Izgradnja autoceste od Tuzle do Orašja jedan je od najvažnijih kapitalnih projekata u Bosni i Hercegovini. Njegova realizacija još nije ni na pomolu, a rok za izradu glavnog projekta odavno je probijen, uz opravdanje da ga koče administrativni problemi.
Građani Tuzlanske županije, a osobito poduzetnici, već 50 godina čekaju prometnice kakve dolikuju ovoj regiji Bosne i Hercegovine.
Ranijih godina optimistično su najavljivani veliki infrastrukturni projekti, među kojima i izgradnja autoceste Tuzla – Orašje. No, realizacija ugovora o dopuni idejnog i izradi glavnog projekta autoceste Orašje – Tuzla, dionica Tuzla – Maoča, suočila se s ozbiljnim kašnjenjima.
Iako je rok za završetak glavnog projekta bio planiran za sredinu 2024. godine, do realizacije nije došlo zbog administrativnih prepreka – točnije, nemogućnosti prenamjene poljoprivrednog i šumskog zemljišta u građevinsko, što je uvjet za izdavanje urbanističke suglasnosti.
To je navedeno u odgovoru Javnog poduzeća Autoceste FBiH na zastupničko pitanje koje je u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH postavio zastupnik Admir Čavalić, piše Klix.
„Iako je rok za izradu glavnog projekta bio polovica 2024. godine, zbog nemogućnosti prenamjene poljoprivrednog i šumskog zemljišta u građevinsko, a samim time i izdavanja urbanističke suglasnosti, došlo je do kašnjenja u realizaciji projekta. U narednom razdoblju JP Autoceste FBiH će pokrenuti postupak ishođenja urbanističke suglasnosti za određene dijelove dionice buduće autoceste Orašje – Tuzla, dionica Tuzla – Maoča“, navedeno je u odgovoru.
U međuvremenu, kako tvrde iz Autocesta FBiH, dok je dionica Tuzla – Maoča zakočena, planom poslovanja za 2025. godinu predviđene su aktivnosti na drugim projektima: izgradnji brzih cesta Doboj Istok – Gračanica – Šićki Brod te Šićki Brod – Dubrave – Kalesija – entitetska linija.
„Ugovori za te projekte su potpisani i njihova realizacija je već u tijeku“, poručuju iz Autocesta FBiH.
Ovo, međutim, nije prvi put da projekt izgradnje autoceste od Tuzle do Orašja nailazi na probleme. Aktivnosti su bile zakočene i prije dvije godine zbog utvrđenog rudnog polja kroz koje bi trebala prolaziti dionica od Tuzle do Srebrenika, pa se pristupilo dodatnim geostatičkim analizama koje su usporile projekt.
Ovakav razvoj događaja ponovno otvara pitanje učinkovitosti u pripremi i koordinaciji infrastrukturnih projekata u Federaciji BiH, gdje se administrativne prepreke i složeni postupci prenamjene zemljišta nameću kao ključne kočnice strateškim projektima.
Istina.media
