Plan rasta, točnije novac namijenjen za Bosnu i Hercegovinu iz europskih fondova, za sada ostaje mrtvo slovo na papiru. Novi pokušaj da se ovo pitanje riješi je danas, za kada je zakazana sjednica Vijeća ministara. Riječ je o planiranom iznosu većem od 800 milijuna eura.
Ipak, europski put je tema, kažu mnogi, koja u izbornoj godini nije atraktivna za političke lidere. Napredak je svakako izostao i prethodnih godina, a ovo će biti tek još jedna godina u nizu neuspjeha na europskom putu, prenosi N1.
„Blokirana tranša od 70 milijuna eura: ključ u rukama ministra financija“
Više ni optimizam ne stanuje u glavama predstavnika vlasti, ali ni stručne javnosti. Otvoreno o najvažnijem europskom financijskom dokumentu namijenjenom zemljama Zapadnog Balkana, u kontekstu Bosne i Hercegovine, kažu:
„Plan rasta EU i BiH – gdje je zapelo?“
Studeni 2023. – EU pokreće Plan rasta vrijedan 6 milijardi eura; za BiH predviđeno oko 1,085 milijardi eura.
2024. – BiH više puta kasni i dostavlja neusuglašenu Reformsku agendu – EU ne odobrava prvu tranšu.
Jesen 2024. – Ostale zemlje regije dobivaju zeleno svjetlo i počinju povlačiti sredstva, BiH ostaje jedina bez odobrenja.
Kraj 2024. / 2025. – Europska komisija umanjuje indikativnu alokaciju BiH za oko 10 % zbog kašnjenja.
2026. – BiH još nije povukla prvu tranšu (oko 70 milijuna eura) jer nisu ispunjeni svi reformski i tehnički uvjeti.
Neizvjesno je hoće li se nakon današnje sjednice stvari pokrenuti s mrtve točke kako bi se odblokirala tranša od oko 70 milijuna eura. Ključne točke su u rukama ministra financija BiH Srđana Amidžića, a najavljena informacija o dva nužna sporazuma, o grantu i zajmu.
„To se ne događa, ne mogu odgonetnuti u čemu je problem. Ono što se meni čini jest da ne postoji, što je magični odgovor za većinu problema u BiH, nedostatak političke volje. Moguće je da politička volja, odnosno njezin izostanak za naš napredak prema Europi i projektima vezanim uz reforme, upravo iz Banje Luke ne postoji, a HDZ to prati. Ne žele to priznati jer će ih građani pitati ‘jeste li normalni’, ali tako je“, rekao je Edin Forto, ministar prometa i komunikacija BiH.
„Dodik: ‘Što će nam EU ako nemamo ravnopravan status?’“
Mnogi bi rekli da su megalomanski zahtjevi SNSD-a presudili europskom putu. Sve ključne pozicije htjeli su za sebe, na što Trojka nije htjela pristati. Posljednji udarac zadaje predsjednik SNSD-a Milorad Dodik izjavama kako je Europska unija propali projekt.
„Ukoliko ne uspijemo dobiti ravnopravan status, što će nam EU? Zato mislim da je vrijeme da se s tim stane. Vidjeli ste neki dan da Njemačka predlaže pet zemalja koje bi činile Europu prve brzine, a onda bi nas primili – u koju brzinu? Bez prava, date sve, nemate pravo odlučivanja. To je EU, to je laž“, rekao je 30. siječnja Milorad Dodik.
Određene informacije idu u smjeru da su i predstavnici Europske unije u Bosni i Hercegovini zabrinuti razinom nezainteresiranosti za zadatke koje je pred bh. vlasti ranije postavio Bruxelles. O tome možda najbolje govori i nedavna izjava Dragana Čovića.
„Evidentno je da je sada institucijama EU mnogo više stalo nego nama, nekima od nas, da otvorimo pregovarački proces. Nitko nije vjerovao da će netko za nama ovakvim intenzitetom tražiti ubrzanje tih procesa prije godinu ili dvije. Sada se stvari mijenjaju i bilo bi naivno to vrijeme ne iskoristiti“, naveo je 2. veljače Dragan Čović, predsjednik HDZ-a.
„Gavran: nema ni minimuma uvjeta za otvaranje pregovora“
Bosna i Hercegovina trenutno, uz Kosovo, ostaje na dnu ljestvice zemalja koje koriste stotine milijuna eura za različite projekte. Ovdje se od najmanjeg tehničkog pitanja pravi vrhunsko političko pitanje, kaže stručnjak iz ove oblasti Haris Plakalo.
„Moramo znati da su ta sredstva prije svega planirana za demokratizaciju institucija, vladavinu prava, privatni sektor, jačanje stavki u proračunu, za obrazovanje, turizam i poljoprivredu. Međutim, upravo zbog nepostojanja političkog kompromisa i očitih političkih agenda koje rade na blokiranju europskih integracija i europskog puta BiH, svjedočimo opstrukciji tog puta“, objasnio je Plakalo iz Europskog pokreta u BiH.
Igor Gavran, ekonomski analitičar, dodao je:
„Uz neispunjavanje uvjeta za povlačenje tranši iz Plana rasta, Bosna i Hercegovina još nije ispunila ni minimum uvjeta za otvaranje pregovora, što se ogleda u usvajanju novog zakona o VSTV-u, izmjenama Zakona o Sudu BiH te imenovanju glavnog pregovarača s EU. U praksi je sve postalo prvoklasno političko nadmudrivanje.“
Europske reforme svedene su na političko nadmudrivanje.
