Zakon o oduzimanju i upravljanju imovinom, koji je jedan od dva ključna zakona potrebna kako bi Bosna i Hercegovina izbjegla uvrštavanje na sivu listu Moneyvala, kako je Raport objavio prekjučer, upućen je prije nekoliko dana Vijeću ministara BiH na usvajanje.
Radna skupina, na čijem je čelu bilo Ministarstvo pravde BiH, radila je na nacrtu više od tri godine.
Koče članovi MUP-a RS-a
Raport je objavio nacrt Zakona koji sada koče predstavnici vlasti u RS-u, točnije članovi MUP-a RS-a koji ne žele da trajno oduzeta imovina bude vlasništvo BiH, niti podupiru osnivanje Ureda za koordinaciju oduzimanja i upravljanja imovinom u okviru Ministarstva pravde BiH.
Evo što piše u članku 54. koji se odnosi na Ured za koordinaciju oduzimanja i upravljanja imovinom:
“U svrhu provedbe ovoga zakona, u Ministarstvu pravde Bosne i Hercegovine uspostavlja se Ured za koordinaciju oduzimanja i upravljanja imovinom, kao središnje tijelo Bosne i Hercegovine za koordinaciju poslova oduzimanja i upravljanja imovinom te prikupljanje, analizu, vođenje i razmjenu podataka o oduzetoj imovini.”
Kada je riječ o organizaciji Ureda, navodi se da je Ured unutarnja ustrojstvena jedinica u sastavu Ministarstva pravde BiH.
“Opis i način obavljanja poslova, broj zaposlenih te unutarnje ustrojstvo i sistematizacija radnih mjesta u Uredu utvrđuju se pravilnikom koji donosi ministar pravde Bosne i Hercegovine uz suglasnost Vijeća ministara BiH, u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga zakona.”
No, tomu se protive predstavnici iz RS-a.
Sporan im je i članak 53. koji se odnosi na raspodjelu prihoda od upravljanja trajno oduzetom imovinom.
U ovome članku, stavku 1., stoji da se trajno oduzeta novčana sredstva, prihodi ostvareni upravljanjem trajno oduzetom imovinom i prihodi ostvareni upravljanjem privremeno oduzetom imovinom, u slučajevima trajnog oduzimanja imovine, uplaćuju u proračun Bosne i Hercegovine, umanjeni za troškove proizišle iz poslova upravljanja tom imovinom, koji ostaju na posebnom računu nadležne agencije.
“Financijska sredstva uplaćena u proračun Bosne i Hercegovine od prodaje trajno oduzete nekretnine uplaćuju se u iznosu od 30 % u proračun općine ili grada na području na kojemu se nekretnina nalazi. Iznimno, na prijedlog Ministarstva pravde BiH, Vijeće ministara BiH može posebnom odlukom odrediti uplatu sredstava u većem iznosu u odnosu na iznos predviđen u stavku 2. ovoga članka”, navodi se.
Predstavnici RS-a traže brisanje članka 22. Riječ je o naredbi za dostavljanje podataka. Točnije, vlastima u RS-u sporno je postupanje Suda BiH.
“(1) Tijekom trajanja postupka za oduzimanje imovinske koristi pribavljene kaznenim djelom po ovome zakonu, Sud može narediti državnim tijelima, bankama, financijskim institucijama i drugim pravnim i fizičkim osobama u Bosni i Hercegovini dostavljanje podataka i informacija neophodnih za donošenje odluka po ovome zakonu”, navodi se.
Kazna zatvora
Ako je potrebno, Sud može narediti pravnim i fizičkim osobama iz stavka (1) ovoga članka da dostave izvješće u vezi s utvrđivanjem činjenica potrebnih za donošenje odluka po ovome zakonu.
“Sve pravne i fizičke osobe kojima je naredbom Suda iz stavka (1) ovoga članka naloženo postupanje, postupat će s osobito hitnošću. U naredbi za dostavljanje podataka i informacija iz stavka (1) ovoga članka Sud određuje rok u kojemu se ona mora izvršiti, a koji ne može biti dulji od mjesec dana”, navedeno je.
Navodi se da za neizvršavanje naredbe iz stavka (1) ovoga članka u postavljenom roku ili nepotpuno izvršavanje naredbe Sud može svojim rješenjem kazniti pravnu osobu novčanom kaznom u iznosu do 200.000,00 KM, a fizičku osobu i odgovornu osobu u pravnoj osobi ili državnom tijelu novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 KM do 50.000,00 KM.
“Ako fizička osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi kojoj je izrečena ova kazna i nakon toga ne postupi po naredbi Suda, može biti kažnjena kaznom zatvora do izvršenja naredbe, a najdulje tri mjeseca”, piše u nacrtu zakona.
Istina.media
