Tijekom prvih devet mjeseci 2025. godine u Bosnu i Hercegovinu se slilo oko 4,3 milijarde konvertibilnih maraka po osnovi tekućih transfera iz dijaspore, pokazuju podaci Centralne banke BiH.
Time je potvrđeno da dijaspora ostaje najvažniji ekonomski motor zemlje.
Prema analizi agencije Eurostat, Bosna i Hercegovina nalazi se na drugom mjestu u Europi po suficitu osobnih doznaka iz inozemstva u odnosu na bruto domaći proizvod (BDP), što jasno ukazuje na to da je domaća ekonomija neraskidivo vezana uz novčane priljeve koji stižu od iseljenika, piše austrijski Kosmo.at.
Ovi podaci uvjerljivo demantiraju ranije strahove da će globalna financijska previranja ugroziti financijsku moć bh. dijaspore na Zapadu i njihovu sposobnost da pomažu obiteljima u domovini.
Ako se ovakav pozitivan trend nastavio i u posljednjem kvartalu protekle godine, ukupna suma doznaka za 2025. godinu trebala bi premašiti rekordnu granicu od pet milijardi maraka. Analiza strukture priljeva pokazuje da dominiraju osobni transferi s 3,262 milijarde KM, što je rast od 196 milijuna u usporedbi s 2024. godinom. Uz izravnu pomoć obiteljima, značajan udio imaju i strane mirovine koje su u promatranom razdoblju iznosile 947 milijuna KM.
Dijaspora kao ključni faktor održivosti
Svi ekonomski indikatori sugeriraju da je 2025. bila rekordna godina za financijske odnose dijaspore i domovine. Ovi priljevi izravno utječu na vrijednost svih proizvedenih dobara i usluga, odnosno na BDP zemlje. Karta koju je objavio Eurostat prikazuje utjecaj osobnih doznaka na ekonomije EU, država EFTA-e i kandidata za članstvo, pri čemu Bosna i Hercegovina zauzima visoko drugo mjesto u Europi, odmah iza Kosova.
Novac koji stiže iz inozemstva ključan je za održavanje privatne potrošnje, koja je jedan od glavnih pokretača kakvog-takvog gospodarskog rasta. Međutim, ti su priljevi izravna posljedica činjenice da Bosna i Hercegovina i dalje tavori na dnu europske ljestvice po životnom standardu, dok se građani svakodnevno bore s posljedicama visoke inflacije.
Uloga dijaspore postaje još jasnija kada se analiziraju podaci Europskog programa usporedbe cijena i BDP-a. Oni pokazuju da je BDP po stanovniku u Bosni i Hercegovini, mjeren standardom kupovne moći, dosegnuo tek 35 posto prosjeka Europske unije. Stvarna individualna potrošnja po stanovniku bila je tek nešto bolja i iznosila je 41 posto prosjeka EU. Bez „infuzije“ iz inozemstva, ovi bi postoci bili dramatično niži, a socijalna slika društva neusporedivo teža, prenosi Indikator.
