Po dvoje, troje, a nekad i sami, mještani Podnovlja kod Doboja i drugu noć zaredom dežuraju pored jumbo plakata koji su postali simbol njihova otpora gradnji više od stotinu solarnih elektrana na oko 28,5 hektara zemljišta.
“Plakat se čuva. Obilazimo ga i pratimo što se događa. Naša grupa građana ne odustaje od svojih ciljeva. Jedini nam je cilj da se ispoštuje odluka Vrhovnog suda i nećemo stati dok pravda ne bude zadovoljena”, kaže za Radio Slobodna Europa (RSE) mještanka Ana Đukić.
Mještani čuvaju plakate postavljene 11. kolovoza uz magistralnu cestu kroz selo kod Doboja na sjeveru Bosne i Hercegovine, uvjereni da bi mogli nestati jednako brzo kao i prethodni, uklonjeni tijekom noći krajem srpnja.
Na prvom je plakatu stajalo pitanje “Tko gazi Vrhovni sud Republike Srpske?”, dok se i novim porukama inzistira na provedbi odluke najvišeg suda u tom bh. entitetu.
Vrhovni sud RS-a u travnju je presudom osporio postupak upisa zemljišta nekadašnje Zemljoradničke zadruge na Grad Doboj, koji je poslije to zemljište prodao banjalučkoj tvrtki “Etmax” koja gradi solarne elektrane.
Četiri mjeseca nakon presude, gradnja solarnih elektrana i dalje se nastavlja, iako mještani smatraju da su radovi morali biti zaustavljeni.
Umjesto toga, aktivisti i građani pozivani su na razgovor na policiju zbog plakata.
Ovo je prva presuda u korist mještana i zadrugara, oko koje se angažiralo i Pravobraniteljstvo Bosne i Hercegovine, s obzirom na to da se poljoprivredno zemljište smatra državnom imovinom i ne može biti predmet prodaje.
Iz Ureda visokog predstavnika (OHR) u BiH ranije su za RSE upozorili da slučaj u Podnovlju “izaziva ozbiljnu zabrinutost u pogledu raspolaganja poljoprivrednim zemljištem i mogućeg utjecaja na zaštitu okoliša”.
‘Borimo se slobodni protiv onih koji ne smiju pričati’
Jedan plakat identičan je prvom, koji je bio postavljen 24. srpnja, a uklonjen dvije noći poslije. Na njemu se nalaze karikature Dobojke, zastupnice Saveza nezavisnih socijaldemokrata u Parlamentu BiH Sanje Vulić, bivšeg gradonačelnika Doboja Obrena Petrovića, aktualnog gradonačelnika Borisa Jerinića i vlasnika tvrtke “Etmax” Siniše Maksimovića.
Ostala je i poruka “Tko gazi Vrhovni sud Republike Srpske?”
Na drugom je ispisana poruka “Slobodno Podnovlje, slobodni ljudi” uz slogan “Za svoja prava vrijedi se boriti!” i zahtjev da se izvrši presuda Vrhovnog suda Republike Srpske.
Oba su postavljena na improviziranoj drvenoj konstrukciji. Ana Đukić je za RSE navela kako je već prvog dana, nakon postavljanja novih plakata, došao općinski inspektor i “tražio da se izmjeste najmanje 10 metara od magistralne ceste”.
“Plakati su postavljeni na privatnom zemljištu moje obitelji. Bez rješenja o rušenju, ne smije nitko prići”, poručuje ona.
Ističe kako su pri gradnji solarnih elektrana potpuno zanemarene činjenice da su one postavljene blizu naselja, blizu škole s više od 120 učenika, te blizu izvora vode za 140 kućanstava Podnovlja.
Kaže da je presuda bila 2. travnja, a da su je dobili krajem tog mjeseca.
“Kada je presuda donesena, mi nismo ni znali za nju, a tad su tek počeli zabijati stupove u zemlju. Dok se saznalo za presudu, elektrane su već postavljene. Oni su, dakle, radili cijelo vrijeme. Mi imamo presudu u rukama i nećemo odustati dok se ona ne ispoštuje”, navodi ona.
