Europski kontinent dočekuje hladnije mjesece s najmanjim zalihama plina u posljednjih trinaest godina, što je među sudionicima na energetskom tržištu pokrenulo ozbiljnu zabrinutost i takozvanu zimsku paniku, upozorili su stručnjaci. Popunjenost skladišta plina u Europskoj uniji tijekom posljednjeg tjedna kolovoza iznosila je tek 63 posto, čime se nalazi daleko ispod višegodišnjeg prosjeka koji za ovo razdoblje obično iznosi oko 80 posto.
“Ako se aktualni spori tempo utrkivanja s punjenjem skladišta nastavi, Europska unija će u sezonu grijanja zakoračiti s količinama koje će biti približno petinu manje od petogodišnjeg prosjeka, što predstavlja najnižu zabilježenu točku još od 2013. godine”, izjavio je plinski analitičar i profesor Greg Molnar.
„Niski nivoi zaliha prirodno povećavaju rizik od veće volatilnosti cijena tijekom zime“, istaknuo je Molnar, dodajući kako bi cjelokupnu situaciju dodatno mogli pogoršati iznenadni hladni valovi ili razdoblja slabog vjetra koja redovito dižu potrošnju energenata.
Udar na britansko tržište i globalni poremećaji
Velika Britanija mogla bi se pokazati posebno ranjivom na nagle tržišne oscilacije budući da se ubraja među najveće potrošače plina na Starom kontinentu, dok istovremeno raspolaže s jednim od najmanjih domaćih skladišnih kapaciteta. Otok se u pravilu oslanja na uvoz plina plinovodima iz Europe te dolaske tankera s Bliskog istoka i iz Sjedinjenih Američkih Država. Da je situacija alarmantna, potvrdio je i izvršni direktor tvrtke Centrica, u čijem je vlasništvu British Gas, Chris O’Shea, kazavši ovaj tjedan kako Velika Britanija za predstojeću zimu ima „gotovo nimalo plina u skladištima“.
Problemi s popunjavanjem europskih rezervoara uvelike su posljedica geopolitičkih napetosti i sukoba na Bliskom istoku, nakon što su ratne operacije Sjedinjenih Američkih Država i Izraela protiv Irana teško uzdrmale izvoz nafte i plina iz perzijske regije. Dodatni udarac zadali su i neočekivano hladan završetak prethodne zime te pojačana proizvodnja električne energije iz plina tijekom ljetnih toplinskih valova, što je ubrzalo pražnjenje ionako oskudnih zaliha, prenosi Klix.
Tržišna panika i skok cijena energenata
Iako su cijene plina na europskom tržištu tijekom ljetnih mjeseci mirovale u nadi da bi se pomorski pravci poput Hormuškog moreuza mogli ponovno otvoriti, optimizam brzo kopni.
„Niko ne očekuje da će se to dogoditi u skorije vrijeme“, napomenuo je glavni analitičar za robu u nordijskoj bankarskoj grupaciji SEB Bjarne Schieldrop.
„Kao rezultat toga, europsko tržište prirodnog plina tijekom proteklog tjedna zapalo je u svojevrsnu zimsku paniku“, potvrdio je Schieldrop.
Referentne vrijednosti plina poskupjele su proteklih tjedana iznad 68 eura po megavat-satu, čime su dosegnule trogodišnji maksimum i dvostruko nadmašile cijene s početka godine. Analitičari financijske kuće Goldman Sachs upozoravaju kako bi se europska cijena mogla popeti iznad 100 eura po megavat-satu ukoliko izostane obnova isporuka s Bliskog istoka, jer će se kupci iz Europske unije morati žestoko nadmetati s azijskim tržištem za svaku raspoloživu pošiljku ukapljenog prirodnog plina.
Dok su pojedine države poput Italije i Poljske uspjele napuniti skladišta preko 80 posto, zapadna Europa suočava se s daleko lošijim brojkama. Njemačka, kao predvodnik po kapacitetima, drži tek polovicu popunjenosti, dok Belgija i Nizozemska bilježe 51, odnosno 45 posto. Britanski regulator za energetiku Ofgem već je najavio novi rast računa za kućanstva, dok vlasti u Londonu razmatraju izvanredne mjere financijske potpore kako bi spasile posrnulu domaću infrastrukturu od dugoročnog kolapsa.
Istina.media
