Ilustracija: Detektor
Zajedničko istraživanje Detektora s moldavskim medijem CU SENS otkriva identitete sudionika i dosad nepoznate detalje o ruskim kampovima u Bosni i Hercegovini – kako su financirani, gdje su kampovi održani i razgovor s vozačem koji je prevozio sudionike između Srbije i BiH, ali i sudjelovao u treninzima za izazivanje nereda.
Maxim Rosca bio je sa suprugom kada su se susreli s njezinim poslovnim suradnikom koji je rekao da će za nekoliko tjedana biti nova regrutacija za kampove u Europi.
„Zar ne želiš ići? Da naučiš kako se braniti?“, rekao mu je dotad nepoznati biznismen Anatolii Prizenko, prisjeća se Rosca.
Taj razgovor odveo je zainteresiranog Moldavca na putovanje po Balkanu i sudjelovanje u paravojnim kampovima s ruskim instruktorima.
Najmanje dvaput bili u BiH
Novinari Detektora u suradnji s moldavskim istraživačkim medijem CU SENS istraživali su detalje o ruskim lokacijama za obuku u Bosni i Hercegovini i Srbiji, kao i o osobama koje se s njima povezuju.
U jedinom intervjuu, vođenom u dva navrata, 41-godišnji Rosca, koji je prisustvovao nekim od treninga i vozio grupu Moldavaca kojima se sudi u prijestolnici njihove zemlje, otkriva dosad nepoznate detalje iz kampova. Detektor otkriva da je predmet o kampovima otvoren i u BiH.
Vlasti Moldavije imenovale su više od deset osoba kao dio grupe, uključujući i Ruse povezane sa zloglasnom paravojnom jedinicom Wagner, kojom upravlja Kremlj.
Rosca je, nakon poziva za priključenje kampovima, putovao avionom ili automobilom kroz Srbiju i BiH.
Prema riječima tužitelja na jednom od ročišta za određivanje mjera optuženima, regrutirani državljani Moldavije najmanje su dvaput boravili na lokacijama za obuku u BiH i Srbiji.
Prvi boravak bio je između 1. i 16. kolovoza 2024., a drugi između 22. kolovoza i 11. listopada iste godine.
Ljudi koji su putovali su se mijenjali, ali Rosca je prisustvovao oba puta, iako se drugi put, prema njegovim riječima, nije zadržavao u BiH.
Prvi put, nakon dolaska preko Turske u Banju Luku, Rosca se istuširao, jeo i nastavio put do kampa u šumi.
Na saslušanju pred Sudom kazao je da je s još tri nepoznate osobe i dva neimenovana državljana Bugarske bio smješten u hostelu u okolici Banje Luke, gdje su stigli autobusom, a pridružilo im se petorica neimenovanih državljana Rusije.
Na pitanje koliko je šatora i ljudi bilo u kampu, Rosca je rekao da je bilo oko 12 „učenika“, od čega devet Moldavaca, a ostali Rusi. Na pitanje čega se sjeća u okolici, odgovorio je: „Drveće i drveće.“
Sudionicima su oduzeti telefoni i putovnice, koje su privremeno vraćene samo tijekom jednog ili dva izlaska u grad.
Tijekom jednog od ročišta u Moldaviji kao okvirna lokacija obuke u BiH navodi se selo Glamočani, sjeverno od Banje Luke, nedaleko od bivšeg vojnog aerodroma Zalužani.
Drugi put Rosca je s još dvoje Moldavaca došao u Srbiju automobilom, a zatim autobusom u BiH, na istu lokaciju. Nakon tjedan dana vratio se po njih i, zajedno s još jednim sudionikom iz Moldavije i opremom, prebacio ih u Srbiju. Rosca je potvrdio novinarima da je kamp bio u selu Radenka u Srbiji, blizu granice s Rumunjskom. Rosca je rekao da su morali napustiti Radenku u listopadu. Požalio se da je u šatorima već bilo hladno, a preko Telegrama su dobili upozorenje od člana grupe da će biti uhićeni.
