Pametno, neustrašivo novinarstvo

Sutra je Trumpov “Dan oslobođenja”. Ekonomisti se boje recesije, trumpovci već slave

Dužnosnici Bijele kuće izradili su prijedlog za uvođenje carina od oko 20 posto na većinu uvoza u Sjedinjene Američke Države, izjavile su tri osobe upoznate s tim pitanjem za Washington Post. Ako se plan provede, vjerojatno će izazvati potrese na burzi i globalnom gospodarstvu, navodi Washington Post.

Pretpostavlja se da bi trajne carine, ako stupe na snagu ovog tromjesečja i izazovu snažnu odmazdu trgovinskih partnera SAD-a, gotovo odmah gurnule gospodarstvo u recesiju koja bi trajala više od godinu dana, povećavajući stopu nezaposlenosti iznad 7 posto, prema Marku Zandiju, glavnom ekonomistu Moody’sa, koji je rezultate opisao kao najgori mogući scenarij, prenosi Index.

Savjetnici Bijele kuće upozorili su da je na stolu nekoliko opcija i da konačna odluka još nije donesena.

Recipročne ili univerzalne carine

Jučer navečer Trump je više puta sugerirao da će carine biti “recipročne” – u izravnoj proporciji s onima koje strane zemlje nameću američkom izvozu – te je naznačio da mnoge zemlje neće biti uključene u carinske namete. To bi vjerojatno predstavljalo manje drastičnu mjeru od univerzalne carine.

O recipročnim carinama pričao je i u veljači.

Kako piše Washington Post, Trumpova administracija tjednima intenzivno planira sutrašnju objavu novih carina, koje je on nazvao “Danom oslobođenja”.

Dužnosnici Bijele kuće ismijali su upozorenja ekonomista, tvrdeći da su slične pesimistične prognoze bile pogrešne kad je Trump nametnuo skromnije carine tijekom svog prvog mandata. Dužnosnici administracije inzistiraju da su carine potrebne kako bi se uravnotežio globalni trgovinski sustav koji desetljećima diskriminira SAD, pretvarajući industrijske zajednice diljem zemlje u prazne ljuske.

“Predsjednik će najaviti plan carina koji će ukinuti nepravedne trgovinske prakse koje već desetljećima pljačkaju ovu zemlju. On to čini u najboljem interesu američkog radnika”, izjavila je jučer novinarima glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt.

Povećanje uvoznih nameta na proizvode iz gotovo čitavog svijeta

Jedna opcija uključivala bi povećanje uvoznih nameta na proizvode iz gotovo svake zemlje, odbacujući ciljanije pristupe koje su posljednjih dana javno predstavili Trumpovi viši savjetnici. Kao pravnu osnovu navodi Zakon o međunarodnim ekonomskim ovlastima izvanrednog stanja iz 1977., koji predsjedniku daje široke ovlasti za reguliranje međunarodnih transakcija, rekli su izvori za Washington Post.

Jedna osoba upoznata s razmišljanjem administracije dodatno je navela da Bijela kuća vjeruje kako bi to, u kombinaciji s dodatnim carinama na sektore poput automobilske i farmaceutske industrije, moglo prikupiti više od 6 bilijuna dolara (5.55 bilijuna eura) novih saveznih prihoda.

Dužnosnici administracije također raspravljaju o korištenju tih prihoda za financiranje poreznih povrata ili isplata dividendi većini Amerikanaca, ali planiranje takve mjere je vrlo preliminarno, rekli su izvori.

Bijela kuća još uvijek razmatra uredbu koja bi primijenila različite stope carina na pojedine zemlje, rekli su izvori. Trump se jučer osvrnuo na recipročne carine. “Što god oni naplaćuju nama, mi ćemo naplaćivati njima.”

Glasnogovornica Bijele kuće odbila je komentirati ovu priču. Ljudi upoznati s tim pitanjem naglasili su da Trump uvijek može promijeniti mišljenje, ali predsjednik se posljednjih dana zalagao za univerzalnu carinu i smatra je jednostavnijom od mjere specifične za pojedine zemlje. “Počeli bismo sa svim zemljama”, rekao je Trump novinarima na Air Force Oneu.

Mjera carina koja bi se primjenjivala na svaku zemlju

Trump je sugerirao u nedjelju da razmatra mjeru carina koja bi se primjenjivala na svaku zemlju iako je prošlog tjedna rekao da će biti “popustljiv”.

Wilbur Ross, koji je služio kao ministar trgovine tijekom Trumpovog prvog mandata, rekao je kako Bijela kuća razmatra postavljanje jedinstvene stope na uvoz između 15 i 25 posto. Naveo je kako dužnosnici administracije raspravljaju o složenom pitanju prilagodbe postojećih tarifa kako bi odgovarale novim ciljevima.

“Konačna odluka pripada Trumpu”

Dok je ministar financija Scott Bessent predložio različite carinske stope za svaku zemlju, dužnosnici administracije su oprezni jer bi to moglo potaknuti zaobilaženje carina slanjem robe prvo u zemlje s nižim uvoznim davanjima.

Ross je priznao nesuglasice među Trumpovim najvišim suradnicima. “Postoje neki ljudi u Bijeloj kući koji su nesumnjivo ekstremniji po pitanju carina od Bessenta ili ministra trgovine Howarda Lutnicka.”

Ipak, rekao je da neće biti neslaganja nakon što Trump donese odluku, za razliku od prigovora članova kabineta koji su obilježili njegov prvi mandat. “Ovaj put, za razliku od prošlog, konačna odluka pripada Trumpu i svi će se složiti s njegovom odlukom”, rekao je Ross.

Carine imaju utjecaj na gospodarstvo i prije njihove objave

Čak i prije nego što su objavljene, Trumpove carine već su ostavile trag na gospodarstvu i financijskim tržištima te smanjile njegovu popularnost među građanima.

Očekivanja potrošača o ekonomskoj budućnosti pala su u ožujku na najnižu razinu u posljednjih 12 godina, prema istraživanju Conference Boarda. S&P 500 indeks izgubio je 8 posto svoje vrijednosti otkako je Trump sredinom veljače prvi put spomenuo svoj plan “recipročnih” carina.

“Ono što smo vidjeli tijekom posljednjih nekoliko tjedana jest veći fokus na rizike usporavanja rasta”, rekao je Matthew Luzzetti, glavni ekonomist Deutsche Banka za SAD.

Gotovo dvije trećine Amerikanaca nezadovoljno Trumpovim upravljanjem trgovinom

U anketi AP-NORC, objavljenoj u ponedjeljak, 38 posto ispitanika odobrilo je način na koji predsjednik upravlja trgovinom s drugim zemljama, dok ih je 60 posto izrazilo nezadovoljstvo. Rezultati dolaze iz istraživanja provedenog između 20. i 24. ožujka na uzorku od 1229 odraslih osoba.

Kako se približava Trumpova objava zakazana za 2. travnja, investicijske banke s Wall Streeta počele su smanjivati svoje ekonomske prognoze. Pretpostavljajući da Trump uvede nove carine od 15 posto, gospodarstvo će usporiti na godišnju stopu rasta od samo 1 posto do kraja godine, prema Goldman Sachsu, koji vidi više od jedne trećine šanse za recesiju u sljedećih godinu dana.