U Termoelektrani Tuzla trenutačno rade dva lignitna pogona, dok je zbog nedostatka ugljena obustavljen rad Bloka 6, potvrdio je za CAPITAL direktor TE Tuzla Fuad Muminović.
„Mi to radimo zbog nedostatka ugljena. Dva bloka koriste lignitni ugljen, a jedan blok, Blok 6, koristi mrki ugljen. Kako nam je doprema ugljena oslabjela, onda kombiniramo. Sada smo obustavili Blok 6 jer sam zatražio da, kada dođemo na oko 6.000 tona — što nam je dovoljno za tri dana rada bloka — stanemo iz sigurnosnih razloga kako bismo imali minimalnu sigurnost u snabdijevanju grada toplinskom energijom. Radi Blok 4 i, ako se dogodi neki kvar, onda ide u potpalu Blok 6 i nastavlja se isporuka toplinske energije“, rekao je Muminović.
U Termoelektrani Tuzla u petak će biti obustavljen rad Bloka 5. On će u narednom razdoblju biti prebačen u toplifikacijski režim rada, pa će Tuzla, Lukavac i Živinice tijekom grijane sezone imati na raspolaganju tri bloka koja će proizvoditi toplinsku energiju.
Rudnici isporučuju daleko manje ugljena od ugovorenih količina
Međutim, problem termoelektranama u Tuzli, ali i drugim gradovima, predstavlja značajan nedostatak ugljena. Rudnici ne mogu zadovoljiti potrebe ovih postrojenja.
„Nama su rudnici prošle godine isporučili 450.000 tona manje od ugovorenih količina, a isto je i ove godine“, kazao je Muminović.
Navodi da u TE Tuzla dnevno stiže između četiri i pet tisuća tona lignitnog i mrkog ugljena, dok je potrošnja devet do deset tisuća tona dnevno.
Nedostatak pokušavaju ublažiti manjim količinama drvenog ugljena.
Dodatni izazov — zagađenje okoliša
Osim manjka ugljena, TE Tuzla suočava se i s problemom zagađenja koje stvara.
Prelazak na obnovljive izvore energije za proizvodne pogone poput TE Tuzla bio bi ključan za opstanak u budućnosti. U tom je smjeru razmišljala Elektroprivreda BiH kada je, uz suglasnost Federalnog ministarstva okoliša i turizma, planirala eksperimentalno spaliti 100.000 tona alternativnog goriva (RDF), u javnosti poznatog kao otpad. Stanovnici Tuzle i okolice burno su reagirali na tu odluku, pa do spaljivanja nikada nije došlo.
„Svrha toga bila je popraviti emisije zagađenja zraka. Međutim, kod nas je to naišlo na takav otpor. Obavijestili smo sve da ćemo spaljivati, pomiješali 5.000 tona lignita sa 100 tona RDF-a, odnosno otpada, i — pošto se dogodilo što se dogodilo — otpad je tu i dalje uskladišten“, izjavio je Muminović.
TE Tuzla nema posebnih postrojenja za spaljivanje otpada te je otpad trebao biti spaljen izravno u kotlu.
Mještani Bukinja godinama upozoravaju na zagađenje
Zagađenje zraka jedan je od glavnih razloga zbog kojih se žale stanovnici tuzlanskog naselja Bukinje, najbližeg termoelektrani. Nedavno je zabilježena incidentna situacija u kojoj je iz dimnjaka TE Tuzla danima izlazio gusti crni dim.
Muminović tvrdi da su tada zaustavili blok koji je izazvao ekološki incident te da su u narednih 12 dana izvršili potreban remont, nakon čega je stanje stabilno i zadovoljavajuće.
Termoelektrana Tuzla ima ukupno tri bloka jačine 200 i 220 megavata proizvodnje električne energije te proizvodi gotovo polovinu električne energije koja se isporučuje kupcima. U rad je puštena 1963. godine, a njezini blokovi pripadaju zastarjelom sustavu koji će uskoro proći proces odsumporavanja, ali to im neće biti „karta spasa“ od nameta koje Europska unija uvodi početkom 2026. godine za zastarjele proizvodne pogone.
Energetski sustav pred velikim izazovima
Uvođenje takse na CO₂ pogodit će sve zemlje Zapadnog Balkana, posebno BiH, koja 65 posto električne energije proizvodi iz ugljena. To će značajno utjecati na sve industrijske grane, ali i na kućanstva, jer će proizvodnja električne energije postati skuplja.
Pred energetskim sustavom naše zemlje nalazi se izuzetno izazovan period: građani povećavaju potrošnju energije, cijena proizvodnje raste, a proizvodni pogoni stare više od šest desetljeća. U usporedbi s Europskom unijom, u modernizaciji energetskog sektora kasnimo više od tri desetljeća.
Istina.media
