Unatoč političkim ili gospodarskim utjecajima, Bosna i Hercegovina postigla je izvjestan napredak u ekološkoj demokraciji. Međutim, nedostaje puna provedba Arhuške konvencije u praksi. Neznanje i nedostatak kapaciteta službenika u pružanju informacija; dugotrajni sudski i upravni postupci; informacije koje nisu dostupne javnosti iako se odnose na projekte od javnog interesa – samo su neke od prepreka koje se ponavljaju iz godine u godinu. Samo bliska suradnja između civilnog društva i vlasti može promijeniti situaciju u Banjoj Luci“, poručio je Ratko Pilipović, pravni savjetnik Centra za životnu sredinu u Ženevi na sastanku strana – glavnog tijela nadležnog za provedbu Arhuške konvencije kojeg čine sve strane koje provode odredbe konvencije.
Vlade širom Europe, Južnog Kavkaza i Srednje Azije ne uspijevaju poštovati Arhušku konvenciju koja bi trebala jamčiti pristup informacijama, sudjelovanje javnosti u donošenju odluka i ekološku pravdu.
Izvješća iz sjene koja su pripremile organizacije civilnog društva uoči ovogodišnjeg sastanka pokazuju da, dok vlade provode opsežne izmjene svojih zakonodavnih okvira koje na papiru izgledaju progresivno, njihova primjena stagnira ili se pogoršava. Javnost se suočava sa sve većom tajnovitošću i ograničavanjem mogućnosti utjecaja na odluke te s brojnim preprekama pravdi.
Arhuška konvencija, koja je na snazi od 2001. godine, predstavlja kamen temeljac ekološke demokracije za Europu, EU i postsovjetske države, a nedavno joj se pridružila i Gvineja Bisau kao prva afrička zemlja potpisnica. Nevladine organizacije upozoravaju da trenutačni ciklus izvješćivanja jasno pokazuje sve veći jaz između obveza država i stvarnosti.
U prošlosti su se uglavnom postsovjetske zemlje i zemlje Zapadnog Balkana borile sa slabim institucijama, korupcijom i lošom provedbom zakona. Danas se zabrinjavajući trendovi pojavljuju i u Ujedinjenoj Kraljevini i državama članicama EU, gdje vlasti namjerno smanjuju transparentnost i ograničavaju sudjelovanje javnosti.
Najozbiljniji pad zabilježen je u Gruziji, koja je usvojila zakon o „stranim agentima“ i praktički eliminirala neovisne organizacije civilnog društva, slijedeći tako raniju putanju Bjelorusije. Bosna i Hercegovina nastavlja borbu sa slabom digitalizacijom, nepristupačnim informacijama i dugotrajnim administrativnim postupcima. Ukrajina, unatoč zakonodavnom napretku, suočava se s ograničenjima u području pristupa informacijama zbog izvanrednog stanja i tekućeg rata. Češka postupno skraćuje rokove i sužava opseg postupaka u kojima javnost može sudjelovati. Mađarska nije objavila nijedno izvješće koje bi omogućilo procjenu napretka. U Ujedinjenoj Kraljevini javnost je isključena iz konzultacija o zakonima o zaštiti okoliša nakon Brexita, dok nove mjere ograničavaju prava na prosvjede i pristup pravdi.
„Problem nije nedostatak zakona, već njegova praktična primjena i provedba. Mnoge države uvode amandmane i nove zakone, neke od njih u ime transparentnosti, ali se javnost i dalje bori da dobije informacije, smisleno sudjeluje ili traži pravdu“, objašnjava Martin Skalski, stručnjak za sudjelovanje javnosti iz Arnike, češke nevladine organizacije koja je dugogodišnji partner nevladinog sektora u BiH.
Od 48 strana, deset država nije podnijelo svoja izvješća o provedbi za razdoblje 2021.–2024.: Azerbajdžan, Francuska, Gvineja Bisau, Mađarska, Latvija, Malta, Nizozemska, Srbija, Slovačka i Španjolska. Samo ta činjenica ukazuje na zabrinjavajuće nepoštovanje obveza prema Konvenciji.
Potpisnice će razmotriti nalaze Odbora za usklađenost Konvencije i odlučiti o mjerama za države koje su prekršile ključne odredbe. Prema izvješćima iz sjene, nacionalno zakonodavstvo često jamči prava na okoliš samo formalno, dok pristup informacijama, smisleno sudjelovanje javnosti i mogućnost osporavanja štetnih projekata ostaju ograničeni u praksi. Nevladine organizacije naglašavaju da rade izravno sa zajednicama te stoga vide probleme koje službena izvješća često zanemaruju.
Osim nacionalnih konteksta, civilno društvo upozorava i na nedovoljno sudjelovanje javnosti na globalnoj razini. U tijeku pregovori o novoj Konvenciji o plastici navode se kao najgori primjer: znanstvenici, nevladine organizacije i predstavnici autohtonog stanovništva sustavno se isključuju iz razgovora iza zatvorenih vrata, dok lobiji petrokemijske i plastične industrije uživaju povlašten pristup i brojčano nadmašuju državne delegacije.
