Ustavni sud Republike Srpske na sjednici održanoj 8. lipnja 2026. godine usvojio je Obavještenje o nekim pojavama od interesa za ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti, izlazeći pritom izvan okvira svojih nadležnosti. U tom Obavještenju daju mišljenje o pravnim okolnostima vezanim za visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, što dostavljaju na adrese najviših tijela entiteta s ciljem, kako kažu, donošenja zakona ili neke druge mjere koja će osigurati navodno ugroženu ustavnost i zakonitost.
Ustavni sud RS-a Obavještenje opravdava Ustavom RS-a te tvrdi da, prije svega s aspekta ustavnopravnog poretka RS-a i vitalnih nacionalnih interesa konstitutivnih naroda, “ima pravo i obvezu ukazati na određene pojave i probleme u ostvarivanju ustavnosti i zakonitosti u Bosni i Hercegovini uopće”.
Obavještenje je podijeljeno u tri dijela, a odmah u prvom dijelu Sud se osvrće na Aneks X Općega okvirnog sporazuma za mir koji definira postojanje visokog predstavnika u BiH. Tom prigodom priznaju Bonnske ovlasti, koje se u RS-u često negiraju, te kažu da je visoki predstavnik dobivanjem tih i drugih ovlasti “postao suverena institucija”. Međutim, Ustavni sud RS-a tvrdi da Bonnske i druge ovlasti, koje su usvojene kroz deklaracije, nisu dio Daytonskog sporazuma.
Ignoriranje protuargumenata i kritika Ustavnog suda BiH
Drugi dio Obrazloženja najopširniji je i u njemu detaljno obrazlažu tvrdnje koje su vladajući političari i njihovi pravnici u RS-u ponovili bezbroj puta. Na te tvrdnje, poput one da visoki predstavnik djeluje izvanustavno ili da ga mora potvrditi Vijeće sigurnosti UN-a, u javnosti smo čuli i adekvatne protuargumente, ali ih Ustavni sud RS-a u ovom Obrazloženju ignorira.
Kritiziraju i Ustavni sud Bosne i Hercegovine zbog (ne)odlučivanja o odlukama Christiana Schmidta. Ustavni sud RS-a ističe kako je paradoksalno to što Schmidt djeluje kao domaća vlast, ali njegove odluke nisu podložne kontroli Ustavnog suda jer ima međunarodni karakter, prenosi Istraga.ba.
“Ustavni sud BiH stao je na stajalište da se ovi zakoni ne trebaju, odnosno ne mogu ispitivati s formalnopravnog aspekta jer se radi o instituciji međunarodnog karaktera, ali se istodobno, što je samo po sebi kontradiktorno, ocjenjuje da su to zakoni Bosne i Hercegovine, tj. visokog predstavnika koji je djelovao kao institucija u BiH te da se isti mogu ispitivati s materijalnopravnog aspekta, zato što reguliraju materiju koja je predviđena Ustavom BiH”, navodi se u Obavještenju.
Pitanje legitimiteta i obrana Milorada Dodika
No, Ustavni sud RS-a ističe tvrdnju da za ustavnost zakona nije važna samo njegova materija, nego i nadležnosti za donošenje zakona te postupak donošenja. U tom smislu tvrde da Schmidtovi zakoni nemaju legitimitet jer, prema njima, ni Schmidt nema legitimitet. Njegovu nezakonitost pojašnjavaju u dijelu u kojem citiraju stav Vlade RS-a da Schmidt nije imenovan u skladu s Daytonskim sporazumom jer ga nije potvrdilo Vijeće sigurnosti UN-a.
Inzistiraju i na svom poznatom argumentu da bilo kakve izmjene ili donošenje zakona visokog predstavnika mora potvrditi Parlamentarna skupština BiH da bi to stupilo na snagu, stoga navode da je Schmidt na taj način više puta prekršio Ustav BiH.
Osvrnuli su se i na proces protiv Milorada Dodika u kojem su pravnici iz RS-a lošim argumentima izgubili pravnu bitku, no u ovom Obavještenju Ustavni sud RS-a ipak ponavlja te argumente kao validne te ističe da je zakon iskorišten za uklanjanje Milorada Dodika.
“Na ovaj način, ovaj zakon visokog predstavnika poslužio je za uklanjanje osoba koje nisu poštovale njegovu neustavnu političku volju”, navodi Ustavni sud RS-a.
Istina.media
