Dvadesettrogodišnja Iranka Najmeh Amini, studentica računovodstva, osuđena je na smrt zbog navodnog bogohuljenja u objavi na društvenim mrežama. Presuda je izazvala zabrinutost međunarodnih organizacija za ljudska prava koje upozoravaju da iranske vlasti sve češće koriste smrtnu kaznu kao sredstvo zastrašivanja i gušenja neslaganja s režimom, piše britanski Guardian.
Amini se trenutačno nalazi u zatvoru Vakilabad u gradu Mashhadu na sjeveroistoku Irana. U dva odvojena sudska postupka, pred revolucionarnim i kaznenim sudom, izrečene su joj smrtna kazna i zatvorska kazna dulja od 12 godina.
Prema informacijama organizacije Human Rights Activists in Iran (HRAI), koja se poziva na izvor blizak njezinoj obitelji, Amini je osuđena na smrt zbog optužbe za sab ol-nabi, odnosno vrijeđanje proroka Muhameda.
U drugom postupku osuđena je na 12 godina, šest mjeseci i jedan dan zatvora zbog optužbi koje uključuju djelovanje protiv nacionalne sigurnosti i širenje propagande protiv režima.
Uhićena tijekom masovnih prosvjeda
Mlada studentica uhićena je tijekom masovnih prosvjeda koji su u siječnju zahvatili Iran, a koje su vlasti nasilno ugušile.
Prema izvješćima organizacija za ljudska prava, tijekom obračuna s prosvjednicima ubijene su tisuće ljudi, dok je novinska agencija Hrana, povezana s organizacijom HRAI, izvijestila da je uhićeno više od 50.000 osoba.
U audiosnimci objavljenoj prošlog mjeseca iz zatvora Amini je pozvala međunarodnu zajednicu da reagira. Obratila se Ujedinjenim narodima, odvjetnicima i organizacijama za zaštitu ljudskih prava, tražeći da istraže njezin slučaj.
„Danas ne želim od sebe praviti heroinu. Želim samo jedno: budite moj glas“, poručila je.
„Ja sam nevina mlada djevojka s toliko nada i snova. Imam roditelje koji me čekaju. Obitelj koja svaku noć, u strahu da će me izgubiti, dočekuje jutro“, kazala je Amini.
Više od 600 pogubljenja od početka godine
Organizacije za ljudska prava upozoravaju da iranske vlasti sve intenzivnije koriste smrtnu kaznu kako bi širile strah među stanovništvom i suzbile protivljenje režimu.
Prema podacima organizacije Iran Human Rights (IHRNGO), sa sjedištem u Oslu, od početka 2026. godine u Iranu je izvršeno više od 600 pogubljenja.
Direktor te organizacije Mahmood Amiry-Moghaddam upozorio je da slučaj mlade studentice predstavlja ozbiljan znak upozorenja.
„Osuđivanje mlade žene na smrt zbog onoga što je objavila na društvenim mrežama nosi rizik normalizacije primjene smrtne kazne protiv mirnog izražavanja mišljenja i dodatnog širenja granica njezine primjene“, izjavio je.
Dodao je kako iranske vlasti ispituju granice tolerancije međunarodne zajednice prema smrtnoj kazni.
„Ako međunarodna zajednica sada odlučno ne reagira, ovakvi slučajevi mogli bi postati mnogo češći“, upozorio je Amiry-Moghaddam.
Sud nije prihvatio njezinu obranu
Prema članku 262. iranskog Islamskog kaznenog zakona, vrijeđanje proroka Muhameda ili štovanih šijitskih vjerskih osoba kažnjava se smrću.
Ipak, članak 263. predviđa iznimke u slučajevima kada su sporne izjave izrečene pod utjecajem alkohola ili bez svjesne namjere vrijeđanja. U određenim okolnostima počinitelji i dalje mogu biti kažnjeni s najviše 74 udarca bičem.
Prema pisanju iranskog lista Khorasan, koji je potvrdio da se protiv studentice vodi sudski postupak, Amini je pred sudom izjavila da je spornu objavu napisala dok je halucinirala nakon konzumiranja psihodeličnih gljiva s prijateljima.
Njezina obrana tvrdila je da je riječ o nepromišljenoj izjavi, no sudac nije prihvatio takvo obrazloženje.
„Zašto u tom istom halucinantnom stanju niste vrijeđali druge pojedince ili protivnike režima, poput Amerike i Izraela?“, navodno ju je upitao sudac.
Smrtna presuda još nije pravomoćna i protiv nje je moguće podnijeti žalbu iranskom Vrhovnom sudu.
Strah od nadzora i zbog privatnih objava
Presuda studentici dolazi u trenutku kada iranski zakonodavci nastoje kriminalizirati kontakte sa svim stranim medijima, uključujući objave na društvenim mrežama za koje se smatra da ih financiraju druge države.
Dvadesetčetverogodišnja Elnaz, koja je sudjelovala u siječanjskim prosvjedima u Teheranu, a u ožujku bila uhićena zbog objava na društvenim mrežama, opisala je atmosferu stalnog straha i nadzora.
„Uhićena sam iako je moj profil na društvenim mrežama bio privatan. Dakle, ne moramo se brinuti samo zbog režimske kibernetičke policije. Postoji i to stalno nepovjerenje, osjećaj da me netko cijelo vrijeme promatra, čak i kada sam sama u svojoj sobi“, ispričala je.
„Bojim se bilo što objaviti na društvenim mrežama. Ali nakon svega što su nam učinili, imamo li uopće više što izgubiti? Mogu nas ubiti čak i ako ništa ne objavljujemo“, dodala je.
Iako je broj pogubljenja u Iranu posljednjih godina naglo porastao i dosegnuo najvišu razinu u posljednja tri desetljeća, smrtne kazne zbog bogohuljenja i dalje su relativno rijetke.
Posljednji dokumentirani slučaj dogodio se 8. svibnja 2023. godine, kada su Yousef Mehrad i Sadrollah Fazeli-Zare pogubljeni nakon što su proglašeni krivima za kaznena djela povezana s bogohuljenjem i aktivnostima na društvenim mrežama.
