić, koji nije želio precizirati o kakvim se interesima radi.
Također je kazao i da postoje “pritisci” u vezi s pitanjem Pretisa, ne navodeći o čemu se radi.
Prethodno je predsjednik Vlade FBiH Nermin Nikšić za Federalnu TV početkom travnja izjavio da je bilo riječi “o ucjenama”, te da će u narednom razdoblju predočiti informacije koje posjeduje u vezi s cijelim slučajem.
Avansi uzeti, roba neisporučena, direktori – obiteljske veze
Kompanija Regulus Global više od godinu dana upozorava partnere u Vladi Federacije BiH da su sredstva uložena u Pretis trošena netransparentno i mimo predviđene namjene. Zbog toga su tražili smjenu tadašnje uprave i direktorice Almire Zulić Burek.
Kompanija Regulus Global zahtjeve i upozorenja slala je putem međunarodnih odvjetničkih ureda.
U jednom od pisama, u kojem se izražava niz primjedbi i poziva na stabilizaciju, supotpisnik je i bivši američki državni tajnik iz prvog predsjedničkog mandata Donalda Trumpa i bivši direktor CIA-e Mike Pompeo.
Inače, direktora Pretisa imenuje Vlada FBiH kao većinski vlasnik, a u posljednjih godinu dana na toj su poziciji promijenjena tri direktora.
Posljednji direktor, Fuad Šehić, imenovan je početkom travnja. Ranije je obnašao funkciju direktora za komercijalne i financijske poslove u Pretisu d.d.
Upravo je za njega američki investitor naveo kako je u Pretisu zaposlen po rodbinskoj liniji, odnosno da je povezan s ministrom Lakićem te da je i to jedan od razloga zbog kojih je njegov prethodnik Ajdin Kupus dao ostavku.
Kupus: Stanje u firmi loše
Kupus je podnio ostavku zbog, kako je naveo, neslaganja u vezi s daljnjim pravcem i načinom upravljanja firmom, kao i bitnih razilaženja sa stavovima Nadzornog odbora.
Kupus je u pismu Nadzornom odboru kompanije sredinom prošle godine upozorio da je stanje u firmi loše te da od 41 ugovora nijedan nije ispoštovan do kraja, neki nisu ni započeti niti je bila kupljena neophodna roba.
“U tom slučaju Pretis d.d. ima obvezu da sada nabavi materijal, plati dobavljače, proizvede navedenu robu i sve to proda po 50 % nižoj cijeni po isporuci zbog avansa koji je uzet na početku za cijeli ugovor”, upozorio je Kupus u pismu Nadzornom odboru kompanije sredinom 2025.
Inače, Kupus je na poziciju direktora došao nakon što je smijenjena tadašnja direktorica Almira Zulić Burek.
Nakon njezine smjene urađena je i neovisna revizija koju je angažirao američki investitor, a koja je potvrdila navode o nedostajućim sredstvima i lošem upravljanju.
Problemi u poslovanju i dugovi
Nalazi revizije dostavljeni Nadzornom odboru Pretisa sredinom 2025. godine potvrdili su da je firma uzimala avanse, a nije isporučivala robu.
“Ukupne obveze kompanije iznose oko 180 milijuna eura, od čega je približno 78 % vezano za primljene avanse od kupaca. Ove obveze predstavljaju ugovornu odgovornost za isporuku robe i usluga, čiji kapacitet pokrivanja je u ovom trenutku neizvjestan”, navedeno je u izvještaju.
Procjenjuje se da bi za ispunjavanje ovih obveza, kako se navodi u izvještaju neovisne revizije, bilo potrebno tri i pol godine.
Optužbe iz Ukrajine i prijetnja tužbom
U nekoliko pisama koje su u ime Regulus Globala tijekom 2025. godine na adresu premijera Federacije BiH Nermina Nikšića slali odvjetnički uredi sugerira se da bi kompanija, ali i BiH, mogle snositi posljedice lošeg upravljanja.
“Stalni nedostatak suradnje i odbijanje sudjelovanja u dobroj vjeri neizbježno će oblikovati prirodu budućeg američkog investitora u Federaciji i može utjecati na šire dinamike bilateralnih odnosa između Sjedinjenih Američkih Država i Bosne i Hercegovine u vrijeme kada je podrška američke vlade kritično važna. Spremni smo djelovati odlučno kako bismo zaštitili svoje interese”, navedeno je u pismu koje je u travnju prošle godine poslano putem ureda američkog odvjetnika Bradleyja D. Winea premijeru Vlade FBiH Nerminu Nikšiću.
Najavili su i da će surađivati s američkim istražnim tijelima ukoliko bude potrebe.
Federalni premijer Nermin Nikšić je gostujući na Federalnoj TV početkom travnja ove godine “optužio američku kompaniju da ima namjeru od Pretisa d.d. pod povoljnijim uvjetima uzeti proizvode kako bi namirili isporuku prema Ukrajini i ostvarili ekstra profit”.
“Nisu objasnili optužbe koje su došle od Vlade Ukrajine i ukrajinske obavještajno-sigurnosne agencije da su oni uzeli 200 milijuna eura avansa i da nisu isporučili ništa”, kazao je Nikšić za Federalnu televiziju.
Dopis Almiru Džuvi
Radi se o dokumentu koji je Ministarstvo obrane Ukrajine u listopadu 2024. godine poslalo direktoru Obavještajno-sigurnosne agencije BiH Almiru Džuvi.
