Nisu sporne samo izmjene Pravilnika Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća (VSTV) u vezi s izvješćivanjem o imovini i interesima nositelja pravosudnih dužnosti, zbog kojih je Europska komisija upozorila na moguće posljedice po reformski proces u BiH, već zabrinjava i odnos domaćih institucija i vlasti prema javnosti.
Dok iz Bruxellesa stižu upozorenja o rizicima koje nosi odluka VSTV-a, predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto i ministar pravosuđa Davor Bunoza još se nisu javno oglasili o ovom pitanju, niti su odgovorili na službene upite, što sugovornici Detektora smatraju simptomatičnim.
Pismo direktora za proširenje Europske komisije Gerta Jana Koopmana, u kojemu se upozorava na moguće posljedice spornih izmjena Pravilnika Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća, otvorilo je pitanje odnosa domaćih institucija prema preporukama Europske unije (EU) i reformi pravosuđa u Bosni i Hercegovini. Izmjenama Pravilnika VSTV-a, o čemu je Detektor ranije pisao, ograničava se neovisnost vanjskih eksperata zaduženih za provjeru imovine i interesa sudaca i tužitelja.
Koopmanovo pismo, osim na predsjednika VSTV-a Sanina Bogunića, bilo je adresirano i na predsjedateljicu Krišto i ministra Bunozu. I uz brojna upozorenja koja dolaze iz Europske komisije, nijedna se od ovih institucija nije javno oglasila o sadržaju pisma niti o eventualnim koracima koje namjeravaju poduzeti.
Na službenu adresu Vijeća ministara BiH uputili smo elektroničku poštu s pitanjem hoće li ova institucija poduzeti bilo kakve korake povodom zabrinutosti Europske komisije, te smatraju li da je zadržavanje spornih izmjena Pravilnika VSTV-a, unatoč protivljenju Europske komisije, dovelo u pitanje povjerenje europskih partnera u reformske procese u pravosuđu Bosne i Hercegovine.
Odgovori nisu dostavljeni. Bez odgovora su ostala i pitanja upućena ministru pravosuđa Davoru Bunozi.
Mandat obilježen šutnjom
Amil Dučić, glavni urednik portala Fokus, smatra da je šutnja Krišto i Bunoze simptomatična za cijeli njihov mandat, odnosno mandat ovog saziva Vijeća ministara BiH.
„Glasni su i ‘transparentni’ oko stvari koje im odgovaraju, tihi i zatvoreni odnosno nepristupačni kada je riječ o ‘neugodnim pitanjima’ koja im se postavljaju“, naglašava Dučić.
Izostanak reakcija posebno dobiva na težini imajući u vidu da je Europska komisija, prema navodima organizacija civilnog društva, upozorila kako izmjene Pravilnika bitno mijenjaju okvir na kojemu počiva vanjsko praćenje provjere imovine sudaca i tužitelja te da otvaraju ozbiljan rizik za učinkovitost, vjerodostojnost i neovisnost tog procesa.
Iz Inicijative za monitoring europskih integracija posebno su ukazali na činjenicu da je Koopmanovo pismo upućeno i najvišim izvršnim i resornim institucijama u državi, navodeći da bi izostanak njihove jasne i javne reakcije bio politički i institucionalno neodgovoran.
Pismo koje je Europska komisija uputila institucijama nije njihova privatna prepiska, ističe direktor Centra za ljudska prava Dejan Lučka te navodi da ne vidi razlog ni da ono bude neka vrsta tajne korespondencije ili da nosi oznaku tajnosti.
„Baš suprotno, to je službena korespondencija od najvišega državnoga i javnog interesa i građani trebaju znati o čemu se tu točno radi“, kaže Lučka.
Prema njegovim riječima, političari u BiH koji se nalaze u vlasti imaju jasnu obvezu jačanja integriteta pravosuđa, u domeni svoga rada, te u skladu s tim, sve institucije u državi trebaju uskladiti svoje postupanje sa standardima Europske unije. On smatra da bi vlast trebala proaktivno obavještavati javnost o ovakvim pitanjima davanjem svih potrebnih informacija.
„Meni se ovdje čini da je šutnja drugih institucija zapravo ujedno i puštanje da VSTV sam nosi teret kritika. Razumijem da se određene stvari obavljaju uz neku vrstu diskrecije, dok se ne obave potrebne pripreme i dogovori, ali u ovom slučaju bih rekao da šutnja nije nikakav diplomatski manir, već primjer nemiješanja i uskraćivanja informacija javnosti. Vjerujem i da će politički manevar izvršne vlasti biti skrivanje iza priče o ‘neovisnosti pravosuđa’, ali ako već neće upućivati izravne kritike VSTV-u ili EU-u, ne vidim razlog zašto se transparentno ne prikaže što je točno poslala Europska komisija i koji su koraci poduzeti u tom pogledu, ako uopće jesu“, zaključuje Lučka.