NEVLADINE ORGANIZACIJE POZIVAJU NA JASNIJE I ODGOVORNIJE IZVJEŠTAVANJE
Organizacije civilnog društva pozivaju na jasniji i odgovorniji sistem izvještavanja. Preporučuju harmonizaciju i standardizaciju formata kako bi se izvještaji zemalja lakše upoređivali, dopunjavanje kvalitativnih opisa obaveznim kvantitativnim podacima i indikatorima, kao i pružanje jačih smjernica nacionalnim ministarstvima zaštite životne sredine kako bi se osigurala transparentnost, značajno učešće civilnog društva i dosljedno prikupljanje podataka. Ključno je da naglašavaju da izvještavanje ne bi trebalo da se zaustavi samo na podnošenju izvještaja, već da mora biti praćeno dijalogom, povratnim informacijama i konkretnim korektivnim mjerama gdje god postoje praznine u sprovođenju.
IZJAVE STRUČNJAKA IZ NEVLADINIH ORGANIZACIJA O SITUACIJI U POJEDINIM ZEMLJAMA
„Iako su neke preporuke Komiteta za usklađenost ugrađene u nacionalno zakonodavstvo posljednjih godina – čak i nakon što je Bjelorusija prestala da bude potpisnica Arhuske konvencije – stvarnost na terenu se nastavlja pogoršavati. Zaštitnici životne sredine suočavaju se sa teškim progonom, sve nezavisne ekološke nevladine organizacije su raspuštene, a angažovanje javnosti je izuzetno ograničeno zbog odsustva organizacione podrške i nedostatka dostupnih informacija.“
Marina Dubina, direktorica likvidirane nevladine organizacije Ecohome
„Uprkos političkim ili ekonomskim uticajima, Bosna i Hercegovina je postigla izvjestan napredak u ekološkoj demokratiji. Međutim, nedostaje puna implementacija Arhuske konvencije u praksi. Neznanje i nedostatak kapaciteta zvaničnika u pružanju informacija; dugotrajni sudski i upravni postupci; informacije koje nisu dostupne javnosti iako se odnose na projekte od javnog interesa samo su neke od prepreka koje se ponavljaju iz godine u godinu. Samo bliska saradnja između civilnog društva i vlasti može promijeniti situaciju.“ Ratko Pilipović, pravni savjetnik, Centar za životnu sredinu, Banja Luka
„Gruzija zanemaruje svoje obaveze prema Arhuskoj konvenciji. Važne odluke o zaštiti životne sredine donose se bez stvarnog učešća javnosti, dok ključni sporazumi ostaju tajni. Pravda u oblasti životne sredine praktično ne postoji; sudovima često trebaju mjeseci, a ponekad čak i godine, da zakažu prvo ročište. U međuvremenu, zaštitnici životne sredine suočavaju se sa raznim oblicima represije, od krivičnog gonjenja do kampanja blaćenja i uznemiravanja. Kako se autoritarne tendencije produbljuju, njihova situacija se nastavlja pogoršavati.“ Salome Shubladze, pravnica, Social Justice Center, Gruzija
„U pripremi za članstvo u Evropskoj uniji, Republika Moldavija mora da integriše i osigura prava ljudi na pristup informacijama o životnoj sredini, da efikasno učestvuju u donošenju odluka osjetljivih na životnu sredinu i da brane svoja prava na zdravu životnu sredinu na sudu. To zahtijeva promjenu u donošenju odluka, nezavisno sudstvo i eliminaciju birokratije u obezbeđivanju pristupa informacijama o životnoj sredini.“ Ilja Trombicki, Udruženje čuvara rijeka Eco-TIRAS, Kišinjev, Moldavija
„Glavni problemi Poljske s punom provedbom Arhuške konvencije i dalje postoje godinama, posebno u pogledu smislenog sudjelovanja javnosti i učinkovitog pristupa pravosuđu u vezi s postupkom procjene utjecaja na okoliš i nekim vrstama dozvola, kao i planovima i programima. S obzirom na nedavne nalaze ACCC-a, nadamo se da će se ti problemi imati priliku riješiti u nadolazećim godinama.“
Ewa Dąbrowska, pravnica, ClientEarth, Poljska
„Izvješće Ujedinjene Kraljevine prikriva razdoblje značajnog pada u poštovanju Arhuške konvencije. Ističe pozitivne elemente, ali izostavlja novo zakonodavstvo koje predviđa stroge kazne za mirne prosvjede zbog ekološke krize te mjere koje otežavaju osporavanje velikih infrastrukturnih projekata na sudu. Ne pojašnjava da Ujedinjena Kraljevina i dalje krši odredbe Konvencije o pristupu pravosuđu zbog visokih troškova sudskih postupaka.“
Carol Day i Katie de Kauwe, u razgovoru s Environment Link, Ujedinjeno Kraljevstvo
„Ukrajina pokazuje mješavinu napretka i zastoja u provedbi ekološke demokracije. Pristup informacijama bio je ograničen zbog početka rata velikih razmjera protiv Ukrajine, ali novi alati poput baze podataka ‘Ekosistema’ i ažuriranih registara procjene utjecaja na okoliš te strateške procjene značajno su poboljšali transparentnost. Novom zakonu o gospodarenju otpadom nedostaju odredbe o sudjelovanju javnosti u licenciranju otpada i izdavanju dozvola za otpad, dok nedavno usvojeni zakon o integriranom nadzoru i sprječavanju onečišćavanja otpada sadrži detaljne odredbe o sudjelovanju javnosti.“
Olya Melen-Zabramna, pravnica, Environment-People-Law, Lavov, Ukrajina
