Hercegbosanska županija (HBŽ) gotovo dvadeset godina dodjeljivala je koncesije na temelju zakona koji „ne postoji“. Riječ je o čak 55 energetskih i rudarskih projekata vrijednih više od 1,6 milijardi eura, koje su županijske vlasti u zapadnoj Bosni i Hercegovini odobravale po propisu stavljenom izvan snage još 2007. godine.
Nezakonitost je otkrivena tek prošle godine, kada je općina Bosansko Grahovo zatražila zaštitu pred Ustavnim sudom Federacije BiH, tvrdeći da je u potpunosti isključena iz procesa donošenja odluka o dodjeli koncesija na svojem području.
„Ustavni sud FBiH nam je tada kazao da je taj zakon stavio izvan snage 2007. godine“, kazala je za Radio Slobodna Evropa (RSE) Smiljka Radlović, načelnica Bosanskog Grahova.
Ustavni sud je, među ostalim, službeno obavijestio i općinu i županijske vlasti da se propis po kojem su koncesije dodjeljivane „ne može i ne smije primjenjivati, jer ne postoji“. Unatoč toj odluci, praksa dodjele koncesija nije zaustavljena.
Zbog neprovođenja obvezujuće i konačne odluke Ustavnog suda, u slučaj se uključilo i Tužiteljstvo Hercegbosanske županije (HBŽ).
„Tužiteljstvo Hercegbosanske županije provodi sve mjere i radnje u cilju utvrđivanja kaznene odgovornosti osoba odgovornih za neprovođenje odluke“, kazali su za Radio Slobodna Evropa iz tog tužiteljstva.
Odlukom Ustavnog suda FBiH, prema ocjeni tužiteljstva i pravnih stručnjaka, u pravni vakuum dovedeni su i svi projekti koji su u međuvremenu realizirani.
Ugovori na temelju kojih su građeni smatraju se ništavnima od samog potpisivanja, što otvara pitanje zakonitosti ulaganja vrijednih milijarde eura, kao i odgovornosti onih koji su ih odobrili.
Među njima su tri izgrađene vjetroelektrane: „Ivovik“, koji je u kineskom vlasništvu, „Mesihovina“, koju je izgradila državna elektroprivreda, i „Jelovača“, koju je izgradila privatna tvrtka iz BiH, svaka vrijedna oko 100 milijuna eura.
Ovaj propust otvorio je prostor za potencijalne tužbe mještana kojima je oduzimano zemljište, ali i investitora koji su u projekte uložili milijune eura.
Kako navode u Tužiteljstvu Hercegbosanske županije (HBŽ), moguća je i kaznena odgovornost premijera i ministara iz pet dosadašnjih vlada, budući da je Ustavni sud odredio Vladu i Skupštinu Hercegbosanske županije za provedbu presude iz 2007. godine.
Dosad su saslušani predstavnici Vlade, Skupštine i Ministarstva gospodarstva. Saslušana je i županijska pravobraniteljica nadležna za zaštitu javne imovine, u svojstvu svjedokinje.
U decentraliziranom sustavu vlasti država Bosna i Hercegovina nadležna je samo za projekte koji bi se gradili na državnim granicama.
Koncesije za većinu projekata dodjeljuju entitetska Vlada Republike Srpske i deset županijskih vlada u Federaciji BiH koje, među ostalim, imaju nadležnosti u gospodarstvu.
Koliko je koncesijskih ugovora potpisano?
Prema podacima do kojih je došao RSE, Vlada Hercegbosanske županije (HBŽ) potpisala je najmanje 55 koncesijskih ugovora za projekte iz područja energetike, rudarstva i turizma, od kojih je šest raskinuto.
Ukupna procijenjena vrijednost tih investicija premašuje 1,6 milijardi eura.
Procijenjena vrijednost 18 vjetroparkova iznosi oko 1,5 milijardi eura.
Vjetroelektrana Ivovik, koja je u potpunosti u kineskom vlasništvu, izgrađena je i nalazi se u probnom radu. Od početka gradnje traje spor vlasti i mještana koji tvrde da im je nezakonito oduzeto zemljište na kojem je izgrađen dio elektrane.
„Ako nema zakona, onda nema ni prava. Svaka koncesija je ništavna. Po mom mišljenju, ta odluka Ustavnog suda FBiH mora utjecati i na Ivovik, jer je i raspolaganje zemljištem, po tom nepostojećem zakonu, ništavno“, kazao je za RSE Perica Babić, odvjetnik mještana.
Projekt Vjetroelektrane Ivovik trenutačno je najveće kinesko izravno ulaganje u Bosni i Hercegovini.
Osim toga, vjetroelektrana Mesihovina, u vlasništvu Elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, puštena je u rad 2018. godine.
Ta je elektroprivreda dobila i koncesiju za izgradnju još jednog vjetroparka, Poklečani. Tome se protive mještani i ekološke udruge jer je planiran na rubu zaštićenog prirodnog područja.
Vjetroelektranu Jelovača za vlastite potrebe izgradila je i privatna tvrtka FEAL, jedna od najvećih proizvođača aluminijskih proizvoda u BiH.
Iz ovih tvrtki nije odgovoreno na upit RSE-a jesu li se obratili vlastima, ili vlasti njima, u vezi s mogućom ništavnošću koncesijskih ugovora.
Vjetroelektrana bi se trebala graditi na granici s Parkom prirode Blidinje (arhivska fotografija).