Dučić dodaje da će ovo Vijeće ministara svakako ostati upamćeno po lošem radu, o čemu govore činjenice.
„Prema nedavno objavljenim informacijama, BiH nije do kraja provela nijednu od ključnih 113 reformi na koje se obvezala Reformskom agendom. Tu, naravno, ubrajamo i nove zakone o Sudu BiH i Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću, koji trebaju ojačati neovisnost pravosuđa. Kako vrijeme prolazi i kako se rokovi konstantno krše, zaista treba postaviti pitanje jesu li ove opstrukcije vlasti BiH toliko očite i bjelodane, odnosno jesu li motivirane time što njima uopće ne odgovara neovisno i profesionalno pravosuđe. Pa makar ispaštao i europski put BiH“, zaključuje Dučić.
Luigi Soreca, šef Izaslanstva Europske unije u BiH i specijalni predstavnik EU-a u BiH, na završnoj konferenciji projekta EU4Justice, podsjetio je da je EU tijekom posljednja dva desetljeća uložio više od 60 milijuna eura u jačanje neovisnosti, integriteta, učinkovitosti i digitalizacije pravosuđa, pomažući usklađivanje pravosudnog sustava s europskim standardima. Kazao je da bi BiH, ako se usvoji Zakon o VSTV-u, moglo biti dostupno 14,5 milijuna eura, a ako se usvoji Zakon o sudovima, moglo bi se osigurati dodatnih 7,2 milijuna eura, čime bi BiH napravila veliki korak prema EU integracijama.
Novinar Nezavisnih novina Dejan Šajinović za Detektor kaže da je potpuno nenormalna situacija u kojoj europski diplomati više žele uspjeh europskog puta od samih ljudi u ovoj zemlji. Prema njegovim riječima, u BiH se vodi jedna perfidna, ali vješta igra, koja se sastoji u tome da europski put BiH propadne, ali na način da svaka politička opcija u BiH može pokazati kako oni nisu krivci.
„I zato se igra ta igra u kojoj nitko ne zada ključni udarac europskom putu, ali ga svi dovoljno izmrcvare da od njega nema ništa. Pritom nijedan pojedinačni udarac nije toliko snažan da bi se krivnja mogla svaliti samo na jednu stranu“, smatra Šajinović.
U svojim perfidnim igrama, dodaje, političke strukture igraju i na narodne osjećaje, pa se ljudi plaše da će državi biti oteta imovina ili nekom narodu uskraćeno neko od prava.
„Tako da, iako postoji nominalna potpora europskom putu kod građana, ljudi se plaše da ne ‘iskoče’, odnosno da ne budu viđeni kao ‘izdajnici’. Europski put bio bih težak, neizvjestan i izazovan sve i da postoji najveća politička volja i svijest da se reforme provedu, jer su one teške i složene. I tu je zapravo najveća tragedija, jer u ovakvoj situaciji igranje tih perfidnih igara o kojima govorim jest relativno lako, jer kad gradite nešto teško i složeno, vrlo ga je lako srušiti“, zaključuje Šajinović.
Kritike, šum u komunikaciji ili razmjena argumenata
Soreca je spomenuo i da VSTV ima ključnu ulogu u osiguravanju dosljednog provođenja reformi koje će rezultirati konkretnim poboljšanjem za građane. Dotaknuo se i sustava prijave imovine, ističući da se i dalje suočavamo s pravnim, institucionalnim i financijskim izazovima, posebno kada je riječ o učinkovitoj provjeri podataka i vjerodostojnom, neovisnom vanjskom nadzoru.
I uz sva spomenuta upozorenja iz EU-a, Sanin Bogunić je na istoj konferenciji kazao da je možda došlo do određenog šuma u komunikaciji, da vidi kako su pojedini mediji pisali o ovome kao o nekakvu sukobu između Izaslanstva EU-a i pravosuđa, ali da ga on takvim ne vidi te da se nada rješavanju problema na obostrano zadovoljstvo.
„Mi nemamo sukoba, imamo samo razmjenu argumenata. Smeta li nekome što mi želimo putem javnog natječaja, na otvoren način, raspisati natječaj za te osobe s obzirom na to da Vijeće, po zakonu, jedino angažira takve eksperte“, kazao je, između ostalog, Bogunić.
Detektor je ranije objavio odgovor Europske komisije iz travnja ove godine upućen predsjedniku VSTV-a, a iz kojega se vidi da je Bruxelles bio spreman na kompromis i usuglašavanje spornih odredbi, uz inzistiranje na očuvanju neovisnosti mehanizma vanjskog praćenja.
Istina.media