Rečeno im je da ponesu i dronove, što je Rosci bilo sumnjivo.
„To je nekako čudno. Traženi ste, a trebali biste ponijeti i dron sa sobom“, rekao je.
Na pitanje sjeća li se imena instruktora, odgovorio je: „Alexander, Georgy, Vladimir“ i dodao još jedno ime – „Mircho“.
Obuka je uključivala upravljanje dronovima i sudjelovanje u borbenim simulacijama. Rosca dodaje da su ih poučavali i stvarima „poput sporta i psihologije“.
Upitan kako im je objašnjen razlog takve obuke, Rosca kaže da u početku instruktori nisu ništa govorili. Kasnije su navodno rekli: „Treniramo vas da ne biste imali rat – morali ste završiti određene zadatke.“
Za deset dana u kampu, sudionicima je obećana isplata između 300 i 500 dolara. Rosca navodi da je bio plaćen u kriptovaluti.
Uhićenje
Krajem ljeta 2024. moldavsko Tužiteljstvo za borbu protiv organiziranog kriminala i specijalne slučajeve (PCCOCS) dobilo je od obavještajne službe (SIS) informaciju da više moldavskih državljana putuje u inozemstvo i pohađa paravojne kampove.
Cilj je bio iskoristiti stečeno znanje tijekom predsjedničkih izbora, s fokusom na izborni proces.
Već 11. rujna pokrenut je kazneni postupak, a sredinom listopada glavna vijest u BiH bila je identifikacija više od 100 osoba u Moldaviji. Četvero ih je uhićeno zbog povezanosti s treninzima u BiH i Srbiji.
Detektor sada potvrđuje da je ukupno osam osoba s vezama s BiH i Srbijom uhićeno, a sudski proces vodi se protiv najmanje četvero.
Rosca je 11. listopada 2024. zaustavljen na granici Moldavije i Rumunjske zbog sumnje da je bio u kampu u BiH. U vozilu su bili i moldavski državljani Vladimir Harcevnicov, Aliona Gotco, Ludmila Costenco i Iulia Ivanova.
U vozilu su pronađeni rasklopljeni dronovi, VR naočale, baterije, prijenosne radiostanice, upute za izradu eksploziva i lakozapaljivih tvari.
Nakon početnog izvještavanja medija, uključujući negiranje tadašnjeg ministra sigurnosti Nenada Nešića da takvi kampovi postoje, interes javnosti je splasnuo. Osobe koje su se u BiH i Srbiji obučavale za izazivanje nereda u Moldaviji prvi put su se pred sudom pojavile u proljeće 2025. godine. Suđenje se vodi pred Okružnim sudom u Kišinjevu.
Većina optuženih na sudu je šutjela ili negirala sudjelovanje u kampovima, putovanja u BiH i Srbiju objašnjavajući kao turistička.
Gotco, tridesetih godina, iz separatističkog moldavskog područja Transnistrije, optužena je i za pripremu vandalizma. Tijekom ročišta poslala je pismo novinarima CU SENS-a u kojem tvrdi da je slučaj politički motiviran i temeljen na pretpostavkama.
Detektor je pokušao kontaktirati Gotco, ali bezuspješno.
Optuženi Hercevnicov, 37-godišnjak ranije osuđivan za ubojstvo, odbio je odgovarati na pitanja novinara pred sudnicom, uključujući i pitanje što je naučio tijekom boravka u BiH.
Treća optužena, Ludmila Costenco (53), rođena u Ruskoj Federaciji, većinu života provela je u Moldaviji. Gotco je krajem lipnja 2025. puštena iz pritvora uz mjere zabrane, dok je Costenco zbog zdravstvenog stanja premještena u kućni pritvor.
„Nema dokaza da sam sudjelovala u neredima ili organizirala prosvjede. (…) Išla sam na odmor s maloljetnim sinom. Nemam veze s onim što se spominje u vijestima“, rekla je Costenco.
