Pametno, neustrašivo novinarstvo

VLAST OPRALA RUKE, NO Kamenolom u Jablanici do 2008. imao federalnu dozvolu, a 2006. okvalificiran kao “javni interes općine”

Selo oblijepljeno smrtovnicama žrtava, a nadomak ostataka kuća gomile neraščišćenih stijena, koje su se sručile niz vododerinu iz obliženjeg kamenoloma.

Mjesec nakon bujičnih poplava, Donja Jablanica pokušava razumjeti šta se u jednoj noći dogodilo, dok institucije vlasti nastavljaju tvrditi da nisu dozvolile rad kamenoloma, piše RSE.

Poplave koje su pogodile to područje na jugu Bosne i Hercegovine pokrenule su početkom listopada klizište i iza sebe ostavile 19 žrtava.

Županijsko tužiteljstvo otvorilo je istragu koja bi trebala utvrditi odgovornost za kamenolom koji je dvadesetak godina radio 500 metara od kuća u Donjoj Jablanici.

Dok čekaju na obnovu sela i saniranje kamenoloma, mještani strahuju da bi nove padavine mogle pokrenuti stotine tona kamena preostalog u klancu iznad naselja.

“Ljudi su frustrirani, jer nam ne daju informacije. Ne znamo jesmo li sigurni. Znalo se sve šta se tamo tamo radi, a sad se svi pretvaraju”, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) jedan od mještana čiji identitet je poznat redakciji.

Kamenolom od koga se nakon tragedije ograđuju sve razine vlasti, počeo je s radom 2002., a dokumenti, koje je RSE imao na uvid, pokazuju da je po svemu sudeći do 2008. imao dozvolu vlasti entiteta Federacija Bosne i Hercegovine.

Također, nalazi se na državnom zemljištu kojim raspolaže poduzeće u većinskom vlasništvu županijske vlade, dok su njegov rad općinske vlasti 2006. okvalificirale kao “javni interes općine”.

Za Anesa Podića, iz organizacije “Eko akcija” iz Sarajeva, nema dileme da je, suprotno tvrdnjama vlasti, kamenolom bio poznat institucijama.

“Bio je vidljiv golim okom i vidjeli su se bageri gore. Meni je problematično to što su institucije morale znati za to, ali niko ništa nije uradio da to promijeni”, kaže Podić.

Da postoji mogućnost da je kamenolom jedan od uzroka tragedije u Donjoj Jablanici, prvi je izjavio predsjednik Vlade Federacije BiH Nermin Nikšić, netom nakon poplava.

No, tada je rekao da entitetska vlast nikada nije dala dozvole za rad kamenoloma.

Slične izjave, iz kojih proizlazi da institucije za njega nisu znale, uslijedile su i od predstavnika lokalne i vlasti Hercegovačko-neretvanske županije.

“Nije se pojavio iz čista mira, ali hajde sad da se pretvaramo da nismo znali. Imaju tragovi, arhive, ali mislim da će tu biti zataškavanja. To su sve stranačke ekspoziture, a vrana vrani oči ne vodi”, ističe Podić.