Javna debata povodom druge godišnjice tragedije u Donjoj Jablanici, u kojoj je 4. listopada 2024. godine život izgubilo 19 stanovnika tog mjesta, održana je sinoć u Jablanici. Razgovaralo se o istrazi, odgovornosti nadležnih institucija, obnovi uništenih domova te pomoći obiteljima koje su nakon katastrofe ostale bez svojih kuća.
Moderator javne debate u organizaciji online magazina Žurnal bio je Selvedin Avdić, a uvodnu riječ imali su Ćamila Imamović, predsjednica Mjesne zajednice Donja Jablanica, Amarildo Gutić, novinar Žurnala i Kristina Perić, glavna urednica portala Istina.media.
U noći s 3. na 4. listopada 2024. godine obilne oborine izazvale su poplave i bujične tokove u više dijelova Bosne i Hercegovine. Ukupno je stradalo 27 osoba – 19 u Donjoj Jablanici, pet na području Konjica i tri u Fojnici.
U Donjoj Jablanici živote su odnijeli golemi odroni kamenja i materijala koji su se s područja iznad naselja sručili prema kućama. Posebna pozornost javnosti od prvih dana bila je usmjerena na kamenolom „Šupljika“, kojim je upravljala tvrtka SANI d.o.o. Jablanica.
Imamović je istaknula da je kao predsjednica MZ dužna pojaviti se na debati poput ove, reći ono što zna i iznijeti informacije kojima raspolaže.
“Situacija u Donjoj Jablanici da je dobra, nije, na žalost još uvijek, i možda neće više nikad ni biti kao što je bila s obzirom koja nas je sve tragedija zadesila. Ali evo, ne mogu reći da nema nikakvog pomaka. Ima, i nekako je narod počeo da živi nekim normalnim životom i da se vraćamo tu svakodnevci. Na žalost, oni koji su izgubili živote, to ne možemo nikad nadomjestiti niti razumjeti porodice kako se oni osjećaju. Mislim da je to najveća tragedija, a sve ostalo nekako će se nadoknaditi i mislim da će doći na svoje, samo ta priča je najteža.”
Avdić je u nastavku pitao tko je zapravo najviše pomogao mještanima, od koga je stiglo najviše obećanja, od koga su očekivali pomoć, a nije stizala.
“Mogu reći da su pomogli ljudi širom svijeta. Da kažemo evo, išlo je to preko organizacija, Pomozi.ba, Islamska zajednica, Crveni križ, Centar za socijalni rad. Ali, ja mislim da je većina njih realizovala novac koji je naš narod širom svijeta i u Bosni i Hercegovini prikupljao i donirao za obnovu Donje Jablanice.”
Institucije, koje financiramo novcem poreznih obveznika, uglavnom su zakazale.
“Ja mislim da su oni svi pomalo zakazali. Ne mogu reći da nije bilo apsolutno nikakve pomoći, ali za tragediju koja se desila, mislim da je bilo minimalno. I sporo, nažalost”, zaključila je Imamović.
Iako se kuće obnavljaju iz Mjesne zajednice tvrde da se ne obnavlja adekvatno, Ceste Federacije nisu pročistile kanale, pješačka staza kojom djeca odlaze na autobus je s 80 cm smanjena na 40. Nisu napravljene zaštitne brane…
Kristina Perić, glavna urednica na portalu Istina.media u obraćanju mještanima je kazala da su joj dva najgora radna dana u karijeri, dan kada su stradali mladi u Rakitnu i Jablanica. Podsjetila je da tada politike nisu htjele odgoditi izbore, pa su novinari na jednoj strani brojali mrtve, a na drugoj glasove. Istaknula je da je kamenolom imao podršku, pa i proglašavan javnim interesom.
“Ono što sam ja zaključila, što sam i dokumentirala na portalu Istina.media, možete vidjeti i preuzeti sve te dokumente, je da je kamenolom SANI cijelo vrijeme pratila SDA vlast. Znači, od urbanističke suglasnosti koju je izdala općina za vrijeme Salema Dedića do vodoprivredne suglasnosti Samira Sunagića, pa dalje. Pa do poticaja koje je ministar Željko Laketić davao. Znači, kamenolom je cijelo vrijeme imao podršku naših politika, a kad ima podršku politika, onda naravno tu ne svraća ni inspekcija.”
