Crno tržište duhana, duhanskih i nikotinskih proizvoda u Bosni i Hercegovini godinama postoji te predstavlja trajan izazov koji nagriza domaće gospodarstvo. Unatoč određenim pomacima, ukupna slika pokazuje da je ilegalna trgovina i dalje snažno prisutna.
Prema recentnom istraživanju agencije IPSOS iz 2025. godine, provedenom na reprezentativnom uzorku punoljetnih građana, na tržištu BiH i dalje je prisutan značajan udio ilegalnih duhanskih proizvoda. Iako se bilježi blagi pad ilegalne potrošnje cigareta, količine ilegalnog rezanog duhana iz godine u godinu značajno rastu, tako da ti pomaci ne mijenjaju suštinu problema.
U analizi stanja za Klix.ba, ekonomski analitičar Faruk Hadžić upozorava da ovakve okolnosti upućuju na duboko ukorijenjen društveno-ekonomski fenomen.
Društvena tolerancija: kada ilegalno postaje „normalno“
Jedna od najizraženijih karakteristika crnog tržišta duhana u Bosni i Hercegovini jest visok stupanj društvene tolerancije. Za razliku od drugih oblika sive ekonomije, ilegalna trgovina duhanom često se ne doživljava kao ozbiljno kršenje zakona, već kao društveno prihvatljiva praksa.
Ona se nerijetko opravdava cijenom, dostupnošću ili osobnom snalažljivošću, dok se šire ekonomske posljedice rijetko uzimaju u obzir. Takva percepcija dodatno otežava borbu protiv crnog tržišta i predstavlja jedan od ključnih problema.
„Kada gotovo svaki drugi ili treći potrošač poznaje nekoga tko prodaje ili nabavlja ilegalni duhan, tada više ne možemo govoriti o jasnoj granici između dopuštenog i nedopuštenog“, naglašava Hadžić.
Dugoročno gledano, ovakva društvena klima čini crno tržište otpornim na institucionalne mjere i šalje poruku da je ilegalna trgovina prihvatljiva alternativa legalnom tržištu, bez ozbiljnih posljedica.
Tko su potrošači ilegalnog duhana danas?
Suprotno uvriježenom mišljenju da su potrošači ilegalnih duhanskih proizvoda isključivo socijalno ugrožene skupine, struktura potrošača znatno je šira.
„Ilegalno tržište koristi širok spektar stanovništva, uključujući i osobe s relativno stabilnim primanjima, koje svjesno biraju ilegalni proizvod jer je jeftiniji i lako dostupan“, pojašnjava Hadžić.
Veliku ulogu ima i rasprostranjenost ovih proizvoda. Tržnice i ulična prodaja i dalje su dominantna mjesta kupnje, no sve češće se ilegalni duhanski proizvodi nabavljaju i putem interneta i društvenih mreža. Time digitalni prostor postaje rastući segment sive ekonomije.
Rezani duhan: segment u kojem država gubi kontrolu
Najzorniji primjer razmjera crnog tržišta u Bosni i Hercegovini jest segment rezanog duhana. Prema istraživanju IPSOS-a iz 2025. godine, čak 94 posto ispitanih potrošača rezanog duhana u BiH kupuje ilegalne proizvode. Godišnja potrošnja ilegalnog rezanog duhana procjenjuje se na oko 2.062 tone, uz trend rasta od približno dva posto u odnosu na prethodnu godinu.
„Kada gotovo cijeli jedan tržišni segment funkcionira izvan legalnih tokova, riječ je o ozbiljnom sustavnom poremećaju. To ujedno stvara idealne uvjete za trajno postojanje crnog tržišta“, ističe Hadžić.
Hrvatska kao primjer: što donosi dosljedna politika?
Primjeri iz Hrvatske pokazuju koliko rezultati mogu biti drukčiji kada postoji jasna i dugoročna strategija. U posljednjih šest godina Hrvatska je uspjela smanjiti ukupnu potrošnju neoporezivanih duhanskih proizvoda za više od 50 posto.
Posebno se ističe segment rezanog duhana, u kojem je udio ilegalne potrošnje sveden na oko šest posto tržišta. Ti su rezultati postignuti zahvaljujući stabilnoj trošarinskoj politici, kontinuiranom institucionalnom nadzoru i uvođenju sustava sljedivosti.
„Ključ stabilnosti duhanskog tržišta leži u poreznoj politici, jer ona izravno utječe na cijene legalnih duhanskih proizvoda. Svaka nagla promjena cijena ili dostupnosti legalnih proizvoda odmah dovodi do rasta ilegalnog tržišta, koje je kasnije vrlo teško vratiti u legalne tokove. S obzirom na to da je Ministarstvo financija osiguralo kvalitetno porezno okruženje za duhansko tržište u Hrvatskoj, rezultati su pozitivni“, istaknuo je Hrvoje Stojić, glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca.
Takav pristup pozitivno se odrazio i na rast proračunskih prihoda, ali i na jačanje domaće industrije, što predstavlja primjer koji ne bi trebalo zanemariti.
„Kontinuirani pad ilegalnog tržišta jednako je važan i iz perspektive poslovnog okruženja za domaću duhansku industriju, koja je značajan investitor u Hrvatskoj, zapošljava oko 10.000 ljudi i ostvaruje izvoz od približno 400 milijuna eura“, dodao je Stojić.
Može li BiH primijeniti hrvatski model?
Iako se Bosna i Hercegovina i Hrvatska suočavaju sa sličnim izazovima, osobito zbog blizine tržišta, rezultati koje danas bilježe znatno su različiti. Zbog toga iskustvo Hrvatske otvara pitanje može li se sličan model primijeniti i u BiH.
„U Bosni i Hercegovini ilegalno tržište izravno ‘pojede’ fiskalne prihode, investicije i radna mjesta. Kada se uzme u obzir da je gotovo cjelokupna potrošnja rezanog duhana ilegalna, jasno je da država godišnje gubi desetke, ako ne i stotine milijuna konvertibilnih maraka potencijalnih prihoda“, upozorava Hadžić.
Blagi pad potrošnje ilegalnih cigareta u Bosni i Hercegovini u velikoj je mjeri rezultat pojačanih aktivnosti institucija, prije svega Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), Uprave za neizravno oporezivanje (UNO) i Granične policije BiH. Ciljanim kontrolama i zapljenama prostor za djelovanje kriminalnih mreža postupno se sužava. Međutim, takvi pomaci ostaju kratkoročni ako ne postoji kontinuitet i, još važnije, snažna potpora države.
„Brojke jasno upozoravaju da se problem neće riješiti sam od sebe. Iskustvo Hrvatske pokazuje da su održivi rezultati mogući, ali samo uz jasnu strategiju i dugoročnu institucionalnu dosljednost. U suprotnom, ilegalno tržište duhana ostat će jedan od najočitijih simptoma ekonomskih i institucionalnih slabosti Bosne i Hercegovine“, zaključuje Hadžić.
Istina.media