Osim vjetroelektrana, Hercegbosanska županija (HBŽ) dodijelila je i koncesije za najmanje pet solarnih elektrana čija se vrijednost procjenjuje na više od 690 milijuna eura.
Svi solarni parkovi nalaze se u različitim fazama planiranja, a koncesionari i dalje traže financijere.
Koncesije su dodjeljivane i za eksploataciju mineralnih sirovina, ponajprije dolomita, vapnenca i građevnog kamena, ali i ugljena lignita, magnezija i drugih sirovina kojima je taj dio BiH bogat.
Politička šutnja
Pet premijera i pet vlada Hercegbosanske županije (HBŽ), postupajući po prijedlozima pet različitih ministara gospodarstva, sudjelovalo je u dodjeli koncesija od 2008. do 2025. godine na temelju zakona koji je u tom razdoblju bio izvan pravne snage.
Nijedan od bivših ili sadašnjih dužnosnika nije odgovorio na pozive Radija Slobodna Evropa da se očituju o ovom slučaju.
Bez odgovora je ostalo i Ministarstvo gospodarstva Hercegbosanske županije (HBŽ), koje nije reagiralo na pisani upit RSE-a.
U tom je upitu zatraženo objašnjenje kako vlasti namjeravaju riješiti status najmanje 55 koncesijskih ugovora dodijeljenih u tom razdoblju, a koje Ustavni sud Federacije BiH, Tužiteljstvo Hercegbosanske županije (HBŽ) i pravni stručnjaci smatraju ništavnima od samog potpisivanja.
Predsjednik Skupštine Hercegbosanske županije Jozo Ćosić kazao je za RSE da je usvojen nacrt novog zakona o koncesijama, ali da se čeka da ga Vlada uputi u formi prijedloga.
„Nadam se da će se pred zastupnicima naći u narednih mjesec ili dva. Vjerojatno će se pitanje ranije izdanih koncesija riješiti u završnim odredbama. To pravnici završavaju. Ne znam detalje“, kazao je Ćosić za RSE.
Kako se došlo u ovu situaciju?
Ustavni sud Federacije BiH utvrdio je u rujnu 2007. godine da je Hercegbosanska županija (HBŽ) donijela Zakon o koncesijama bez obveznih konzultacija s općinama na čijem se području nalaze prirodni resursi i imovina poput zemljišta, šuma i ruda.
Županijskim vlastima dan je rok do svibnja 2008. godine da donesu novi zakon u skladu s Ustavom. Umjesto donošenja novog zakona, vlasti su u lipnju 2008. godine izmijenile i dopunile stari zakon, iako je on, prema odluci Ustavnog suda FBiH, prestao vrijediti dva mjeseca ranije.
Taj „dopunjeni zakon“, kako je gotovo dva desetljeća kasnije naveo i sam Ustavni sud FBiH u drugoj odluci iz 2025. godine, „nije se mogao i smio primjenjivati“.
U obrazloženju nacrta novog zakona o koncesijama iz prošle godine, u koji je RSE imao uvid, vlasti su navele da se „usvajanjem dopuna zakona pretpostavljalo da je presuda Ustavnog suda provedena“. Taj bi se zakon uskoro trebao naći pred zastupnicima.
Vlasti dodatno navode i da „cijelo ovo vrijeme, u proteklih gotovo 18 godina, nije bilo nikakve reakcije Ustavnog suda po ovom pitanju“.
Međutim, iz Ustavnog suda FBiH za RSE su kazali da je njihova odluka objavljena u Službenim novinama FBiH i da Sud nije imao obvezu o tome obavještavati Vladu Hercegbosanske županije niti pratiti izvršenje presude.
Što će biti s koncesijama?
„Neznanje pravnih propisa ne ispričava od odgovornosti, osobito onoga tko je dužan znati, a oni su bili dužni znati da postoji odluka Ustavnog suda. Ako je nešto učinjeno protivno odluci Ustavnog suda, takvi pravni akti su ništavni“, kazao je za RSE Šahbaz Džihanović, bivši sudac Ustavnog suda FBiH.
Džihanović navodi da se ništavnost svih rješenja o koncesijama mora utvrditi u posebnom sudskom postupku.
Isto navode i iz Tužiteljstva Hercegbosanske županije (HBŽ), ističući da se „akt donesen bez pravne osnove ili suprotno obvezujućoj sudskoj odluci smatra ništavnim od samog početka (‘ex tunc’)“.
Iz Tužiteljstva Hercegbosanske županije (HBŽ) navode da nisu nadležni za pokretanje postupka utvrđivanja ništavnosti ugovora o koncesijama, već „tijelo nadležno za zaštitu imovine Hercegbosanske županije“.
Nadležna javna pravobraniteljica Hercegbosanske županije Ankica Sliško nije odgovorila na upit RSE-a je li pokrenula postupak utvrđivanja ništavnosti ugovora.
S obzirom na stavove Ustavnog suda i Tužiteljstva Hercegbosanske županije (HBŽ), bivši i sadašnji županijski dužnosnici mogli bi se suočiti s mogućim tužbama Tužiteljstva, općina, mještana i investitora koji su u projekte uložili milijune eura.
Iz Tužiteljstva Hercegbosanske županije (HBŽ) za RSE su naveli da su „pribavili mišljenja, informacije, podatke i određene materijalne dokaze“.
Dosad nijedna optužnica nije podignuta.