Ističe kako je bila među mještanima koji su pozvani na policiju na razgovor.
“Inspektori su bili korektni. Mi ne crtamo nikomu metu na čelo, već samo tražimo poštovanje prava. Pitali su što su trebali pitati. Rekla sam isto što govorim svima, da neću odustati. To je zemlja mojih predaka i borit ću se da se ovo rasvijetli do kraja”, kaže ona.
Dodaje kako je ignoriranje institucija i nastavak radova nakon presude bio jedan od razloga zbog kojeg su mještani odlučili prosvjede učiniti vidljivijima.
‘Kuća mi gleda na panele’
“S prozora svoje kuće gledam na te panele. Nije mi jasno da je netko dozvolio da se to gradi u centru sela”, priča za RSE mještanin Milorad Blagojević.
Pčelarstvom se bavi više od tri desetljeća. Njegov pčelinjak nalazi se uz lokalitet na kojem se grade solarne elektrane.
Tvrdi da je od početka pokušavao razgovarati s investitorom i upozoravati na blizinu pčelinjaka, kanala i izvorišta vode koje koriste mještani.
“Pokušali smo na lijep način razgovarati, da sjednemo i vidimo može li se nešto usuglasiti. Međutim, oni su išli svojim putem. Onda smo počeli slati dopise, tražiti odgovore od institucija, upozoravati na ono što se radi. Na kraju smo došli do toga da se ljudi sami organiziraju i pokušavaju zaštititi ono što misle da treba zaštititi”, kaže Blagojević.
Prema njegovim riječima, među mještanima je posebno izražen osjećaj da institucije mjesecima prebacuju odgovornost jedne na druge.
“Pošaljete dopis jednima, oni kažu da nisu nadležni. Pošaljete drugima, oni vas vrate na početak. Tako se vrtimo mjesecima. Ljudi su umorni od toga”, kaže on.
Zemlja na kojoj su očekivali restituciju
Mještani tvrde da se među parcelama koje su bile u posjedu Zemljoradničke zadruge “Podnovlje” nalazi i zemljište koje je poslije Drugog svjetskog rata nacionalizirano i oduzeto njihovim obiteljima.
Zbog toga pojedini stanovnici kažu da su godinama vjerovali da bi eventualnim donošenjem zakona o restituciji moglo biti otvoreno pitanje vraćanja te imovine nasljednicima nekadašnjih vlasnika.
“Nije nam padalo na pamet da će to netko prodati za solarne elektrane. Ljudi su obrađivali tu zemlju, koristili je, radili na njoj. Mnogi su vjerovali da će se jednog dana raspravljati o tome komu je ta zemlja nekada pripadala i kako je završila u zadruzi”, navodi Ana Đukić.
Slično govori i Dražen Gavrić, koji sudjeluje u čuvanju plakata.
“To je zemlja koja je uređivana za poljoprivredu. Rađeni su drenažni kanali, ljudi su je obrađivali i živjeli od nje. Zbog toga mnogi danas ovo ne vide samo kao projekt solarnih elektrana, nego kao pitanje što se dogodilo sa zemljom koja je generacijama bila vezana uz ovo selo”, kaže Gavrić.
Presuda koja nije zaustavila radove
Vrhovni sud RS-a 2. travnja ove godine poništio je akt Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove kojim je zemljište bilo upisano na Grad Doboj i predmet vratio na ponovno odlučivanje.
RSE je od Vrhovnog suda Republike Srpske zatražio objašnjenje kakve posljedice presuda proizvodi na daljnji razvoj projekta.
“Sud ne komentira svoje odluke. Razlozi donošenja takve odluke sadržani su u obrazloženju odluke. Odluka je pravomoćna i ovršna i o njoj se eventualno može raspravljati samo u zakonom propisanoj proceduri ukoliko za to postoje zakonom određeni uvjeti”, navela je tajnica Suda Jelena Despotović u odgovoru za RSE.
