Pametno, neustrašivo novinarstvo

TEMA O KOJOJ SMO PISALI Hoće li vjetroparkovi u duvanjskom kraju onečistiti vode Jadranskog sliva

Neformalna grupa građana (NGG) „Očuvajmo duvanjski kraj“ iz Tomislavgrada, u suradnji s Aarhus centrom u BiH i uz potporu dvanaest organizacija i neformalnih građanskih inicijativa za zaštitu okoliša širom BiH, apelira na nadležne institucije i međunarodne organizacije da hitno poduzmu mjere zaštite jedinstvenog krškog područja zapadne Bosne i Hercegovine, koje obuhvaća općine Tomislavgrad, Livno i Kupres. Ovo područje suočeno je s ozbiljnom prijetnjom zbog planirane izgradnje više od 500 vjetroelektrana i solarnih elektrana.

Naime, zahvati su planirani na najvišim i hidrološki najaktivnijim dijelovima Dinarskog krša – prostoru od iznimne važnosti za regionalnu opskrbu vodom, osobito unutar Jadranskog i djelomično Crnomorskog sliva. Planinski masivi tog područja djeluju kao ključne zone infiltracije i prirodne zone dopune podzemnih vodonosnika koji pitkom vodom opskrbljuju brojne zajednice u Bosni i Hercegovini te Hrvatskoj. Ti sustavi čine međusobno povezanu hidrogeološku cjelinu s jasnim prekograničnim utjecajem.

U ovom hidrološki osjetljivom području svaki građevinski zahvat – od miniranja i kopanja temelja do betoniranja i uklanjanja vegetacije – preoblikuje prirodnu strukturu krškog tla, remeti sustav pukotina i smanjuje kapacitet za infiltraciju oborinskih voda. Takve intervencije izravno ugrožavaju punjenje vodonosnika, stabilnost tla i kvalitetu pitke vode – što potvrđuju brojna znanstvena istraživanja. Zbog toga nijedan projekt ne bi smio biti promatran izolirano, nego u kontekstu kumulativnog i prekograničnog utjecaja.

„Ovo područje je srce Dinarskog krša i dom nekima od najvažnijih izvora pitke vode za Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku. Upravo ovdje, u ovom krhkom i dragocjenom prostoru, planira se izgradnja više od 500 vjetroelektrana i solarnih elektrana, zajedno s kilometrima dalekovoda, pristupnih cesta i trafostanica – bez odgovarajuće procjene kumulativnog utjecaja na okoliš i hidrološke resurse“, poručila je Nina Kreševljaković, pravnica Aarhus centra u BiH.

Unatoč velikoj važnosti ovog područja, nijedan od postojećih i planiranih projekata nije bio podvrgnut kumulativnim hidrološkim analizama, niti je provedena prekogranična procjena utjecaja. Također, nedostaju podaci o terenskim istraživanjima koja bi omogućila pouzdano razumijevanje dinamike podzemnih voda, osobito u zonama punjenja vodonosnika.

„Smatramo da su nužna nova, neovisna istraživanja kako bi se procijenio utjecaj ovih zahvata na hidrološke i ekološke sustave te dugoročne posljedice za lokalnu zajednicu i zdravlje ljudi. Posebno upozoravamo da se planinski masivi ovog područja pogrešno doživljavaju kao ‘prazan prostor’, iako imaju ključnu hidrološku, ekološku i društvenu ulogu u regionalnoj stabilnosti vodnih i prirodnih sustava“, istaknula je Anica Krstanović iz Neformalne grupe građana „Očuvajmo duvanjski kraj“.


U skladu s ciljevima projekta DIKTAS II i UNESCO-ova IHP programa, Aarhus centar u BiH, zajedno s NGG „Očuvajmo duvanjski kraj“, zahtijeva hitnu zaštitu ovog područja kroz njegovo uvrštavanje među prioritetne pilot-lokacije te dodjelu statusa „Transboundary hotspot zone“.

Te mjere uključuju:
– izradu službenog izvješća o ranjivosti u suradnji s domaćim i međunarodnim stručnjacima,
– uvođenje moratorija na sve nove koncesije i projekte u izgradnji dok se ne provedu temeljite, neovisne hidrološke studije,
– provođenje međunarodnog hidrogeološkog uvida u stanje podzemnih voda,
– uključivanje lokalnog stanovništva i organizacija civilnog društva u sve faze odlučivanja i provedbe.

Ovaj apel ima za cilj zaštitu prirodnih resursa – ponajprije podzemnih voda, biološke raznolikosti i krajobraza – koji su od ključne važnosti ne samo za lokalne zajednice, već i za očuvanje funkcionalne i hidrološke ravnoteže u navedenom prekograničnom području.

DIKTAS II predstavlja ključni mehanizam za zaštitu krških vodonosnika u regiji – alat koji može omogućiti odgovorno i znanstveno utemeljeno upravljanje ugroženim područjima zapadne Bosne i Hercegovine. Samo pristup utemeljen na znanstvenim činjenicama, uz uključivanje lokalnih zajednica, može osigurati dugoročnu zaštitu voda, krajobraza i života koji o njima ovise.

Našu reportažu iz Tomislavgrada čitajte ovdje:

BITKA PROTIV VJETRENJAČA Vlast planira graditi čak 18 vjetroparkova u općini Tomislavgrad. Tko prodaje zemlju, a tko plaća cijenu?

BITKA PROTIV VJETRENJAČA 2 „Ako već rasprodaju našu djedovinu valjalo bi da to rade za neku vrijednost“