Skupština Hercegbosanske županije (HBŽ) je na sjednici održanoj danas u Tomislavgradu usvojila Zakon o koncesijama.
Za zakon je glasovalo 17 zastupnika, a njime se uređuju postupci dodjele koncesija, upravljanje prirodnim resursima te nadzor nad realizacijom koncesijskih ugovora.
Ministar gospodarstva HBŽ-a Miroslav Jaglica istaknuo je u obrazloženju kako je donošenje novog zakonskog rješenja bilo nužno zbog presude Ustavnog suda Federacije BiH. Tom je presudom utvrđena povreda prava općina na lokalnu samoupravu, te je Skupštini naloženo usklađivanje Zakona o koncesijama s Europskom poveljom o lokalnoj samoupravi i federalnim Zakonom o principima lokalne samouprave, izvijestila je Fena.
Iako su 2008. godine donesene dopune zakona, Ustavni sud FBiH je prošle godine zauzeo stajalište da je provedba presude izvršena izvan propisanog roka, zbog čega je stari zakon pravno prestao važiti još sredinom 2008. godine.
Prema riječima ministra Jaglice, novim se zakonom uspostavlja moderan i europski usklađen sustav koji omogućuje učinkovito upravljanje javnim dobrima, privlačenje ulaganja uz jasna pravila, zaštitu okoliša te povećanje proračunskih prihoda.
Predsjednik Vlade HBŽ-a Ivan Vukadin podsjetio je da je Vlada u svibnju 2025. godine donijela zaključak o izradi novog zakona nakon informacije da prethodni zakonski okvir ne egzistira.
“Ovim zakonom se ništa ne legalizira. On omogućava da se svi postojeći ugovori i koncesionari, kroz ponovljenu proceduru sukladnu novom zakonu, usklade s važećom regulativom. Dakle, riječ je o usklađivanju s procedurama predviđenim novim zakonom”, poručio je Vukadin.
S druge strane, zastupnik i predsjednik Županijskog odbora HDZ-a BiH Dragan Konta ocijenio je kako bi ovaj zakon bio dobar da je donesen prije 18 godina, prije nego što je, prema njegovim riječima, napravljeno mnoštvo propusta i izdano niz koncesija na sumnjiv način.
Sjednici su nazočili i predstavnici udruga, mjesnih zajednica te neformalnih skupina građana koji su apelirali na zastupnike da ne usvajaju zakon.
Iako priznaju određeni napredak u odnosu na nacrt, potpisnici apela smatraju da je prijedlog i dalje štetan i neustavan. Kao glavne zamjerke naveli su pravnu nesigurnost, nedefiniranu zaštitu izvorišta te mogućnost izravne dodjele koncesija u iznimnim situacijama, prenosi Fena.
Posebno su istaknuli nezadovoljstvo odredbom prema kojoj Vlada može dodijeliti koncesiju čak i bez suglasnosti općinskih vijeća.
Istina.media