Perić se osvrnula i na druge projekte u kojima se redovno nađu pojedinci bliski stranci, ali osvrnula se i na pasivnost društva.
“I onda kad na sve to pridodaš činjenicu da naš narod šuti, da se puno ne bakće što se to tamo radi, da se ne budi… Tek u zadnje vrijeme imamo nešto malo aktivizma, gdje se ljudi suprostavljaju nekim projektima u svom lokalnom kraju. I kad sve to uvežeš, onda nam se dogodi Jablanica”, zaključila je Perić.
Da istraga Tužiteljstva Hercegovačko-neretvanske županije zasigurno neće dati nikakve konkretne rezultate te da će trajati jako dugo, uvjeren je kako tvrdi bio novinar i urednik Amarildo Gutić.
Tužiteljstvo prema riječima Gutića prije svage istrage vrlo dobro razmotri tko stoji u pozadini priče, koje političke stranke, moćnici i funkcioneri.
“Ono što sam nezvanično čuo od ljudi iz POSKOK-a jeste da su šokirani načinom na koji su dokazi prikupljani, koji ne mogu biti legalni ukoliko, i kada, sutra dođe do sudskog postupka, da je, kako bih rekao, istraga kontaminirana, i da su se oslonili na ono što je uradilo Tužilaštvo HNŽ-a, taj dokazni materijal, pa i izjave svjedoka koje nisu uzete u skladu sa Zakonom o krivičnom postupku bi jednostavno oslobodili bilo koje eventualno optužene u tom procesu”, pojasnio je Gutić.
Gutić tvrdi da svi koji su radili na istrazi tragedije u Donjoj Jablanici zasigurno nisu nestručni ljudi, ali stručno odvedu istragu u drugom smjeru.
“Ja bi volio da ta istraga bude sveobuhvatnija i da ona ne samo nađe krivce ili eventualno odgovorne koji su mogli spriječiti ovo što se desilo, nego i mnogo šira istraga koja će na neki način zaustaviti nezakonitosti i na drugim područjima ovog kantona i drugim krajevima Bosne i Hercegovine”, zaključio je Gutić.
Pitanje odgovornosti ostaje otvoreno
Kamenolom “Šupljika”, kojim je upravljala tvrtka SANI u vlasništvu Dženana Honđe, nakon prvih izvještaja je označen krivcem.
Bez obzira je li ovaj kamenolom radio legalno ili ilegalno, imali jednog stvarnog “vlasnika” ili suvlasnike iz sjene, nadležni su morali biti upoznati sa svim aktivnostima na lokaciji.
Danas se postavlja pitanje tko je i kada izdavao dozvole za istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina, tko je nadzirao rad kamenoloma, jesu li nadležne inspekcije pravodobno reagirale te je li postojala odgovornost institucija za stanje na području iznad naselja.
Tvrtki SANI d.o.o. Jablanica Općina Jablanica je još 2011. godine izdala urbanističku suglasnost za izvođenje detaljnih geoloških istraživanja mermeriziranog dolomitnog vapnenca na ležištu „Šupljika“ kod Donje Jablanice.
Pitanje odgovornosti zato seže godinama prije same tragedije.
Prema saznanjima Žurnala, brojne su prijave o nelegalnom radu ovog kamenoloma, ali nadležni su djelovali kako bi zataškali sve eventualne nepravilnosti.
Prema informacijama portala Hercegovina.info u svojstvu osumnjičenih saslušana su tri inspektora i vlasnik kamenoloma Dženan Honđo. Među inspektorima, kantonalni Dragan Obradović, Željko Rangelov i Ivan Mikulić. Nije poznato kakav status uživaju nakon preuzimanja istrage od strane POSKOK-a.