U dopisu koji potpisuje Olekseii Petrov, Bosna i Hercegovina obavještava se da je kompanija koja je kupila dionice u Pretisu primila značajna financijska sredstva iz proračuna Ukrajine, u iznosu od 200 milijuna dolara, na temelju komercijalnih ugovora za potrebe ukrajinske vojske. Međutim, prema navodima iz dopisa, ta kompanija nije izvršila nijednu isporuku, zbog čega postoji sumnja u moguću pronevjeru sredstava.
Petrov je u vrijeme slanja dopisa obnašao funkciju direktora Državnog samoodrživog poduzeća za vanjsku trgovinu “SpetsTechnoExport”, koje djeluje pod nadležnošću Obrambeno-obavještajne službe Ukrajine. U međuvremenu je smijenjen zbog druge korupcijske afere, koja se odnosi na preplaćivanje naoružanja koje nikada nije isporučeno Ukrajini.
U dopisu je od Bosne i Hercegovine zatražena razmjena informacija kojima raspolaže o toj kompaniji.
“Budući da je naša kompanija postala žrtva nepravilnosti i potencijalne prevare od strane Regulus Global LLC, što bi u konačnici moglo rezultirati pronevjerom velikih iznosa sredstava koja potječu iz državnog proračuna Ukrajine”, navedeno je u dopisu.
Regulus je ranije odbacio ove tvrdnje te upozorio Nikšića i Vladu Federacije da će ih tužiti “zbog iznošenja lažnih optužbi protiv američke kompanije”, koristeći dokumente koje su dostavili ljudi iz “bivše ukrajinske vlade”, a za koje, kako tvrde, postoje dokazi da su “korumpirani”.
Što se do sada događalo u sarajevskoj firmi?
Političko uplitanje u rad kompanije Pretis d.d. zabilježeno je i ranijih godina, u razdoblju kada je premijer Federacije BiH bio Fadil Novalić, a ministar energije, rudarstva i industrije Nermin Džindić.
Tužiteljstvo Kantona Sarajevo je 2020. godine pokrenulo istragu o mogućoj povezanosti firme Termo Metal Resist (TMR), koja je u vlasništvu obitelji Novalić i Džindić, s poslovima koje je ta firma imala s Pretisom d.d.
Dodatno, Džindić je ranije obnašao funkciju direktora Pretisa, dok je šef njegova ministarskog kabineta bio Almir Zulić, brat bivše direktorice Pretisa Almire Zulić-Burek.
Iz Tužiteljstva Kantona Sarajevo potvrđeno je za Radio Slobodna Europa da je predmet koji se odnosi na mogući sukob interesa Novalića i Džindića preuzeo Posebni odjel za suzbijanje korupcije, organiziranog i međukantonalnog kriminala pri Federalnom tužiteljstvu i Vrhovnom sudu Federacije BiH (POSKOK).
Iz POSKOK-a nisu odgovorili na upit RSE o tome u kojoj se fazi ovaj predmet nalazi.
Fadil Novalić služi četverogodišnju zatvorsku kaznu za zlouporabu položaja i ovlasti tijekom nabavke stotinu respiratora iz Kine u vrijednosti 5,4 milijuna eura u travnju 2020. godine, odmah nakon proglašenja izvanredne situacije zbog pandemije koronavirusa.
Interesa ima, a kompanije propadaju
Vlada Federacije BiH vodi još jedan spor s kompanijom Regulus Global, ovog puta u vezi s firmom “Binas d.d.” iz Bugojna, u kojoj Regulus posjeduje oko 25 posto dionica. Riječ je o kompaniji namjenske industrije koja zapošljava približno 600 radnika.
Početkom travnja Općinski sud u Travniku donio je privremenu mjeru osiguranja kojom se zabranjuje smjena direktora Binasa, Abaza Mandžuke, kao i članova Nadzornog odbora te imenovanje novih vršitelja dužnosti.
Sud je ocijenio da je tužitelju, kompaniji “Sikto d.o.o.”, koja je pod kontrolom Regulus Globala, prijetila nenadoknadiva šteta te da je bilo neophodno hitno spriječiti provođenje osporenih odluka dok se sudski postupak ne okonča.
Ministar energije, rudarstva i industrije Federacije BiH Vedran Lakić izjavio je na konferenciji za novinare prošlog tjedna u Sarajevu da je upravi istekao mandat te da strani investitor ima pravo tražiti pravnu zaštitu.
“Međutim, mi štitimo većinsko vlasništvo Vlade Federacije i odluke koje je donijela Vlada Federacije BiH bit će provedene”, rekao je Lakić.
Inače, u BiH postoji desetak tvornica namjenske industrije, ali se većina nalazi u problemima nakon stečaja i prodaje.
Prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje BiH, u prva tri mjeseca izvoz oružja iz BiH u odnosu na isto razdoblje prošle godine pao je sa 127,3 milijuna maraka (oko 65 milijuna eura) na 53,2 milijuna maraka (oko 27,2 milijuna eura).
Isti izvor navodi da se najviše izvozilo u Češku Republiku, Poljsku i Irak.
U posljednjih pet godina među najvećim uvoznicima proizvoda bh. namjenske industrije bile su Sjedinjene Američke Države, čije su kompanije i najveći investitori u bh. namjensku industriju.
U namjenskoj industriji zaposleno je između šest i osam tisuća ljudi.
Istina.media
