Pregovori o dodjeli koncesije za izgradnju vjetroelektrane „Trebinje 1“ vođeni su bez javnog nadmetanja, s kinesko-singapurskim konzorcijem netransparentne vlasničke strukture i ograničenih obveza javnog izvještavanja. Nakon što su se ti investitori povukli iz projekta, Vlada Republike Srpske nastavila je pregovore s također singapursko-kineskim kompanijama sličnog kredibiliteta. Izostanak transparentnog postupka i javno dostupnih podataka o provjeri poslovanja investitora upućuju na povećan rizik od zloupotreba i korupcije u raspolaganju javnim resursima.
Projekt izgradnje vjetroelektrane „Trebinje 1“ u javnosti je predstavljen kao jedna od najvećih investicija u sektoru obnovljivih izvora energije u Republici Srpskoj. Predviđao je izgradnju vjetroparka instalirane snage veće od 500 MW u blizini Trebinja, a vrijednost projekta, kako je službeno priopćeno iz Ministarstva energetike i rudarstva RS, trebala je iznositi 1,5 milijardi KM, dok bi investitor uplatio 7,8 milijuna KM koncesijske naknade.
Međutim, već u ranoj fazi pregovora postalo je jasno da se dodjela koncesije ne provodi putem transparentnog i konkurentnog procesa. Umjesto raspisivanja javnog poziva, Vlada Republike Srpske odlučila se za izravne pregovore s kompanijama „China Power PTE. LTD“ i „Zhongbo Group“, predstavljajući ih kao investitore s velikim iskustvom u području obnovljivih izvora energije.
Ministar energetike i rudarstva Petar Đokić u ime Vlade RS je sredinom kolovoza 2024. s navedenim kompanijama potpisao Sporazum o strateškoj suradnji u području obnovljivih izvora energije. Vlasti RS nikada nisu javno iznijele dokaze o kredibilitetu tih tvrtki, niti interes drugih potencijalnih investitora, kao ni razloge za izbor pregovaračkog postupka bez konkurencije, piše TI BiH.
Iz Ministarstva energetike i rudarstva Republike Srpske, koje je vodilo pregovore, ponavljano je kako Zakon o koncesijama RS dopušta dodjelu koncesije bez javnog nadmetanja ako postoji sporazum o suradnji.
Kompanija „Zhongbo Group d.o.o. Banja Luka“ osnovana je 22. rujna 2024., tri mjeseca nakon potpisivanja sporazuma o suradnji s Vladom RS. Initially je bila u vlasništvu singapurske tvrtke „Everest Power PTE. LTD“, da bi ubrzo prešla u vlasništvo druge singapurske tvrtke – „Zodic Energy PTE. LTD“.
„Zhongbo Group (Z)“ je prema ograničeno dostupnim informacijama osnovana 1991. u Pekingu, zapošljava više od 10.000 radnika u 15 odjela te ima preko 40 podružnica. No osim podudarnosti u opisima koji se navode u priopćenjima Vlade RS, ne postoje javno dostupni dokazi da se upravo ta kompanija nalazila u pregovorima s Vladom RS.
„China Power PTE. LTD“ osnovana je 25. listopada 2023. i registrirana je kao privatna kompanija s ograničenom odgovornošću po dionicama, oslobođena obveze javnog izvještavanja (engl. Exempt Private Company Limited by Shares).
Obje kompanije – „China Power PTE. LTD“ i „Zhongbo Group“, odnosno tvrtka vlasnica banjolučke „Zhongbo Group d.o.o.“ – koriste pravne modele koji omogućuju ograničene obveze javnog izvještavanja i ne pružaju jasan uvid u stvarno vlasništvo, financijske kapacitete i porijeklo kapitala. Unatoč tomu, Vlada RS pregovarala je o ulaganju u projekt procijenjene vrijednosti veće od 1,5 milijardi KM, iako nema javno dostupnih dokaza da je provedena temeljita provjera kredibiliteta investitora.
Skupština grada Trebinja bez rasprave je usvojila Odluku o pristupanju izradi zoning plana za vjetroelektranu, čime je omogućen formalni postupak gradnje na ruralnim i poljoprivrednim zemljištima. U postupku nisu predstavljene studije utjecaja na okoliš, tehničke specifikacije ni financijske analize projekta. Načelnik Odjela za kapitalne investicije, Siniša Vučurević, imenovan neposredno prije pokretanja postupka dodjele koncesije, nije odgovarao na pitanja o ovom procesu.
