Dok Bosna i Hercegovina tek raspravlja o mogućim intervencijama, neke zemlje regije već su reagirale. Vlada Hrvatske donijela je uredbu kojom je ograničila najviše maloprodajne cijene goriva na razdoblje od dva tjedna kako bi ublažila posljedice rasta cijena nafte izazvanog krizom na Bliskom istoku. U Sloveniji su vlasti smanjile trošarine, dok je Srbija povećala cijene goriva za tri dinara, ali istodobno ograničila njihov daljnji rast i zabranila izvoz nafte i naftnih derivata.
Analitičari upozoravaju da svako novo povećanje cijena goriva dodatno opterećuje građane i gospodarstvo. Rast troškova energije gotovo uvijek se prelijeva na cijene hrane, transporta i drugih osnovnih proizvoda, što dodatno pojačava inflatorne pritiske.
Zatvaranje Hormuškog tjesnaca, jednog od najvažnijih svjetskih prolaza za transport nafte, izazvalo je snažan potres na globalnom energetskom tržištu. Cijena barela nafte zabilježila je jedan od najvećih skokova u posljednjim desetljećima, da bi potom naglo pala nakon izjave bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa o mogućem kraju sukoba. Ovaj sukob na Bliskom istoku danas ulazi u novu fazu intenzivnih borbi, a posljedice geopolitičkih tenzija između Irana, Izraela i Sjedinjenih Američkih Država već se osjećaju širom svijeta, uključujući i Bosnu i Hercegovinu, gdje su cijene goriva ponovno u porastu.
Nikšić kazao da ne mogu ništa
Ova kretanja dolaze dok globalna tržišta reagiraju na poremećaje u opskrbi naftom. Hormuški tjesnac, kroz koji prolazi oko petine svjetske trgovine naftom, ključna je arterija svjetskog energetskog sustava. Svaka prijetnja zatvaranja podiže cijene nafte, koje su u posljednjih nekoliko tjedana dosezale 126 dolara po barelu prije dramatičnog pada nakon izjava o mogućem prekidu sukoba.
Iako su lanci opskrbe pod pritiskom, vlasti u oba entiteta u Bosni i Hercegovini uvjeravaju građane da tržište goriva ostaje stabilno i da nema razloga za paniku. Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić ističe da vlasti ne mogu utjecati na globalne cijene nafte, ali napominje da je gorivo u FBiH i dalje relativno povoljnije u odnosu na veći dio Europe. Ipak, većini građana koji žive na rubu egzistencije ovo nije velika utjeha.
Vlada Federacije BiH najavila je i podršku prijedlogu o privremenom smanjenju akciza, dok su u Republici Srpskoj najavili ograničenje marži za tekuće naftne derivate i robu široke potrošnje, kao i druge zaštitne mjere.
O akcizama tek 16. ožujka
Ekonomist Zoran Pavlović upozorava da su marže već zakonski definirane na razini BiH i da iznose šest feninga u veleprodaji i 25 feninga po litri u maloprodaji.
„Kontrola maloprodajnih cijena je potrebna s ciljem da se ne koristi situacija na svjetskom tržištu kako bi se zaradilo nešto ekstra u maloprodaji, jer nisu kupili robu po novoj cijeni, nego prodaju stare zalihe po većoj cijeni. Time praktično primjenjuju maržu koja je veća od zakonom dozvoljenih 25 feninga”, ističe Pavlović za Istinu.
Što se tiče Federacije BiH, navodi da je problem s akcizama i općenito prikupljanjem svih sredstava na teret energenata stvar Uprave za neizravno oporezivanje BiH. On ističe da je jedino realno moguća inicijativa koju je pokrenuo Saša Magazinović, a to je zamrzavanje davanja po litri na razini prije globalnog rasta cijena sirove nafte.
Pavlović pojašnjava situaciju na jednostavnom primjeru: ako od ukupne cijene goriva od dvije marke jedna marka ide na račun trgovaca i države, a druga marka pokriva troškove sirovine, tada bi bilo razumno zamrznuti iznos koji pripada državi i maloprodaji na tom prvobitnom nivou. Drugim riječima, ako cijena goriva poraste s jedne marke na jednu i pol marku zbog rasta cijena na svjetskom tržištu, ukupna cijena goriva narasla bi na 2,5 marke, ali državni i maloprodajni udio ostaje nepromijenjen. Takav pristup sprječava dodatno opterećenje građana dok trgovci i država i dalje zadržavaju svoj zakonski dio prihoda.
„Ali, neće to da rade jer država voli da uzima postotak od cijene koja se formira na tržištu, a to znači dodatno punjenje proračuna kroz PDV, što političari jako vole. To je opet na teret građana koji nemaju mogućnost da to sve izdrže”, ističe Pavlović.
Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH trebao bi 16. ožujka raspravljati o mogućem privremenom smanjenju ili ukidanju akciza na naftne derivate. Zastupnik Saša Magazinović upozorava da svako odgađanje zakonodavne procedure dodatno otežava situaciju za građane i gospodarstvo, te naglašava da država u kriznim okolnostima mora reagirati, iako to kratkoročno smanjuje proračunske prihode.
Prema dokumentu koji je Magazinović pripremio, ta mjera mogla bi značajno sniziti cijene goriva. Procjene pokazuju da bi litra dizela mogla pojeftiniti za oko 30 feninga, bezolovni benzin za 35 feninga, motorni benzin za 40 feninga, a lož-ulje za 45 feninga.
„S obzirom na to da se na iznos akcize obračunava i PDV, u nekim slučajevima krajnja cijena goriva mogla bi biti niža i za više od 50 feninga po litri“, pojašnjava Magazinović.
Kretanje cijena
Inače, prema podacima aplikacije za praćenje cijena goriva u Federaciji BiH, trenutni raspon cijena dizela (D5 – 10 ppm) kreće se od najniže oko 2,41 KM po litri na pojedinim pumpama do najviše 3,20 KM po litri, što pokazuje značajnu razliku između najpovoljnijih i najskupljih lokacija. Prosječna maloprodajna cijena dizela u Federaciji BiH danas iznosi 2,90 KM po litri, dok je prosječna cijena benzina Premium bezolovni 95 dosegnula 2,42 KM po litri, pokazuju najnoviji podaci Federalnog ministarstva trgovine. U odnosu na 11. ožujka ove godine, cijena benzina Premium 95 viša je za 0,01 KM po litri, dok je dizel poskupio za 0,04 KM po litri.
Analiza kretanja cijena pokazuje da su naftni derivati u Federaciji BiH od kraja veljače bilježili kontinuirani rast, posebno dizel. Na kraju veljače prosječna cijena dizela iznosila je 2,35 KM po litri, a 12. ožujka dosegnula je 2,90 KM po litri. U istom razdoblju benzin Premium 95 poskupio je s 2,32 KM na 2,42 KM po litri.
Podaci Federalnog ministarstva trgovine pokazuju i veliki broj prijava promjena cijena na pumpama. Od 28. veljače do 11. ožujka 2026. zaprimljeno je 3.283 obrazaca za dizel BAS EN 590 i 1.324 za Premium bezolovni benzin 95 BAS EN 228 – BMB 95, što ukazuje na česte korekcije cijena u skladu s kretanjima na globalnom tržištu.
K. Bubalo/Istina.media
