Vijeće za provedbu mira (PIC) na sjednici 3. i 4. lipnja birat će novog visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, nakon što je ostavku podnio Christian Schmidt. Iako se visoki predstavnik bira po deveti put, ove godine imamo uistinu jedinstvenu situaciju.
Prema informacijama do kojih je došao Klix.ba iz diplomatskih izvora, pred predstavnicima država članica PIC-a naći će se najmanje četiri kandidata za ovo mjesto, a niti jedan od njih zasad nema potporu dovoljnog broja članica kako bi bio izabran.
Dva imena poznata, dvojica ostaju misterij
Dok je u povijesti Ureda visokog predstavnika (OHR), barem prema informacijama koje su bile dostupne, izbor općenito prolazio bez problema i bio poznat čak i prije sjednice PIC-a, gdje je samo potvrđeno ono o čemu se govorilo u diplomatskim krugovima.
Ipak, ove je godine situacija bitno drugačija. Od ukupno četiriju kandidata, o dvojici se manje-više zna sve, dok su ostali nepoznanica, čak i u smislu njihova identiteta.
Naime, ono što je poznato jest da će kandidati biti talijanski diplomat Antonio Zanardi Landi i američki dužnosnik William Ruger.
Međutim, prema informacijama do kojih je došao Klix.ba, još dva kandidata naći će se pred članicama PIC-a, a riječ je o prijedlozima Velike Britanije i Francuske. Njihova su imena još uvijek nepoznata, ali je riječ o osobama s bogatim diplomatskim iskustvom, prema izvorima portala Klix.
Kakva su stajališta država članica?
Članice Upravnog odbora PIC-a su, podsjetimo, Sjedinjene Američke Države, Italija, Francuska, Njemačka, Velika Britanija, Kanada, Japan, Turska i Europska unija. Formalno je članica i dalje i Rusija, ali ona ne sudjeluje u radu i financiranju OHR-a zbog protivljenja imenovanju Schmidta na dužnost visokog predstavnika.
Landi, kako je rečeno našem portalu, uživa potporu svoje matične zemlje i SAD-a. U isto vrijeme, američki predstavnici na sjednicu dolaze sa svojim kandidatom, ali Ruger nema potporu niti jedne druge članice PIC-a.
Francuska i Velika Britanija protive se imenovanju Landija zbog činjenice da je blizak vladajućim strukturama u Rusiji, a zabrinuti su i zbog veza sa Srbijom, gdje je bio veleposlanik od 2004. do 2006. godine.
Stajalište Njemačke još uvijek je neodlučno, ali su bliži mišljenjima Francuske i Velike Britanije. Ipak, ne bi bilo iznenađenje da podrže Landija. Isto vrijedi i za EU, jer Bruxelles još nema konačnu odluku o tome koga će podržati za ovu poziciju.
Ova je situacija jedinstvena u smislu toga da je praksa izbora visokog predstavnika bila mnogo jednostavnija u prošlosti. Jedno ime pojavilo bih se kao kandidat u javnosti, a na sjednici PIC-a samo bi se potvrdilo ono što se već znalo.
Ove godine, ipak, ne postoji konsenzus o imenovanju novog visokog predstavnika, što ilustrira i veliki broj kandidata. Naravno, u Upravnom odboru PIC-a, koji bira visokog predstavnika, nije potreban konsenzus, ali se tome težilo u prošlosti. Na temelju konsenzusa birali su se i raniji visoki predstavnici, s iznimkom Schmidta čijem se imenovanju protivila Rusija.
Nikada manja moć OHR-a, ali u igri je prestiž
Dodatnu dimenziju ovom izboru daje i opći osjećaj da će ovo biti posljednji visoki predstavnik u BiH, jer se o gašenju OHR-a sve više govori u javnosti, ali i u diplomatskim razgovorima iza kulisa.
Riječi predstavnice SAD-a u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda Tammy Bruce sa sjednice o stanju u BiH potvrdile su da i u Washingtonu žele vidjeti skoro gašenje OHR-a, bez obzira na zabrinutost da BiH još nije spremna za ukidanje ove institucije.
Također, sljedeći visoki predstavnik izvjesno neće imati potporu za korištenje bonnskih ovlasti i aktivnost u tom kontekstu, kao što je to bio slučaj sa Schmidtom, a posebno s visokim predstavnicima s početka 2000-ih godina.
Samim time nameće se pitanje: Otkud tolika borba za mjesto koje izvjesno neće imati nikakvu efektivnu moć?
Jedan od odgovora može biti prestiž. Biti diplomat u čijem je mandatu zatvoren OHR, bez obzira na osobni utjecaj na odluku o gašenju ove institucije, stvar je prestiža i može biti izvrstan dodatak za životopis osobama koje se bave ovim poslom.
Tjedan odluke pred BiH
U svakom slučaju, sljedeći tjedan bit će iznimno važan za BiH. Tko god bude visoki predstavnik, imat će važnu ulogu da svoj mandat, ako on uistinu bude posljednji, odradi i završi bez kaosa u zemlji.
Iza izbora novog visokog predstavnika stoji golem broj čimbenika, pa čak i onih na koje BiH nema nikakva utjecaja, ali će na kraju građani BiH platiti cijenu, bilo pozitivnu ili negativnu, izbora koji će Upravni odbor PIC-a donijeti sredinom tjedna.
Istina.media
