Zbog kašnjenja reformi Bosni i Hercegovini prijete, među ostalim, financijske blokade i drastično poskupljenje izvoza. Poslodavci poručuju kako je hitna reakcija nadležnih nužna, inače će sve grane gospodarstva biti u gubitku.
Vrijeme za čekanje je iscurilo – glavna je poruka današnjeg sastanka predstavnika poslovnih udruženja i komora. U veljači istječe opservacijsko razdoblje Moneyvala, a Bosna i Hercegovina nije ispunila tri ključna uvjeta: zakon o oduzimanju imovine, financiranje terorizma i registar stvarnih vlasnika. Ukoliko ne dođe do reformi, posljedice bi mogle izravno pogoditi džepove građana i račune poduzeća, javlja N1.
„Prijetnja sive liste i eventualno stavljanje na sivu listu donijet će izravne posljedice za financijski sustav, ali i za stanovništvo, posebno za gospodarstvo, koje će to u najvećoj mjeri osjetiti. Transakcije s inozemstvom bit će znatno sporije i teže, proceduralno usloženije, a svaka transakcija bit će predmet dodatnih provjera stranih financijskih institucija, zbog čega će doći do značajnog usporavanja financijskog sustava, odnosno platnog prometa s inozemstvom. Održavanje i uspostavljanje novih korespondentnih odnosa s bankama u inozemstvu također će biti znatno otežano, a u određenim slučajevima i nemoguće“, naveo je Edis Ražanica, direktor Udruženja banaka BiH.
Dok se bankarski sektor bori s administracijom, izvoznike čeka novi udar. Već u travnju počinje primjena CBAM-a, europskog mehanizma za prilagodbu emisija ugljika. Metalna, automobilska, drvna i druge industrije naći će se pod pritiskom dodatnih nameta koji bi proizvode iz Bosne i Hercegovine mogli učiniti preskupima za europsko tržište.
„Time proizvodi iz BiH poskupljuju za 20 posto i s tim povećanjem na tržištima na kojima su dosad bili više ne mogu biti konkurentni, osim u slučaju da BiH usvoji sustav EU ETS, usklađen s europskim, koji u EU postoji od 2005. godine. Na taj se način za energetski intenzivne industrije, kroz poseban obračun, formira fond u koji se slijevaju ta sredstva, ali novac ostaje unutar države i iz tog fonda se potom može vraćati kompanijama“, kazao je Mirsad Jašarspahić, predsjednik Gospodarske komore FBiH.
Poslovna zajednica jedinstvena je u poruci: fiskalne reforme, izmjene radnog zakonodavstva i ukidanje parafiskalnih nameta više nisu želje, nego uvjet opstanka. Od donositelja odluka traže hitne i konkretne poteze.
„Naš je cilj zatražiti od svih predstavnika na svim razinama vlasti, odnosno donositelja odluka, da ono što mogu učine prije godišnjih odmora. Stojimo im na raspolaganju, jasno smo dali konkretne prijedloge reformi i smatramo da, gledano politički, poslovno i financijski, nema velikih prepreka da se barem dio ovih važnih pitanja na svim razinama usvoji u skorom razdoblju“, poručio je Mario Nenadić, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH.
Ukoliko politički dogovori ponovno izostanu, gospodarstvo ne očekuju samo sporije transakcije i skuplja roba, nego i opasnost od potpune izolacije iz europskih proizvodnih lanaca.