Od 2004. godine u četiri uzastopna mandata za načelnika Općine Jablanica biran je Salem Dedić iz SDA. Kako je objavio naš portal, u vrijeme Dedića, točnije 2006. godine, Općinsko vijeće Jablanica utvrđuje interes za davanje koncesije za geološka istraživanja i korištenje mineralne sirovine mermeriziranog dolomitnog vapnenca na području općine Jablanica – lokalitet Šupljika kod Donje Jablanice.
U prosincu 2004. godine tadašnji ministar gospodarstva Samir Sunagić (SDA) potpisuje rješenje te izdaje i vodoprivrednu suglasnost za ovu namjenu.
Sve o ekipi koja je “gurala” kamenolom, kao i o tome što su sve potpisivali SANI-ju, pročitajte u nastavku:
Predmet doživio preokret, izostala završna istraga
Godinu dana nakon tragedije, u rujnu 2025., Tužiteljstvo Hercegovačko-neretvanske županije objavilo je da je istraga u završnoj fazi. Istraga je, među ostalim, bila usmjerena na moguću odgovornost ljudskog faktora, postupanje inspekcijskih službi i poslovanje tvrtke SANI. Tužiteljstvo je tada navelo da je izuzeta poslovna dokumentacija te da je provedeno 3D skeniranje terena radi utvrđivanja količine i zapremine pokrenute zemljane mase i njezina utjecaja na posljedice tragedije.
Međutim, početkom 2026. godine predmet je doživio novi preokret. Posebni odjel za suzbijanje korupcije, organiziranog i međukantonalnog kriminala Federalnog tužiteljstva FBiH – POSKOK – preuzeo je predmet.
Iz POSKOK-a je u veljači priopćeno da je predmet njihov „apsolutni prioritet“. Nakon toga utvrđeni su proceduralni nedostaci u ranijem postupku. Glavni tužitelj HNŽ-a 12. ožujka 2026. stavio je izvan snage raniju naredbu o provođenju istrage, dok je federalni tužitelj POSKOK-a 18. ožujka donio novu naredbu o provođenju istrage.
To znači da se dio ranije prikupljenih dokaza i istražnih radnji mora ponovno provjeriti ili provesti u skladu s pravilima kaznenog postupka.
Tijekom 2026. godine Federalna uprava policije, po nalogu POSKOK-a, izuzimala je dokumentaciju povezanu s radom rudarsko-geološke inspekcije Ministarstva gospodarstva HNŽ-a. U fokusu istrage ponovno je i poslovanje kamenoloma iznad Donje Jablanice.
Ranije je istragu vodilo Tužiteljstvo Hercegovačko-neretvanskog kantona, kada je izuzeta i određena poslovna dokumentacija iz firme ‘Sani’ d.o.o. Jablanica.
Miniranje, Crvena zona, podzemne vode…
Mještani su na debati otvorili niz pitanja, donijeli potpuno nova saznanja i detalje. Tvrde da su im kuće završile u opasnim zonama, Crvenoj i Narančastoj, zonama kojima se obično opisuju mjesta gdje je opasnost toliko velika ili učestala da je zemljište potpuno neprikladno za trajnu izgradnju stambenih objekata ili prometne infrastrukture.
Također tvrde da su pojedini mještani poginuli od kamenja crnog granita, koji se nije izvlačio iz kamenoloma Šupljika, nego je riječ o otpadnom materijalu iz drugog kamenoloma koji je kamionima dovezen poviše Donje Jablanice.
Jasmin Maslo je uputio pitanje prisutnima je li moguće da se uz dozvole koje je kamenolom imao vrši eksploatacija kamena miniranjem.
Maslo tvrdi da su obližnjim kamenolomom u prvih nekoliko godina odjekivale strašne eksplozije od kojih je podrhtavalo tlo, a komadi kamenja završavali na krovovima kuća.
“I po meni, onako laički, te eksplozije su stvorile preduslove da se desi ovo, jer onakav teren kao što jest, s onakvim detonacijama”, kazao je Maslo.
Mještani su se žalili vlasniku, što nije dalo nikakve rezultate, a institucijama se tada nisu obraćali.
