foto: Helene Lagerlöf i Jo-Anne Bishop
Zajednička kolumna veleposlanice Švedske u Bosni i Hercegovini, Helene Lagerlöf, i predstavnice UN Women u Bosni i Hercegovini, Jo-Anne Bishop:
Švedska je 2025. godine preuzela predsjedanje Izvršnim odborom UN Women. Nije riječ samo o prestižnoj tituli – u ovom slučaju radi se o ključnoj odgovornosti. Švedska trenutačno predvodi napore u usmjeravanju rada misije UN Women, određuje politike i brine se o odgovornosti UN Women u nastojanju da se stvori svijet u kojem žene i djevojčice imaju priliku napredovati.
Ovaj trenutak ne može biti značajniji jer se poklapa s 30. obljetnicom usvajanja revolucionarne Pekinške deklaracije i Platforme za djelovanje, koje su postavile temelje globalne rodne ravnopravnosti. Ove godine također obilježavamo 25. obljetnicu Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a 1325 „Žene, mir i sigurnost“. No, napredak i dalje nailazi na značajan otpor. Diljem svijeta svjedočimo alarmantnom nazadovanju u području rodne ravnopravnosti. Ključni zakoni koji štite prava žena su blokirani, dok jezik koji promiče jednakost sve rjeđe postaje dijelom javnih rasprava.
Uloga muškaraca koji podržavaju rodnu ravnopravnost također nije uvijek istaknuta na primjeren način. Ženske organizacije, koje su obično na prvoj crti obrane kada je riječ o zagovaranju promjena, suočavaju se sa smanjenjem prostora za djelovanje civilnog društva, kao i ozbiljnim rezovima u financiranju. Braniteljice ljudskih prava također osjećaju taj pritisak zbog pokušaja ušutkavanja njihovih kritičkih glasova. Ovo nije samo zabrinjavajuća pojava – ovo je poziv na buđenje. Ne možemo si priuštiti luksuz samozadovoljstva. Djelovanje je u ovom trenutku potrebnije nego ikad.
Konvencija o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena (CEDAW) i Pekinška platforma za djelovanje već dugo održavaju uvjerenje da su ljudska prava i ženska prava – univerzalna i globalna. Taj princip mora ostati u središtu naših napora kako nijedna žena, djevojka ili djevojčica ne bi bila zapostavljena u našoj borbi za jednakost. Za Švedsku je rodna ravnopravnost temeljna vrijednost, pokretač promjena i prioritet u svim područjima, uključujući razvojnu suradnju i inicijative unutar UN-a.
Rodna ravnopravnost ključni je prioritet švedske vanjske politike i njezina predsjedanja Izvršnim odborom UN Women. Kao što je švedska ministrica za socijalne usluge Camilla Waltersson Grönvall naglasila na sastanku Izvršnog odbora u siječnju 2025. godine, rodna ravnopravnost nije samo cilj sam po sebi – ona je i strateški pristup koji potiče naprednija i otpornija društva. Tijekom predsjedanja Izvršnim odborom UN Women, Švedska će dati prioritet uključivanju perspektive rodne ravnopravnosti u sve politike, čime će promicati povećanu odgovornost i pravedniju raspodjelu resursa za rodnu ravnopravnost u sustavu UN-a.
Predsjedanje Švedske također će biti usmjereno na unapređenje pozitivnih društvenih normi te na suprotstavljanje napadima na prava žena. Promjene moraju započeti s mlađim generacijama kako bi se uspostavilo društvo u kojem rodna ravnopravnost postaje norma, a ne iznimka.
UN Women u Bosni i Hercegovini već više od desetljeća surađuje sa Švedskom na promicanju rodne ravnopravnosti u zemlji, uz podršku institucija i partnera iz civilnog društva. Zajednički napori u eliminaciji nasilja nad ženama, provedbi rodno odgovornog upravljanja i jačanju ekonomskog osnaživanja žena donijeli su značajan napredak prema postizanju rodne ravnopravnosti, što je vidljivo i u nacionalnom pregledu u okviru inicijative Peking +30. No, pred nama je još mnogo posla.
