Prijedlog Zakona o izmjenama Zakona o plinovodu „Južna interkonekcija BiH i RH“, koji je Vlada FBiH uputila u hitnu proceduru, štetan je za interese građana i Federacije BiH te otvara prostor za pogodovanje nepoznatom investitoru bez iskustva, poručuju organizacije Aarhus centar u BiH i CEE Bankwatch Network, te navode da su uputile zahtjev relevantnim institucijama da ovaj Zakon bude povučen iz hitne procedure.
Na temelju pravne i financijske analize spornog prijedloga zakona koji su izradile, organizacije ističu da se ovim zakonom omogućuje netransparentna i nezakonita dodjela kapitalnog infrastrukturnog projekta, bez izrade studije izvedivosti i provedbe natječaja, na štetu javnog interesa građana i države Bosne i Hercegovine.
„Radi se o prijedlogu Zakona koji nije u skladu s Ustavom BiH, Ustavom FBiH, pravnom stečevinom EU, kao ni zakonima BiH i FBiH, te ga je Vlada FBiH dužna povući radi zaštite javnog interesa”, izjavila je Nina Kreševljaković iz Aarhus Centra. „U ovom Zakonu ključna prava i obveze investitora ostaju nedefinirane i prepuštene naknadnim dogovorima između Vlade FBiH i privatne kompanije, što predstavlja ozbiljan pravni i financijski rizik za FBiH”, nastavlja Kreševljaković.
„Vlada FBiH do danas nije izašla s izračunom koliko bi „plinofikacija” FBiH mogla koštati građane niti zašto se federalna kompanija BH-Gas zamjenjuje privatnim investitorom koji je tek nedavno osnovao kompaniju za potrebe ovog posla i nema nikakvog iskustva u radu s izgradnjom plinske infrastrukture”, kaže Pippa Gallop iz CEE Bankwatch Network. „Jedina vidljiva „referenca” ove kompanije za vođenje ovako složenog projekta je njena politička povezanost s američkim predsjednikom Trumpom, a ne tehničko ili operativno iskustvo“, nastavlja Gallop.
„U trenutku kada svjedočimo novoj svjetskoj energetskoj krizi koja je još jednom prouzročena ovisnošću o fosilnim gorivima i kada Europa intenzivno ulaže u mjere kojima će se smanjiti ovisnost o fosilnom plinu, ulaganje u projekte višestrukog povećanja ovisnosti o uvoznom fosilnom gorivu, u državi koja gotovo da ne troši plin, predstavlja dugoročni rizik za energetsku i financijsku stabilnost FBiH”, kaže Gligor Radečić iz CEE Bankwatch Network.
„Beskičmenjaci koji upravljaju našom državom ponašaju se kao vazali diktatora sa zapada i prepuštaju energetski suverenitet BiH u ruke privatne kompanije koju su uspostavili Trumpovi trabanti i koja je pod izravnom kontrolom dokazano nepredvidive Trumpove desničarske administracije. Taj potez će dovesti Bosnu i Hercegovinu u poziciju kolonije čija će budućnost ovisiti o hirovima jednog čovjeka i njegove radikalne politike. A u proteklom razdoblju smo svjedočili kako se ta politika odnosi prema svojim dugogodišnjim saveznicima“, kaže Denis Žiško iz Aarhus centra u BiH.
„Iz tog razloga zahtijevamo hitno povlačenje zakona iz procedure, donošenje odluka o energetskom sektoru na temelju realne strategije za dugoročno održiv razvoj energetskog sektora, koju tek treba donijeti, te izradu nove studije izvedivosti za projekt Južne interkonekcije i plinofikacije FBiH, uz široku javnu raspravu i uključivanje neovisnih stručnjaka i šire javnosti“, zaključuje Žiško.
Zahtjev upućen FBiH parlamentarcima možete pronaći na ovoj poveznici.
Pravnu i financijsku analizu spornog prijedloga Zakona možete pronaći na ovoj poveznici.
Istina.media