Kenan Velić, ujak dječaka Edija koji je kao osmogodišnjak izgubio roditelje u Donjoj Jablanici, ističe da kako nema pomoći naroda, od svega ne bi bilo ničega.
“Jesam li zadovoljan državom? Ja mislim da nije nitko. Što se tiče naroda, institucija, Crveni križ, Socijalno, svi su tu uz nas bili, par prijatelja, evo konkretno gospodin Dado Begić, on je bio tu uz nas, obilazio roditelje. A ‘vamo države što se tiče, stvarno ništa. Evo i dan danas, prošlo je skoro dvije godine, i dalje dijete nema kuću, živi s nama. Što se tiče Edija lično, stvarno njemu nije nitko ništa što se tiče države. Da nije naroda i mene, Boga mi ne znam kako bi to dijete završilo, vjerojatno u domu”, kazao je Velić.
Velić tvrdi da Donju Jablanicu ne treba prešutjeti, jer bi se negdje drugo uskoro mogla dogoditi neka druga Donja Jablanica, davanje dozvola kamenolomima i slično.
Čardak ni na nebu ni na zemlji
Kuća Ahmeta Arfadžana iz Donje Jablanice našla se u Crvenoj zoni, a okupljenima je postavio pitanje što to zapravo znači, nitko mu nije objasnio što znači da on i njegova obitelj žive u području označenom kao “visoki hazard”.
“Nitko nam nije rekao može li se tu živjeti. Trenutno je moja kuća u Crvenoj zoni, koja nema nikakav status. Ni na nebu ni na zemlji. Što? Što mi nije bio CIPS dolje. 1/2 je na meni. Odmah poslije tragedije smo dobili papire da se kuća nalazi u Crvenoj zoni. Pa valjda je još netko od komšija dobio, nisam valjda ja jedini”, pita se Arfadžan.
Na upite o tome nije dobio nikakav odgovor. Arfadžan tvrdi da se na obližnjim parcelama pojavljuje voda, a odgovor zašto se to događa također nisu dobili. Tvrdi da je moguće da je cijelo tlo od ranije spomenutih eksplozija potreseno i pomjereno. Statičari koji su vršili ispitivanja na Arfadžanovoj kući utvrdili su da se objekt kompletno pomjerio i nije stabilan.
“Nemam nikakav odgovor. Prvo nisu mi uradili, kao nije dolje CIPS i nisi mogao aplicirati nigdje. Gdje sam se god prijavio, sem tri stvari, Pomozi.ba mi dala hiljadu maraka, mene nije stid reći jer toliko sam dobio. Tko nađe fening više, bujrum. Kao demobilisani borac s federalnog nivoa hiljadu maraka, FIS Vitez vaučer 500 maraka. Crveni križ, jaknu i deku. To je to”, naveo je Arfadžan.
Safet Hindić u Donjoj Jablanici je izgubio brata i kuću. Hindić tvrdi da se u Donjoj Jablanici nekome radi sve, nekome ništa.
Hindićeva porušena kuća je također u Crvenoj zoni, a iz UNDP-a mu je ponuđena izgradnja drvene barake na njegovom zemljištu u vrijednosti od 12 tisuća eura. Ugovori su, tvrdi Hindić, potpisani, ali danas je, tvrdi, izbačen iz igre.
“Mog brata je ubio kamen crni granit, iz ovog suprotnog brda težine sigurno hiljadu kila, to jest jednu tonu. Prošao kroz krov kuće prizemnice, gdje je letio po zraku od 10 do 15 metara i poginuo od kamena”, kazao je Hindić, koji tvrdi da je kod njegovog brata na potiljku pronađena rana veličine 20 × 20 centimetara.
Na pitanje zašto je važno radi li se o crnom ili bijelom kamenu, Hindić kaže da je bitno jer je u kamenolomu iznad Donje Jablanice vađen samo bijeli kamen, što je, prema mišljenju mještana, dokaz da je crni granit deponiran s druge lokacije u Šupljiku, a potom u tragediji završio u naselju Donja Jablanica.
Mladen Topić/Istina.media
