Dugogodišnja praksa izbornog inženjeringa u BiH, poznatija kao trgovina mjestima u biračkim odborima, ponovo je u fokusu javnosti. Iako su izmjene Izbornog zakona BiH nakon izbora 2024. godine donijele radikalne promjene i oduzele političkim strankama pravo da biraju predsjednike i potpredsjednike odbora, činjenica da političke stranke i dalje predlažu članove biračkih odbora ostavila im je mogućnost za manipulaciju, iako je ona zakonom zabranjena.
Podsjećamo, predsjednike i potpredsjednike biračkih odbora imenuje Središnje izborno povjerenstvo, ali na terenu se i dalje odvija tiha trgovina onim preostalim mjestima koja zakon ostavlja strankama.
Prije izmjena Izbornog zakona BiH, koji je precizirao nova pravila za sprečavanje trgovine u biračkim odborima, skoro uoči svakih izbora ciljano su se formirale stranke koje nisu imale nikakvih izgleda na izborima, ali su imale mogućnost dobiti mjesto u biračkom odboru, nakon čega su ta mjesta prodavale, pa su se osnivači takvih stranaka fiktivno bogatili i sudjelovali u krađi izbora, piše Raport.
Politička pijaca preselila se na novu razinu
Zbog takve trgovine znalo se događati da neki birački odbor ima tri člana fiktivno sastavljena od članova iz različitih stranaka, a u stvari su svi bili pristalice iste stranke, odnosno one koja je izdvojila najviše novca da dobije svoj odbor.
S obzirom na to da su birački odbori bili ti koji su na kraju izbornog dana brojali glasove, potpisivali zapisnike i ovjeravali popise, uz brojne dokazane slučajeve i još veći broj nedokazanih, ali s izraženom sumnjom, dopisivali su se glasovi onim strankama i kandidatima koje su određivale stranke što su kontrolirale biračke odbore.
U međuvremenu je izmjenama zakona zabranjeno sudjelovanje u radu biračkih odbora onim strankama koje na prethodnim izborima nisu osvojile mandat u toj izbornoj jedinici, pa se izgubio smisao osnivanja i prijave takvih stranaka na izborima.
Međutim, posljednje, masovne pojave trgovine biračkim odborima i uoči predstojećih izbora pokazuju da se ova „politička pijaca“ preselila na višu, parlamentarnu razinu.
Velike stranke sada trguju izravno među sobom ili preko koalicijskih partnera koji imaju parlamentarni status. Šema se danas uglavnom svodi na to da parlamentarna stranka službeno predloži člana odbora, ali ta osoba zapravo pripada taboru druge stranke i sa strankom preko koje je ušla u birački odbor nema nikakve stvarne veze.
Kroz ovu trgovinu velike stranke kupuju apsolutnu kontrolu nad samim biračkim mjestom. Ako jedna politička opcija uspije preuzeti mjesta od nekoliko drugih stranaka, ona dobiva prividno višestranački odbor koji zapravo radi za jednog šefa.
A kada su svi članovi odbora lojalni istoj stranci, međusobna kontrola, koja je ujedno i smisao zakona, potpuno nestaje.
Pitanje koje se logično nameće jest što stranke danas dobivaju ovim manipulacijama ako znamo da se uvode nove izborne tehnologije poput biometrijske identifikacije i optičkih skenera.
Zadatak udarac tradicionalnoj krađi, ali opasnost i dalje vreba
Tehnologija je svakako zadala snažan udarac tradicionalnoj krađi glasova jer biometrijski čitači onemogućavaju da se član odbora jednostavno potpiše za nekoga odsutnog susjeda ili rođaka, ili, što je bilo slučajeva, za umrlu osobu.
Isto tako, skeneri digitalno snimaju listić u trenutku ubacivanja u kutiju, što znači da članovi odbora gube mogućnost da tijekom noći dopisuju glasove za svoje favorite.
Međutim, očito je da stranke namjeravaju preko svojih većinskih biračkih odbora i dalje kontrolirati izborni rezultat u onom dijelu izbornog procesa gdje će pokušati izigrati tehnologiju.
Jer, ako je birački odbor preuzet kroz trgovinu mjestima, ti ljudi bi mogli namjerno ignorirati kršenje tajnosti glasanja, obiteljsko glasanje ili eventualne pritiske na birače iza paravana.
Članovi odbora tako mogu zloupotrijebiti i institut pomoći nepismenim ili slijepim osobama te osobama koje trebaju pomoć pri glasanju i tako omogućiti stranačkim aktivistima da ulaze u kabinu i kontroliraju kupljene glasove.
Osim toga, nova tehnologija ovisi o ljudskom faktoru, što otvara prostor za potpuno nove oblike opstrukcije. Članovi odbora mogu namjerno izazvati tehničke kvarove na skenerima ili tvrditi da uređaj ne radi kako bi se proces vratio na stari, ručni način brojanja, gdje je lakše varati i krasti.
Oni također mogu namjerno usporavati proces identifikacije kako bi stvorili ogromne gužve i demotivirali građane da uopće dočekaju svoj red za glasanje.
Konačno, kontrola nad svim članovima odbora stvara svojevrsni zid prema javnosti na samom biračkom mjestu. Kada se dogodi nepravilnost, zapisnik potpisuju članovi odbora, a ako su svi oni dio istog političkog dogovora, potpisat će da je sve proteklo u najboljem redu.
Na taj se način pravno otežava bilo kakav kasniji prigovor, dok se neovisne promatrače lakše izlaže pritiscima i mobingu.
Zato posljednji slučajevi trgovine biračkim odborima pokazuju da je uvođenje skenera prebacilo fokus izbornih prevara s dopisivanja listića na kontrolu samih birača, pa trgovina mjestima više nije alat za prepravljanje rezultata, već alat za pritisak i manipulaciju biračima.
SIP BiH na čelu odgovornih za sprečavanje manipulacija
Da bi se ova praksa trajno zaustavila, odgovornost je podijeljena između institucija, nevladinog sektora i samih građana. Zakon jasno definira lažno predstavljanje kao prekršaj, a pooštravanje kazni za političke subjekte koji trguju mjestima, koje sada iznose i do 30.000 KM, predstavlja prvi ozbiljan korak.
Glavna odgovornost za sprečavanje ove trgovine leži na Središnjem izbornom povjerenstvu BiH. Ono ima mehanizme da na temelju prijava pokrene postupke, provjeri stranačku pripadnost predloženih članova odbora i izrekne rigorozne novčane kazne, ali i višegodišnje zabrane rada u izbornim tijelima za pojedince koji pristanu na manipulaciju.
Također, na biračima je da se odupru političkom pritisku, da ne pristaju na prodaju svog glasa i da takve eventualne pojave prijave.
Slična je uloga i neovisnih promatrača, od kojih se očekuje profesionalan pristup toj obavezi. To znači da će, ukoliko svi u lancu odgovornih za poštenije i transparentnije izbore budu savjesno obavljali svoj dio posla i zadatka, političarima u tom slučaju pomoći ni „istrgovani“ birački odbori.
Treba podsjetiti i da na biračkim mjestima do 300 registriranih glasača izborni proces nadgledaju tri člana biračkog odbora, dok na svim većim lokacijama taj broj iznosi pet članova odbora, s tim da svatko od njih ima i svog zamjenika.
Koja će stranka dobiti mjesto u biračkom odboru određuje se ždrijebom ili lutrijom u općinskim i gradskim izbornim povjerenstvima.
Istina.media