Zakonski okvir temelj je napretka u području rodne ravnopravnosti. Učinkovit zakonski okvir može dovesti do sustavnih promjena – s jedne strane kao okvir za suzbijanje rodno uvjetovanog nasilja, a s druge strane kao mehanizam za promicanje jednakosti u svim aspektima društvenog života. No, reformski zakoni sami po sebi nisu dovoljni. Za rodnu ravnopravnost potrebna su sredstva.
Zbog toga Švedska i UN Women zagovaraju uključivanje rodne perspektive u proces planiranja proračuna. Moramo osigurati da se u stvarne promjene u svim političkim domenama ulažu stvarna financijska sredstva. Uključivanje žena i djevojčica u sve sfere društva, počevši od obrazovanja, ključno je za postizanje rodne ravnopravnosti. Glasovi svih žena i djevojčica moraju se čuti snažnije, dok se njihov politički, ekonomski i društveni doprinos mora više cijeniti.
Svijet je napredovao od 1995. godine. Broj žena u parlamentima porastao je, više djevojčica pohađa školu, a žene imaju bolje uvjete za skrb o svom zdravlju – no to još uvijek nije dovoljno. Ako nastavimo ovim tempom, djevojčica koja se rodi danas tek će sa 39 godina imati priliku svjedočiti rodnoj ravnopravnosti u parlamentima.
Ova ključna godina prilika je ne samo da proslavimo postignuća već i da prepoznamo trajne i nove izazove te obnovimo našu predanost ostvarenju rodne ravnopravnosti i osnaživanju žena. Pekinška deklaracija i Platforma za djelovanje naglašavaju važnost usmjerenog i koordiniranog djelovanja kako bi se ispunili ciljevi održivog razvoja, posebice SDG 5 – rodna ravnopravnost. Ti ciljevi određuju šest ključnih područja djelovanja s potencijalom za smanjenje siromaštva, osiguravanje da žene i djevojčice imaju koristi od digitalne revolucije, eliminaciju nasilja nad ženama i djevojčicama, omogućavanje potpunog i ravnopravnog sudjelovanja žena u donošenju odluka, jačanje odgovornosti za agendu „Žene, mir i sigurnost“ te prioritiziranje prava žena i djevojčica u okviru klimatske pravde.
Švedska je odlučna u tome da predvodi put prema ostvarenju tih ciljeva. Tijekom prošlogodišnje Opće skupštine UN-a Švedska je bila jedna od rijetkih zemalja koju je predstavljala žena. To odražava trajnu rodnu neravnotežu u globalnom vodstvu. Činjenica da je među gotovo 200 govornika bilo samo deset posto žena jasno ukazuje na ozbiljnost situacije i hitnu potrebu za kontinuiranim zagovaranjem prava žena.
Švedsko predsjedanje jedinstvena je prilika da se tema rodne ravnopravnosti nametne na globalnoj razini. Nepokolebljiva predanost Švedske rodnoj ravnopravnosti služi kao uzor drugim državama, čineći je ključnim partnerom u misiji UN Women i pridonoseći viziji budućnosti u kojoj rodna ravnopravnost neće biti iznimka, već norma.
Kako napredujemo u našoj predanosti rodnoj ravnopravnosti, UN Women i Švedska nastavit će surađivati s vladama, civilnim društvom, privatnim sektorom i pojedincima kako bi se udružili u ostvarivanju ovog ključnog cilja. Podrška partnerima, uključujući lokalne organizacije i zajednice, kao i suradnja unutar UN sustava u BiH, dodatno će ojačati napore za postizanje rodne ravnopravnosti.
Posvećenost rodnoj ravnopravnosti nije samo moralni imperativ – to je put prema održivom razvoju i društvenoj pravdi. Snažnijim angažmanom i podrškom možemo osigurati da buduće generacije naslijede svijet u kojem rodna ravnopravnost neće biti samo težnja, već stvarnost. Iskoristimo ovaj trenutak da napravimo transformativne promjene, inspiriramo nadu i stvorimo inkluzivnu globalnu zajednicu – za sve žene i djevojčice”.