U razgovoru s novinarima potvrdila je autentičnost fotografija koje pokazuju slap Kravicu u BiH i srbijansku obalu Dunava, rekavši da je bila „na odmoru“ i da je u Banjoj Luci provela nekoliko dana.
Jedna od fotografija prikazuje manastir nedaleko od srbijanskog sela Radenka.
Srbijanski kamp
U zabačenom selu Radenka, ekipa Detektora u veljači 2025. pronašla je spaljene papire, ostatke plastične cerade i garež – na mjestu gdje su u ljeto 2024. bili šatori, vidljivi na videu moldavske policije i fotografijama srbijanske obavještajne agencije iz listopada 2024.
Prema medijima bliskim vlastima, tamo su pronađeni dronovi, VR naočale, Starlink oprema i zapaljive tekućine.
Analizom videa i fotografija, Detektor je geolocirao lokaciju – riječ je o livadi desetak minuta udaljenoj od naselja Radenka.
Šesti čovjek
Četiri mjeseca nakon uhićenja grupe koja se vraćala s obuke, prema saznanjima CU SENS-a, moldavska policija uhitila je u Kišinjevu Anatoliija Prizenca, osumnjičenog da je regrutirao Maxima Roscu za kampove i organizirao treninge u BiH i Srbiji. Prema navodima policije, Prizenco je organizirao paintball turnire i tijekom njih identificirao osobe koje su kasnije slane na obuku na Balkan. U međuvremenu je i sam postao jedan od optuženih.
Prizencov odvjetnik odbio je razgovarati s novinarima CU SENS-a.
Tužitelj Vitalie Chisca rekao je da je Prizenco imao ključnu ulogu u organizaciji treninga u BiH i Srbiji, te da je identificirao i regrutirao nove članove grupa koje su potom putovale izvan Moldavije.
Prizenco je ranije poznat kao organizator akcije iscrtavanja Davidove zvijezde po Parizu u zamjenu za financijsku naknadu, iza koje su, prema navodima, stajale ruske vlasti. Od prosinca 2024. nalazi se pod sankcijama EU zbog svoje uloge u toj akciji.
S njim je, prema medijskim izvješćima temeljenima na policijskim informacijama, sudjelovao i Bugarin Mircho Angelov, kojeg je Rosca identificirao kao osobu koja mu je donosila hranu u kamp.
Spisak moldavske tajne službe
Angelov se s još 12 imena našao na popisu moldavske tajne službe objavljenom u listopadu 2024., koji sadrži imena osoba povezanih s obukama u BiH i Srbiji.
Na tom popisu nalazi se i Potepkin Mikhail, koji se navodi kao koordinator obuka. Meta je sankcija EU, SAD-a i Ujedinjenog Kraljevstva zbog povezanosti sa zloglasnom ruskom vojnom formacijom Wagner, koja sudjeluje u ratu u Ukrajini i aktivna je u Sudanu.
Novinari Detektora kontaktirali su Potepkina putem njegova VKontakte profila. Na pitanje je li on osoba povezana s kampovima u BiH i Srbiji te međunarodnim sankcijama, odgovorio je potvrdno. Nekoliko dana kasnije prestao je odgovarati.
Konstantin Goloskokov također se nalazi na popisu i dovodi se u vezu s obukama. Za Financial Times 2009. godine potvrdio je da je sudjelovao u cyber napadu na Estoniju 2007. godine. Njegovi kontakt podaci nisu javno dostupni.
Dok su Potepkin i Goloskokov označeni kao koordinatori, ostali s popisa su označeni kao instruktori. Detalji o njihovim ulogama nisu navedeni.
Među njima je Andrei Beker, koji je 23. kolovoza 2024. ušao u BiH i istog dana registrirao IT tvrtku „AE 777“, koja je i dalje aktivna. Detektor je imao uvid u sudske dokumente te firme, no oni ne otkrivaju stvarne namjere osnivača.
Na popisu je i Aleksandr Volkhonski, kojeg istraživački Centar Dossier povezuje s Wagnerovim firmama u Srednjoafričkoj Republici i ubojstvima trojice ruskih novinara koji su 2018. istraživali njihove aktivnosti.
