Četiri od deset kandidata na izbornim listama moraju biti žene, ali kada se odlučuje o tome tko će biti na čelu tih lista, ta pravila više ne znače mnogo. Na općim izborima svega 13,5 posto žena predvodi redovne kandidatske liste, što je manje i u odnosu na izbore 2022. godine, kada su žene bile na čelu 22 posto kandidatskih listi.
Duška Jurišić, nositeljica izborne liste, smatra da broj žena koje predvode liste zavisi isključivo od vodstva političkih stranaka.
“U velikom broju političkih stranaka očekuje se apsolutna poslušnost i lojalnost vođi, dok je spremnost žena da iznesu svoje mišljenje i kažu što misle nešto što bosanskohercegovačkoj politici još uvijek ne odgovara”, kazala je Jurišić.
Smatra da bi veće učešće žena bilo korisno za društvo, ali među liderima još nema dovoljno svijesti i interesa. Odbacuje tezu da birači nisu spremni glasati za žene, naglasivši da birači biraju osobe kojima vjeruju, a ne po spolnom osnovu.
Zakon garantuje da najmanje 40 posto kandidata budu žene, no politička moć, novac i ključne odluke unutar stranaka i dalje se nalaze u rukama muškaraca. Posljednji Gender indeks za BiH, koji su izradile Agencija za statistiku BiH i Agencija za ravnopravnost spolova BiH, pokazuje da žene u BiH znatno rjeđe od muškaraca dolaze na mjesta s kojih se odlučuje o zakonima, novcu i vođenju institucija, navodi se u podacima.
Antirodni narativi i kontrola resursa
Aktivistkinja za ljudska prava Dragana Dardić ocjenjuje kako je mali broj žena na čelu listi dio trenda muške dominacije u politici koji traje već trideset godina, piše Radio Slobodna Evropa.
“U posljednjih nekoliko godina ponovno su izraženiji konzervativni i antirodni narativi, koji ženama dodjeljuju uloge isključivo u krugu obitelji, a ne u javnoj i političkoj sferi”, navodi Dardić.
Dodaje da žene često dobivaju mjesta na listama samo radi ispunjenja zakonske kvote od minimalno 40 posto, dok su nosioci lista u više od 85 posto slučajeva muškarci jer se pozicije unaprijed dogovaraju, zaključila je Dardić.
Sličan problem postoji i u financiranju, s obzirom na to da analiza Transparency Internationala BiH, objavljena početkom ove godine, pokazuje da političke stranke više od 70 posto svojih prihoda ostvaruju iz javnih proračuna, ali postoji malo transparentnosti i odgovornosti.
Damjan Ožegović podsjeća da Zakon o financiranju političkih stranaka predviđa da se deset posto novca koji stranke dobivaju iz javnih sredstava raspodjeljuje prema broju mandata koje osvoje pripadnici manje zastupljenog spola.
“Međutim, ne postoji obaveza da se taj novac troši za aktivnosti organizacija žena, unapređenje njihovog položaja ili za povećanje njihove vidljivosti, već se troši prema nahođenju stranačkih lidera”, upozorio je Ožegović.
Zakonski okviri i stvarni rezultati
Iako Zakon o ravnopravnosti spolova i Izborni zakon BiH propisuju stroga pravila o zastupljenosti i rasporedu kandidata prema kojima među prva dva kandidata mora biti najmanje jedna osoba manje zastupljenog spola, među prvih pet najmanje dvije, a među prvih osam najmanje tri, stvarna zastupljenost u institucijama vlasti i dalje izostaje.
Prema podacima Transparency Internationala BiH, nakon općih izbora 2022. godine, žene su činile samo 16,66 posto zastupnika u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH. U Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH žene su činile 26,5 posto zastupnika, dok je njihov udio u Narodnoj skupštini Republike Srpske iznosio 18 posto.
U Vijeću ministara BiH u mandatu od 2022. do 2026. godine bila je samo jedna žena među devet ministara, dok su u vladama Republike Srpske i Federacije BiH žene zauzimale po četvrtinu ministarskih pozicija, što potvrđuje da je stvarna politička moć i dalje znatno manja nego u zemljama Europske unije.
Istina.media
