Ugledni njemački list Berliner Zeitung objavio je opširnu analizu u kojoj upozorava da lider HDZ-a BiH Dragan Čović i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik, svatko na svoj način, djeluju kao ključni akteri blokade europskog i zapadnog energetskog puta Bosne i Hercegovine, čime se, kako navodi list, objektivno jača ruski utjecaj u zemlji.
Energetska ovisnost kao geopolitički problem
Berliner Zeitung navodi da se Bosna i Hercegovina godinama nalazi u geopolitičkom prostoru u kojem se sudaraju interesi Zapada i Rusije. Dok je Dodikov otvoreno proruski kurs već dugo u fokusu međunarodne javnosti, uloga Dragana Čovića često ostaje u sjeni, iako je, prema ocjeni autora, njegova politika jednako presudna za očuvanje postojećeg stanja.
Poseban naglasak stavljen je na pitanje Južne plinske interkonekcije – projekta koji bi Bosnu i Hercegovinu povezao s hrvatskim plinskim sustavom i LNG terminalom na Krku, čime bi se po prvi put smanjila potpuna ovisnost o ruskom plinu koji trenutačno dolazi isključivo jednim pravcem, preko Srbije, prenosi Raport.
Medijski prostor za ruske poruke
Kao ilustrativan primjer, list navodi slučaj s kraja prosinca, kada je televizija Herceg-Bosna, za koju se navodi da je pod snažnim političkim utjecajem HDZ-a BiH, bez ikakve kritičke distance emitirala poruke ruskog veleposlanika u BiH. U tim je porukama vlastima u Bosni i Hercegovini sugerirano da se odupru, kako je navedeno, „pritisku iz Washingtona“ i nastave oslanjanje na ruski plin.
Berliner Zeitung ocjenjuje da takav pristup nije novinarski propust, već svjesna politička odluka koja se uklapa u širi obrazac blokiranja energetske diversifikacije.
Otpor Južnoj interkonekciji
List podsjeća da HDZ BiH javno opravdava protivljenje projektu Južne interkonekcije tehničkim i upravljačkim pitanjima, ali da se u Sarajevu sve češće takva obrazloženja tumače kao izgovor za sustavno odugovlačenje procesa koji bi oslabio ruski geopolitički utjecaj u zemlji.
Otvorena suradnja Čovića i Dodika
Berliner Zeitung dodatno ukazuje na otvorenu političku suradnju Čovića i Dodika, uključujući njihove javne sastanke i izjave o „dobroj suradnji“. Posebno se podsjeća na susret iz listopada, nakon kojeg su obje strane potvrdile nastavak partnerstva i nakon općih izbora 2026. godine.
Prema ocjeni lista, upravo su SNSD i HDZ BiH godinama ključni akteri blokade reformskih zakona nužnih za nastavak europskih integracija Bosne i Hercegovine.
Dvije taktike, isti ishod
U analizi se ističe da Dodik djeluje otvoreno i konfrontacijski, dovodeći u pitanje državne institucije i vežući Republiku Srpsku uz Moskvu, dok Čović koristi umjereniju retoriku, ali se služi institucionalnim vetima, ustavnim mehanizmima i političkom pasivnošću kako bi se postigao isti rezultat – politička paraliza države.
List navodi da je ova podjela uloga dugoročna i planska, pri čemu jedan akter djeluje glasno, a drugi tiho, ali s istim strateškim učinkom.
Test za Zapad
Zaključno, Berliner Zeitung naglašava da spor oko Južne plinske interkonekcije nije samo energetsko pitanje, već ključni test zapadnog utjecaja na Balkanu. Prema ocjeni autora, pitanje više nije pokušava li Rusija destabilizirati Bosnu i Hercegovinu, već kako će Europska unija i Sjedinjene Američke Države reagirati na domaće političke aktere koji tu strategiju omogućuju iznutra.
Za Njemačku i Europsku uniju, koje stabilnost Zapadnog Balkana sve više promatraju kao vlastito sigurnosno pitanje, poruka ovog teksta je jasna: bez suočavanja s politikom unutarnjih blokada, europska perspektiva Bosne i Hercegovine ostat će ozbiljno ugrožena.