Unatoč odlukama republičkih i lokalnih vlasti koje su upućivale na jasnu namjeru izgradnje vjetroparka, kinesko-singapurski konzorcij „Zhongbo Group“ i „China Power PTE. LTD“ u rujnu 2025. obavijestili su Vladu Republike Srpske da odustaju od projekta.
To je dodatno potvrdilo kritike na način odabira investitora, otvarajući pitanja o tome je li provjera ikada bila adekvatna te jesu li tehnički i financijski kapaciteti doista ocijenjeni. Umjesto pokretanja novog javnog i konkurentnog postupka, Vlada RS nastavila je pregovore s drugim kompanijama, preimenovavši projekt u „Leotar“.
Umjesto „Zhongbo Group“ i „China Power PTE. LTD“, u novi su projekt uključene „Zhongji Construction“ i „Zodic Energy PTE. LTD“, s kojima je, prema navodima resornog ministarstva, 3. listopada 2025. potpisan sporazum o suradnji.
Prema podacima iz kabineta ministra Petra Đokića, ponudu za dodjelu koncesije za izgradnju vjetroelektrane „Leotar“ dostavila je tvrtka „Zodic Energy PTE. LTD“, osnovana u ožujku 2025. u Singapuru, a nekoliko dana nakon potpisivanja sporazuma postala je vlasnik „Zhongbo Group d.o.o. Banja Luka“, koja je prethodno odustala od projekta.
Zašto je transparentnost ključna?
Izostanak javnog nadmetanja, uz nedostatak informacija o kredibilitetu investitora, povećava rizik od korupcije i dovodi u pitanje zakonitost i svrhu pregovaračkog postupka.
Cijeli proces – od prvih najava do aktualnih pregovora – pokazuje obrazac netransparentnog upravljanja u kojem se odluke o javnim resursima donose iza zatvorenih vrata. U takvom okruženju projekti obnovljivih izvora energije ne doprinose održivoj energetskoj tranziciji, nego postaju područje visokog korupcijskog rizika.
Transparency International u BiH objavio je studiju ovog slučaja, upozoravajući na širi problem u području koncesija gdje uvođenje stranih investitora pod netransparentnim uvjetima često ima ozbiljne posljedice po javni interes.
TI BiH ranije je ukazivao na to da su brojni projekti, u kojima su koncesije dodjeljivane investitorima upitnog kredibiliteta, završili arbitražnim sporovima čiju štetu i danas plaćaju građani. Najpoznatiji je slučaj „Vijadukta“, kojem je nedavno isplaćeno više od 100 milijuna KM odštete zbog sporne koncesije za projekt hidroelektrane na Vrbasu. Republika Srpska još uvijek otkupljuje koncesiju od kontroverzne tvrtke Comsar Energy, koja je stekla pravo na eksploataciju strateških rezervi ugljena potrebnih za rad RITE Ugljevik.
TI BiH također je upozoravao na netransparentnost i drugih energetskih projekata iz obnovljivih izvora. Konkretno, u slučaju izgradnje SE Trebinje 1 probijeni su svi rokovi, koncesija je prenesena na tvrtku bez kapaciteta za realizaciju, a u posao je uveden mađarski investitor koji se potom povukao. Nedavno istraživanje TI BiH otkrilo je da je novi vlasnik koncesije vrijedne 100 milijuna KM postala mađarska tvrtka bez prihoda i zaposlenih, čija je internetska stranica pokrenuta tek mjesec dana prije ulaska u posao.
TI BiH već dugo upozorava da je nužno smanjiti rizike korupcije u dodjeli i prijenosu koncesija te unaprijediti zakonski okvir i transparentnost postupaka kroz objavu svih relevantnih informacija, obvezno javno nadmetanje i jasno definirane kriterije evaluacije.
Sve promjene investitora i koncesijskih prava trebale bi biti praćene temeljitom provjerom tehničke i financijske sposobnosti te iskustva investitora, uz objavu vlasničkih struktura i uključivanje lokalne zajednice kroz javne rasprave. Zbog izostanka takve prakse i loših odluka vlasti, građani su platili stotine milijuna maraka odštete investitorima sumnjivog kredibiliteta za projekte koji nikada nisu realizirani.
Istina.media
