Na tržnicama i uličnim štandovima tijekom rata u opkoljenom Sarajevu, zbog nedostatka novca često se primjenjivala trampa, a cigarete su nerijetko služile kao valuta kojom su građani plaćali osnovne namirnice i druge potrepštine.
Novac često nije imao stvarnu vrijednost, pa je među građanima zaživio sustav razmjene. Najčešće su se cigarete mijenjale za drugu robu, a postojali su i neslužbeni cjenici za osnovne namirnice.
Prema jednom takvom cjeniku, kilogram sirove kave koštao je između 100 i 120 DEM (njemačkih maraka), dok je kilogram pržene kave iznosio 160 DEM. Kilogram šećera bio je od 70 do 100 DEM, marmelada se prodavala za 30 DEM, a litra ulja dosezala je 80 DEM. Feta sir u pakiranju od 450 grama koštao je 25 DEM, dok je vladala nestašica maslaca i jaja, što znači da za njih gotovo i „nije bilo cijene“, objavljeno je na web-stranici Sarajevopodopsadom.
Isto je vrijedilo i za mlijeko, meso, ribu i pojedine vrste konzervi koje su bile izuzetno rijetke. Konzerva pilećeg nareza koštala je oko 25 DEM, a popularna konzerva IKAR 5 do 7 njemačkih maraka. Flaširana Coca-Cola prodavala se po cijeni od 10 DEM, čokolada je bila 8 DEM, dok je vreća drva koštala između 15 i 20 DEM.
Cjenik bilježi i cijene povrća, koje je često bilo dostupno tek povremeno. Kilogram crvenog luka iznosio je oko 20 DEM, bijeli luk 90 DEM, a krumpir je bio posebno skup i na tržnicama se pojavljivao rijetko. Zeleno povrće, poput žare, prodavalo se u hrpicama za otprilike 10 DEM, dok je grah iz humanitarne pomoći, pakiran po jedan kilogram, koštao oko 4 DEM.
Voće je u pojedinim razdobljima bilo gotovo nemoguće pronaći, pa je u cjeniku zabilježeno da ga „nije bilo“ u prodaji. S druge strane, cigarete su imale jasno utvrđenu vrijednost, prenosi Klix.
Tri kutije Drine cijenile su se oko 20 DEM, dok je „WBR“ u rinfuzi, bez filtera, vrijedio približno 4 DEM. Dvije kutije Marlboro cigareta na tržnici su dosezale cijenu od oko 25 DEM i često su služile kao sredstvo razmjene za druge proizvode.
Ovi podaci ilustriraju koliko je svakodnevni život u opkoljenom Sarajevu bio prilagođen ratnim uvjetima, u kojima su se vrijednosti, cijene i načini nabave hrane i potrepština u potpunosti razlikovali od uobičajenih tržišnih okolnosti.
Vrijednost tadašnje jedne njemačke marke može se usporediti s približno jednim eurom danas.
Kada se govori o cijenama namirnica tijekom opsade Sarajeva, treba spomenuti i ratne profitere.
Ratni profiteri tijekom opsade Sarajeva bili su pojedinci ili skupine koji su za vrijeme rata ostvarivali veliku materijalnu korist iskorištavajući nestašice, kaos i patnju stanovništva.
Tijekom opsade Sarajeva grad je bio gotovo potpuno odsječen, pa je nedostajalo hrane, lijekova, goriva, struje i vode. Preprodaja osnovnih životnih namirnica odvijala se po enormnim cijenama, a pojedini pripadnici političkih, vojnih ili paravojnih struktura optuživani su za bogaćenje.
Ratni profiteri iskorištavali su i Tunel spasa ispod aerodroma za ilegalnu trgovinu, unatoč njegovoj ključnoj ulozi za opstanak grada.
Istina.media
