Prošlo je točno mjesec dana od stravične tramvajske nesreće u Sarajevu u kojoj je život izgubio 23-godišnji Erdoan Morankić. Tragedija koja je potresla javnost pokrenula je lavinu događaja, od masovnih prosvjeda i pada Vlade ŽS do otvaranja bolnog pitanja sigurnosti javnog prijevoza. Unatoč tome, ni danas nema konačnih odgovora o uzroku nesreće i odgovornosti za izgubljeni mladi život.
Tragedija na Marijin Dvoru
Nesreća se dogodila 12. veljače oko podneva, kada je tramvaj iskočio iz tračnica na Marijin Dvoru, nedaleko od Zemaljskog muzeja. U naletu tramvaja poginuo je 23-godišnji student Erdoan Morankić, dok je više osoba ozlijeđeno. Među njima je i 17-godišnja Ella Jovanović, koja je u nesreći ostala bez noge.
Već sljedećeg dana počela su spontana okupljanja građana i studenata koji su, potreseni tragedijom, zatražili odgovornost nadležnih institucija i sigurniji javni prijevoz za sve, piše klix.ba.
Prosvjedi, ostavke i političke posljedice
Spontana okupljanja ubrzo su prerasla u masovne prosvjede. Građani su blokirali ključne prometnice u središtu Sarajeva, tražeći ostavke političkih i upravljačkih struktura u sustavu javnog prijevoza. Među glavnim zahtjevima bili su provođenje neovisne i transparentne istrage, objavljivanje podataka o tehničkoj ispravnosti tramvaja te povlačenje najstarijih vozila s ulica.
Političke posljedice uslijedile su brzo. Samo nekoliko dana nakon nesreće, premijer Županije Sarajevo Nihad Uk podnio je ostavku, što je dovelo do pada županijske vlade. Ostavku je ponudio i direktor GRAS-a Senad Mujagić, no nju Nadzorni odbor poduzeća nije prihvatio. Pitanje sigurnosti javnog prijevoza postalo je središnja politička tema u Sarajevu.
Istraga bez ključnih odgovora
Dok su se na ulicama tražile ostavke, istraga o uzrocima nesreće ni nakon mjesec dana nije ponudila ključne odgovore. Vozač tramvaja bio je pod istragom zbog sumnje na ugrožavanje javne sigurnosti, no sud je odbio prijedlog Tužiteljstva ŽS za određivanje pritvora.
Iako Tužiteljstvo KS od početka tvrdi da im je ovaj predmet prioritet, u javnosti se stvorio dojam da istraga ne napreduje. Tome su doprinijeli neuspjeh na ročištu za pritvor, činjenica da direktor GRAS-a nije saslušan u prvim danima nakon nesreće te sporo izuzimanje snimki videonadzora s obližnjeg Veleposlanstva SAD-a.
Kao mogući uzroci spominju se ljudska pogreška, tehnički kvar na tramvaju ili problemi s infrastrukturom. Dodatne sumnje u transparentnost istrage izazvala je informacija da snimke videonadzora iz samog tramvaja koji je sudjelovao u nesreći ne postoje.
Prosvjedi građana i studenata nastavili su se tijekom veljače i početkom ožujka, iako slabijim intenzitetom. Organizatori poručuju da neće odustati dok se ne utvrdi puna odgovornost za tragediju. Mjesec dana kasnije, Sarajevo i dalje čeka odgovor na pitanje je li do nesreće došlo zbog ljudske pogreške, tehničkog kvara ili kombinacije više faktora te tko će odgovarati za smrt mladog studenta i teške ozljede 17-godišnjakinje.
Istina.media