Iz Grada Doboja nisu odgovorili za RSE zbog čega radovi nisu zaustavljeni. Nije odgovoreno ni iz dobojske Područne jedinice Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove RS-a kako su postupili nakon presude entitetskog Vrhovnog suda.
Tužiteljstvo BiH ‘prebacilo’ predmet oko uzurpacije državnog zemljišta Tužiteljstvu RS-a
Iz Tužiteljstva Bosne i Hercegovine za RSE su naveli da su predmet, formiran povodom navoda o uzurpaciji državnog zemljišta BiH, prebacili kolegama u Republici Srpskoj.
“Predmet koji se vodio u Tužiteljstvu BiH pod brojem T 20 0 KTAK 0028221 26, odlukom postupajućeg tužitelja, dana 16. travnja ove godine, ustupljen je na nadležno postupanje Republičkom javnom tužiteljstvu Republike Srpske, te se za daljnje informacije možete obratiti navedenom tužiteljstvu”, navodi se u odgovoru na upit RSE.
No, iz Tužiteljstva BiH nisu odgovorili iz kojeg je razloga predmet, koji se tiče državne imovine, prebačen na nižu razinu. Što je bilo dalje s istragom, za RSE nisu odmah odgovorili ni u Tužiteljstvu RS-a.
Iz Pravobraniteljstva Bosne i Hercegovine nisu odgovorili u kojoj je fazi predmet pokrenut u travnju radi zaštite državne imovine u Podnovlju kod Doboja, te kakve su aktivnosti pokrenute kako bi se spriječila potencijalna uzurpacija državnog zemljišta.
Predmet je pokrenut nakon prijave koju je početkom ožujka podnijela Mreža Aarhus centara za zelenu agendu i zaštitu okoliša.
Krajem travnja iz Pravobraniteljstva BiH za RSE navedeno je da i dalje nije dostavljena “većina traženih podataka”.
Bez odgovora ostala su i pitanja upućena Gradu Doboju, gradskom Odjelu za inspekcijske poslove i tvrtki “Etmax”.
RSE je tražio informacije o tome je li nakon presude vršen inspekcijski nadzor, posjeduje li investitor sve potrebne dozvole, kakav je status zemljišta i je li razmatrana mogućnost obustave radova do okončanja postupaka.
Nova kaznena prijava
Centar za humanu politiku iz Doboja podnio je kaznene prijave protiv više sadašnjih i bivših dužnosnika i službenika Grada Doboja zbog njihova postupanja u predmetu Podnovlje.
Predsjednik Centra Momir Dejanović smatra da ključni problem predstavlja činjenica da, prema njegovu tumačenju, presuda Vrhovnog suda RS-a nije proizvela posljedice koje je trebala.
“Prema našem mišljenju, nije izvršena presuda Vrhovnog suda po kojoj bi se trebao obnoviti postupak utvrđivanja vlasništva nad zemljištem. Ako taj postupak nije zakonito okončan, onda se postavlja pitanje svih kasnijih odluka koje su iz njega proizašle, uključujući prodaju zemljišta, izdavanje građevinskih dozvola i samu gradnju solarnih elektrana”, kaže Dejanović.
Paralelno s tim, policija je posljednjih dana razgovarala s više mještana i aktivista zbog plakata postavljenih u Podnovlju.
Među njima su bili Ana Đukić i Stefan Blagić iz udruge “Restart Srpska”, koja pomaže stanovnicima u organizaciji kampanje.
Blagić je za RSE 11. kolovoza, nakon saslušanja na policiji, rekao da se mještani pozivaju po nalogu Okružnog javnog tužiteljstva u Doboju.
Policijski pozivi mještanima uslijedili su nakon što je zastupnica SNSD-a Sanja Vulić najavila kaznene prijave zbog plakata tvrdeći da se njima “stavljaju mete na čelo”.
Iz dobojskog tužiteljstva nisu odgovorili na upit RSE zbog čega se na policiji ispituju mještani.
Istina.media