Podijeljena zemlja
Slično kao u Moldaviji, proruski dužnosnici u BiH opravdavaju invaziju na Ukrajinu, protive se sankcijama Moskvi, članstvu u NATO-u i djelomično ili u potpunosti odbacuju članstvo u Europskoj uniji.
Na posljednjem referendumu u Moldaviji, 49 posto građana nije glasalo za uvrštavanje europske integracije u ustav zemlje.
Za proruske aktivnosti često se regrutiraju građani iz socijalno ugroženih slojeva, rekao je za Detektor analitičar i novinar Mihai Isac.
„Ti ljudi su dobro plaćeni, praktički na mjesečnoj razini“, tvrdi Isac.
Dodao je da su određene grupe podložne manipulaciji zbog efikasne ruske propagande, koja za sve krivi NATO, te da je stoga sentiment za velikosrpsku politiku na Balkanu lako prepoznatljiv.
Isac se pozvao i na svoje izvore, rekavši da su moldavski državljani i ranijih godina odlazili na obuke na Balkanu.
Upitan da komentira slučaj kampova u BiH i Srbiji, proruski potpredsjednik Parlamenta Moldavije Vlad Batrincea negirao je njihovo postojanje. Isti stav ranije su zauzeli visoki dužnosnici Republike Srpske, poput bivšeg ministra sigurnosti Nenada Nešića.
„Ljudi na vlasti nikada nisu predočili nikakav dokaz, bilo audio-vizualni ili dokumentiran, da bismo mogli reći: ‘Aha, imamo situaciju’. Sve je povezano s političkim porukama, bez jasnih dokaza. Na sreću, u Moldaviji nismo vidjeli pokušaje destabilizacije“, rekao je Batrincea.
S njim se nije složio zastupnik i predsjednik Parlamentarnog odbora za sigurnost Lilian Carp, koji je za Detektor rekao da postoje snažni dokazi o centrima za obuku u BiH i Srbiji.
„Naše vlasti znaju točno gdje su se treninzi odvijali, u kojim kampovima, i kako su ljudi došli do tih lokacija. Znamo i kako su instruktori iz Wagnerove grupe stigli, o čemu su govorili i kakva je obuka provedena“, rekao je Carp.
Dodao je da je značajan dio dokaza prikupljen zahvaljujući infiltraciji moldavskih agenata u grupe koje su se obučavale, uglavnom u Rusiji, ali i na Balkanu.
„Zato smo dokumentirali apsolutno sve što su radili. (…) U Bosni su trenirali upravljanje dronovima i učili kako organizirati masovne nerede te kako isprovocirati policiju da izazove nasilnu reakciju“, objasnio je Carp za Detektor.
Tužitelji i sigurnosni stručnjaci u Moldaviji, kao i poznavatelji političkih prilika u regiji, uvjereni su da je operaciju vodio Ilan Shor, proruski bjegunac koji živi u Rusiji.
Jedna od uhićenih, Ludmila Costenco, ranije je bila povezana sa strankom „Șor“, koju je Ustavni sud Moldavije proglasio nezakonitom 2022. godine.
Sudjelovala je u brojnim antivladinim prosvjedima.
Formiran predmet
Vlasti BiH nisu ranije surađivale s moldavskim tužiteljstvom u slučaju kampova. „Dosad nismo imali nikakav kontakt, ni izravno ni putem drugih kanala. Cilj nam je da u određenoj fazi istrage dobijemo što više informacija kako bismo mogli uputiti službeni zahtjev organima za provedbu zakona u BiH“, rekao je moldavski tužitelj Vitalie Chișcă.
Rusko veleposlanstvo u BiH u srpnju 2025. na Facebooku je izjavilo da su izjave bh. političara o kampovima „sramotne“, navodeći da je „za sve kriva zapadna propaganda koja optužuje Moskvu“.
Detektor sada može potvrditi da su u međuvremenu državni tužitelji u BiH formirali predmet.
