Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa u Vijeću ministara i udruge “Green team” Novi Grad i Aarhus centar Sarajevo uputili su Tajništvu Bernske konvencije pri Vijeću Europe prijavu protiv Hrvatske zbog aktivnosti na uspostavi Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori na samoj granici s BiH.
Potvrdio je to Mario Crnković, predsjednik Udruge “Green team”, ističući da je ovo još jedan međunarodni korak u borbi protiv namjere Hrvatske da gradi skladište za nuklearni otpad na lokaciji koja bi ugrozila slijev Une i građane na tom području.
“Prijava Bernskoj konvenciji odnosi se na zaštitu divljih vrsta, prirodnih staništa i ekosustava rijeke Une. Do sada su već aktivirani mehanizmi Espoo i Aarhuške konvencije, koji se odnose na prekograničnu procjenu utjecaja, pristup informacijama i sudjelovanje javnosti”, kazao je Crnković za Srnu.
Ako se radioaktivni otpad planira na kilometar ili dva od rijeke Une i BiH, kaže Crnković, onda nitko nema pravo reći da to nije i problem BiH.
“Mi smo od početka govorili da slučaj Trgovska gora nije lokalna tema, iako je bilo potrebno dosta vremena da ona dođe na međunarodnu razinu. Nuklearni objekt u graničnom području je sve, samo ne bezazlena stvar. To je pitanje elementarnih ljudskih prava, dobrosusjedskih odnosa, zdravlja, prirode i života bez nametnutih rizika po život ljudi uz Unu”, rekao je Crnković.
On navodi da Bernska konvencija sada otvara još jedno važno pitanje – što se događa s prirodom, vrstama i staništima, ako se ovakav projekt nastavi bez potpunih i provjerljivih istraživanja.
Prema njegovim riječima, Una bez nuklearnog objekta ima svoje probleme, ali unatoč tomu to je živa rijeka i jedna od najvrjednijih u Europi.
“Uz nju žive ljudi, u njoj i oko nje živi čitav jedan svijet koji se ne može svesti na nekoliko birokratskih rečenica ili izlizanih floskula u stilu ‘radimo u skladu s najboljim svjetskim praksama’. Mi na terenu vidimo primjenu nešto drukčije prakse u odnosu na ono što bi trebalo biti”, naveo je Crnković.
Crnković je pozvao Hrvatsku da pokaže hidrogeološka istraživanja, kretanje podzemnih voda, moguće putove kontaminacije, stanje vrsta i staništa.
“Ne može se kod radioaktivnog otpada tražiti povjerenje na riječ”, ističe on.
Ukazao je na to da nadležni iz Hrvatske ni u jednoj fazi do sada nisu dali dovoljno jasne, potpune i javno provjerljive odgovore o mogućim utjecajima projekta na slijev Une.
Objasnio je da se sve prilagođava tomu da se radioaktivni otpad izgura na granicu te da je posebno sporno što se aktivnosti oko lokacije Čerkezovac nastavljaju, iako BiH i pogođene zajednice i dalje nemaju potpun uvid u sve podatke koji su potrebni za ozbiljnu procjenu rizika.
“Kada tomu dodamo da je to suštinski rezultat političke odluke iz razdoblja od 1997. do 1999. godine, onda je sve jasno. Godinama slušamo uvjeravanja od nadležnih iz Hrvatske kako će raditi sve po najboljim svjetskim praksama, a na terenu je nešto drugo. Otvoreno su govorili da će studiju napraviti tako da opravdava lokaciju. Papir ne štiti rijeku. Papir ne štiti ljude”, kaže Crnković.
On je naveo da se od Tajništva Bernske konvencije traži da prijavu registrira, ispita i poduzme korake predviđene mehanizmima Konvencije.
“Očekujemo da se od Hrvatske zatraže dodatne informacije i da se slučaj Trgovske gore promatra kao ozbiljno prekogranično pitanje zaštite prirode. Naše je pravo, obveza i dužnost koristiti svaki dostupni mehanizam za obranu slijeva rijeke Une, obranu svih nas koji živimo ovdje. Mi nemamo ni rezervnu Unu, ni rezervne živote da bismo mogli ignorirati prijetnju radioaktivnog i drugog opasnog otpada na Trgovskoj gori”, istaknuo je Crnković.
Inače, 14. svibnja u Ženevi je održano suočavanje BiH i Hrvatske pred Odborom Espoo konvencije o prekograničnom zagađenju, odnosno u vezi s planiranom izgradnjom skladišta nuklearnog otpada na Trgovskoj gori.
Borislav Bojić, koordinator Stručnog tima BiH za Trgovsku goru, tada je izjavio da Hrvatska nije imala odgovore na mnoštvo pitanja na koja je trebala odgovoriti kada je riječ o Espoo konvenciji te da nije ispoštovala sve ono što ta konvencija predviđa.
Podsjetimo, Hrvatska planira radioaktivni otpad iz Nuklearne elektrane “Krško”, kao i postojeći institucionalni otpad, skladištiti na lokaciji Trgovska gora u općini Dvor, na samoj granici s BiH.
Istina.media
