Veleposlanstvo Bosne i Hercegovine u Kraljevini Švedskoj oglasilo se o slučaju četverogodišnjeg Raifa Terzića, dječaka s poremećajem iz autističnog spektra, koji je krajem prošle godine deportiran iz Švedske u Bosnu i Hercegovinu, navodeći da o tom slučaju nije bilo službeno obaviješteno niti je zaprimilo zahtjev obitelji za konzularnu pomoć.
Slučaj Raifa Terzića izazvao je burne reakcije javnosti u Švedskoj i regiji te otvorio pitanje primjene strože švedske migracijske politike, osobito u slučajevima koji uključuju djecu s teškim razvojnim teškoćama.
Veleposlanstvo: Nema formalnog zahtjeva – nema djelovanja
U priopćenju Veleposlanstva BiH u Stockholmu navodi se da je to diplomatsko-konzularno predstavništvo za slučaj maloljetnog Raifa Terzića doznalo isključivo putem medijskih izvješća.
„Do trenutka objave spomenute informacije u medijima, Veleposlanstvo nije zaprimilo nikakav službeni zahtjev obitelji za pomoć, niti za bilo kakve konzularne ili druge usluge“, stoji u priopćenju, prenose Nezavisne.
Dodaje se da, sukladno tome, Veleposlanstvo nije imalo formalnu osnovu za djelovanje te da nema utjecaja na migracijsku politiku Kraljevine Švedske, kao ni na odluke nadležnih tijela u vezi s boravkom, povratkom ili državljanstvom.
Istodobno, iz Veleposlanstva poručuju da su i dalje spremni pružiti pomoć i informacije svim državljanima BiH, u okviru svojih nadležnosti, ukoliko se podnese odgovarajući zahtjev.
Kako je nastao „pravni vakuum“
Veleposlanstvo je pojasnilo da djeca rođena u Švedskoj ne stječu automatski švedsko državljanstvo ako roditelji u trenutku rođenja nisu bili švedski državljani.
Prema informacijama dostupnima iz medija, Raif Terzić rođen je 2021. godine u Malmöu, u vrijeme kada njegov otac Haris Terzić nije imao švedsko državljanstvo, dok je majka Nicole Eriksson imala stalni boravak. Otac je nekoliko mjeseci kasnije stekao švedsko državljanstvo, no to nije automatski promijenilo Raifov pravni status.
Kako je navedeno u priopćenju, dječak nije pravodobno upisan u matične knjige rođenih i državljana Bosne i Hercegovine, što je, prema tumačenju Veleposlanstva, dovelo do pravnog vakuuma i, posljedično, do deportacije.
Deportacija djeteta s autizmom
Švedske migracijske vlasti, nakon više odbijenih zahtjeva za državljanstvo i stalni boravak, donijele su konačnu odluku o deportaciji dječaka u Bosnu i Hercegovinu.
Prema riječima oca Harisa Terzića, odluka mu je priopćena u studenome prošle godine, uz obrazloženje da Raif najprije mora steći državljanstvo BiH, a tek potom ponovno podnijeti zahtjev za boravak ili državljanstvo u Švedskoj.
Zbog odluke Migracijskog odbora, Raif je ostao bez prava na zdravstvenu skrb, rehabilitaciju, dječji doplatak i pohađanje vrtića u zemlji u kojoj je rođen i u kojoj je živio četiri godine.
Obitelj razdvojena, dijete bez odgovarajuće skrbi
Raif, koji ne govori, nije samostalan i u potpunosti je ovisan o roditeljskoj skrbi, u Bosni i Hercegovini ima samo 84-godišnju baku koja se ne može brinuti o njemu. Kao jedino rješenje obitelji je nametnuto privremeno razdvajanje – otac je ostao s dječakom u BiH, dok su majka i mlađi sin Amar ostali u Švedskoj.
U obrazloženju švedskih vlasti navedeno je da se „obiteljski život može održavati i izvan Švedske“, što je dodatno izazvalo ogorčenje obitelji i dijela javnosti.
Humanitarna kampanja i šira rasprava
Zbog financijskih i emocionalnih posljedica deportacije, na platformi GoFundMe pokrenuta je humanitarna kampanja s ciljem pomoći obitelji Terzić tijekom prisilnog razdvajanja.
Slučaj Raifa Terzića dolazi u vrijeme kada Švedska provodi znatno restriktivniju migracijsku politiku koja, prema organizacijama za ljudska prava, sve češće dovodi do kontroverznih odluka – čak i kada je riječ o djeci i obiteljima.
Veleposlanstvo podsjeća: Dvojno državljanstvo sa Švedskom
Veleposlanstvo Bosne i Hercegovine podsjetilo je da je Švedska jedna od samo tri države s kojima Bosna i Hercegovina ima sklopljen sporazum o dvojnom državljanstvu, uz Srbiju i Hrvatsku, te da se rođenje djece može registrirati putem Veleposlanstva u Stockholmu ili u nadležnim matičnim uredima u Bosni i Hercegovini.
Istina.media
