Kantonalni sud u Zenici, Tužiteljstvo Brčko distrikta BiH, Općinski sud u Tuzli te Vrhovni sud Republike Srpske među najtransparentnijim su pravosudnim institucijama u BiH, dok su najlošije ocijenjene ujedno i one koje pokazuju zabrinjavajuću nespremnost na ozbiljnu borbu protiv korupcije.
Prema Indeksu transparentnosti pravosuđa, najbolju ocjenu ostvarili su Kantonalni sud u Zenici (indeks 87), Tužiteljstvo Brčko distrikta BiH (85) i Općinski sud u Tuzli (82). Među prvih pet našli su se još i Tužiteljstvo Zeničko-dobojskog kantona (81) te Vrhovni sud Republike Srpske (80). S druge strane, najlošije ocijenjeni su Općinski sudovi u Kalesiji i Sarajevu te Osnovni sud u Doboju (30), kao i Osnovni sud u Zvorniku (29) te Općinski sud u Srebreniku (26), koji su prepoznati kao najmanje otvorene pravosudne institucije u BiH (rezultate za sve sudove i tužiteljstva pogledajte u analizi TI).
Rezultati istraživanja Indeksa transparentnosti, koji mjeri razinu proaktivne, reaktivne i medijske transparentnosti, pokazuju kako jedna trećina, odnosno 32 od ukupno 94 pravosudne institucije na svim razinama u BiH uopće ne odgovara na medijske upite o svojim predmetima. Osim toga, 50% tužiteljstava ignoriralo je novinarske upite o sadržaju žalbi na presude, dok je 62% sudova odbilo dostaviti ili u potpunosti zanemarilo zahtjeve za informacijama o presudama koje su donijeli.
Zahtjevi novinara za dostavu audiovizualnih materijala, snimki i pristup optužnicama najčešće se odbijaju, što dodatno otežava javni nadzor nad radom pravosuđa.
Indeks transparentnosti ocjenjuje dostupnost informacija na internetskim stranicama, odgovore na zahtjeve za pristup informacijama i suradnju institucija s medijima, pri čemu svaka od triju komponenti nosi određen broj bodova (52, 30 i 18), a zbroj tih bodova daje ukupnu ocjenu na ljestvici od 0 do 100.
Sveukupno gledano, analiza pokazuje blago poboljšanje u odnosu na 2022. godinu – više od polovice zahtjeva za pristup informacijama riješeno je u zakonskom roku uz potpune odgovore, a broj ignoriranih zahtjeva smanjen je s 16% na 12,8%. Ipak, zabrinjava porast broja odbijenih zahtjeva, što upućuje na sve zatvoreniji pristup institucija.
Dodatno zabrinjava to što institucije pravosuđa različito tretiraju podnositelje zahtjeva – TI BiH je u više od 70% slučajeva dobio potpune odgovore u zakonskom roku, dok su građani iste informacije dobili u samo 35% slučajeva. Trećina zahtjeva građana ostaje bez odgovora, a svaki deseti biva odbijen, što ukazuje na diskriminaciju i sustavno uskraćivanje prava javnosti na informacije.
Proaktivna transparentnost dodatno je narušena – broj sudova koji objavljuju godišnje planove pao je sa 61 na svega 23, dok većina sudova i tužiteljstava i dalje ne objavljuje svoje proračune na internetskim stranicama. Iako je ostvaren značajan napredak u redovitom objavljivanju rasporeda ročišta (71 od 74 suda), i dalje postoji ozbiljan deficit u objavi sudskih odluka – presude 34 suda i dalje nisu dostupne javnosti.
Dostupnost informacija o potvrđenim optužnicama znatno je povećana – broj tužiteljstava koja objavljuju cjelovite optužnice porastao je s tri u 2022. na jedanaest u prošloj godini. No, šest tužiteljstava u BiH ne objavljuje informacije o predloženim mjerama pritvora za 2024., dok je 2022. to bio slučaj samo kod jednog tužiteljstva.
Transparentnost pravosuđa ključna je za odgovornost institucija, povjerenje građana i borbu protiv korupcije. No, analiza TI BiH i BIRN-a BiH pokazuje da sudovi i tužiteljstva u BiH i dalje ne zadovoljavaju osnovne standarde otvorenosti. Istraživanja ukazuju na proizvoljnu primjenu Zakona o slobodi pristupa informacijama, česta kašnjenja, nepotpune odgovore i kršenja zakonskih procedura. Ovi rezultati odražavaju širi trend ograničavanja prava na pristup informacijama, što je TI BiH uočio još 2023. u svojim kritikama na Prijedlog zakona koji umanjuje postojeća prava i nije usklađen s međunarodnim standardima.
TI BiH stoga podsjeća sve predstavnike institucija, a posebno one u pravosuđu, na važnost prava na slobodan pristup informacijama i značaj proaktivne transparentnosti kao ključnih mehanizama za ostvarivanje prava građana i unaprjeđenje pristupa pravdi, čime se jača odgovornost i integritet javnog sektora – što su ključni preduvjeti za učinkovitu borbu protiv korupcije.
Više čitajte OVDJE
