Ekstremne suše i nestašica vode sve više utječu na prinose, gospodarstvo i živote ljudi. No, suše ne pogađaju sva područja jednako. Po čemu se razlikuju i što pomaže u borbi protiv nestašice vode?
Sušno proljeće u Europi
Ovo proljeće u Europi bilo je posebno sušno. U travnju i svibnju gotovo da nije bilo oborina. To nije zabrinulo samo poljoprivrednike, već i prijevozničku industriju jer su vodostaji rijeka, važni za plovidbu teretnih brodova, značajno opali. Na Rajni, važnom trgovačkom putu, brodovi su mogli ploviti samo ograničeno i s manjim teretom, piše Deutsche Welle.
I u drugim regijama sve češće dolazi do suša koje dovode do propadanja usjeva, dok industriji nedostaje voda. Glavni razlog su rastuće temperature uzrokovane klimatskim promjenama koje je izazvao čovjek, osobito sagorijevanjem ugljena, nafte i plina.
Znanost razlikuje više vrsta suša i njihovih posljedica:
Meteorološka suša
Prema Njemačkoj meteorološkoj službi, o meteorološkoj suši govorimo kada najmanje mjesec ili dva vlada neobično suho vrijeme s manje oborina od prosjeka. Primjerice, australske vlasti izvijestile su da je travanj u nekim dijelovima zemlje bio jedan od najsušnijih od početka meteoroloških mjerenja 1900. godine. U pojedinim dijelovima Australije ekstremna suša traje već tri godine.
Poljoprivredna suša
Kada tlo postane presuho, farmeri imaju problema s navodnjavanjem, biljke slabo rastu, a prinosi su niski ili ih uopće nema. Tada govorimo o poljoprivrednoj suši, objašnjava Dirk Karger iz Švicarskog federalnog instituta za istraživanje šuma, snijega i krajolika (WSL). Istraživanja tog instituta pokazuju da su ekstremne suše u posljednjih 40 godina u porastu. Površina pogođena sušom svake se godine poveća za oko 50.000 četvornih kilometara – što je veličina Švicarske.
Hidrološka suša
Ova vrsta suše javlja se kada razina vode u rijekama, jezerima i podzemnim vodama padne ispod minimalne razine, a spremnici za pitku vodu ostanu gotovo prazni. Često nastaje kao posljedica dugotrajne meteorološke suše. Prema Njemačkoj meteorološkoj službi, do nje dolazi ako najmanje četiri mjeseca vlada natprosječno suho vrijeme.
Socioekonomska suša
Pojedine vrste suša teško je razlučiti jer se često javljaju istovremeno. Većina suša koje ljudi uopće ne primijete su zapravo socioekonomske, kaže Karger. Nastaju kada nestašica vode izravno utječe na društvo i gospodarstvo – primjerice, kada zbog nedostatka vode rastu cijene robe i električne energije, ili dolazi do nestašica.
Globalne posljedice
U Španjolskoj i Italiji 2024. godine povremeno je bilo ograničenja u opskrbi vodom. U Francuskoj su prošlog ljeta morali više puta zaustavljati rad nuklearnih elektrana jer nije bilo dovoljno vode za hlađenje reaktora. U Zimbabveu je hidroelektrana zbog manjka vode prestala proizvoditi električnu energiju, što je izazvalo nestanke struje.
U mnogim afričkim zemljama, poput Sudana, Južnog Sudana i Malija, dugotrajna suša dodatno pogoršava ionako tešku situaciju s glađu.
Na zapadu SAD-a, posebno u Kaliforniji i Nevadi, već mjesecima vlada suša. Zimski mjeseci bez oborina pridonijeli su i razornim šumskim požarima. I Čile se suočava s velikim štetama uzrokovanim dugotrajnom nestašicom vode.
Potcijenjena prijetnja
Prema Helmholtz institutu iz Njemačke, suše su često potcijenjeni ekstremni vremenski događaji. Štete koje izazivaju često su veće od onih koje uzrokuju oluje, poplave ili obilne kiše. Za razliku od drugih vremenskih nepogoda, za sušu gotovo da i nema upozorenja, a njezine posljedice postaju vidljive tek naknadno.
U SAD-u suše svake godine izazovu štetu između šest i devet milijardi dolara.
Ekološka suša – nova prijetnja
U znanstvenim krugovima sve se češće spominje i peta vrsta suše: ekološka suša. Ona opisuje utjecaj nedostatka kiše i vode na biljke, životinje i cijele ekosustave. Pad razine podzemnih voda i smanjena vlažnost tla mogu imati trajne posljedice. To uključuje masovne gubitke prinosa, izumiranje stabala, pad produktivnosti ekosustava i ugroženu opskrbu pitkom vodom.
Dok se travnjaci oporave nakon prve kiše, šume su ranjivije – dugotrajna suša može izazvati trajna oštećenja. Suše također povećavaju rizik od poplava. Naime, kada nakon suše padnu obilne kiše, isušeno tlo ne može upiti vodu, što dovodi do poplava, klizišta i bujica.
Što pomaže protiv suše?
Kako bi se ublažile posljedice suša u budućnosti, stručnjaci preporučuju brzo djelovanje na ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbu sve dužim sušnim razdobljima. Ključno je učinkovitije i štedljivije korištenje dostupne vode – u kućanstvima, poljoprivredi i industriji.
Singapur je vodeći primjer pametnog upravljanja vodom: sakuplja kišnicu u brojnim rezervoarima i reciklira otpadnu vodu u pitku. Takve metode i tehnologije zasad koristi vrlo mali broj zemalja, iako u njima leži ogroman potencijal za budućnost.
Velike količine vode širom svijeta gube se zbog starih i oštećenih cijevi. Italija, primjerice, izgubi oko 40 % pitke vode tijekom transporta. U prosjeku, u Europi se izgubi oko četvrtina pitke vode zbog lošeg upravljanja vodnim sustavima. Redovito održavanje i modernizacija cijevi može značajno doprinijeti očuvanju zaliha vode.
